Sigurno nećemo dopustiti da porez curi iz Hrvatske, a činjenica je da se mnogo igrača preselilo na strane internetske kladionice. Razmatramo sve mjere jer su kladionice specifična kategorija. To nam je u neformalnom razgovoru rekao sugovornik iz Ministarstva financija, a ove najave bi mogle značiti da curi vrijeme onima u Hrvatskoj koji su koristili online kladionice iz stranih zemalja.
Hrvatska ima jednu od najvećih stopa oporezivanja dobitaka na kladionicama, a sve kako bi se što više punio državni proračun. Uz pet posto od uplate koji se plaćaju neovisno dobili ili ne, bivši ministar financija Slavko Linić je uveo i dodatni porez od 10 posto i na male dobitke.
Ideja je bila u krizi uzeti novac od sportskog klađenja, a sve je umotano i u društveno prihvatljivu mjeru jer bi se smanjile ovisnosti o klađenju. No dogodilo se suprotno.
Hrvatski igrači su se masovno preselili na internet. Što je potpuno normalno. Jer na stotinama internetskih kladionica nema baš nikakvog poreza. Online stranice za klađenje niču kao gljive poslije kiše, a na njima i nema tako jake kontrole klade li se maloljetne osobe.
Hrvatska je zaista jedna od rijetkih zemlja unutar Europske unije koja nema zabranu klađenja na online kladionicama ili ograničavanje uplata iz inozemstva na račune igrača. Sve upravo kako bi država ubirala porez, kontrolirala kladionice, ali i same kladitelje.
Udruga sportskih kladionica koja okuplja najjače domaće sportske kladionice ističe da Hrvatska, osim što najviše oporezuje igre na sreću, uopće ne kontrolira online klađenje.
"Procjena je da godišnje država gubi i do milijardu kuna od takvog ilegalnog klađenja. Prema našim procjenama, Hrvati godišnje troše oko tri milijarde kuna na tom nelegalnom klađenju", poručili su iz Udruge sportskih kladionica.
Oni se zalažu i pritišću Ministarstvo financija i Zdravka Marića da slijedi primjere zabrane klađenja u ilegalnim online kladionicama.
Primjerice, Danska, Rumunjska, Francuska i Slovenija jednostavno imaju blokadu takvih stranica koje svi pružatelji internetskih usluga moraju poštovati.
Neke zemlje su dodatno napravile crne liste koje sadrže po nekoliko stotina online adresa koje se stalno nadopunjuju.
Ni s mobitela im se ne može pristupiti, a domaći kladioničari ističu i da maloljetnici masovno zlorabe strane kladionice i tako se povećava ovisnost.
Kladionice navode i da je Poljska zabranila online klađenje od 1. srpnja 2017. godine. Lani su od igara na sreću prikpili 87 milijuna eura, a cijelu 2016. godinu, kad nije bilo zabrene, “samo” 30 milijuna eura.
Hrvatska inače od igara na sreću s milijardu kuna financira humanitarne udruge, sport i civilno društvo. Domaćim igračima tako izgleda traju posljednji dana klađenja bez poreza. Samo je pitanje kako će ići nova regulacija te hoće li država zadržati i visoko oporezivanje klađenja.
