Samo jutro nakon eksplozije rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, u susjedni Slavonski Brod došli su gotovo svi važniji ruski energetski moguli na sastanak koji je inicirala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Među njima posebnu pozornost privukla je Oksana Tarasenko, pomoćnica ministra energetike Ruske Federacije, koja bi trebala provesti u stvarnost riječi predsjednika Vladimira Putina iz Sočija, gdje kaže da je itekako svjestan zabrinutosti Hrvatske i stanovnika Slavonskog Broda zbog zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu i da se taj problem mora riješiti plinifikacijom.
S ruske strane na sastanku su sudjelovali i Egor Bronnikov, v.d. direktora uprave za države Europe, Sjeverne Amerike i međunarodnih organizacija Ministarstva ekonomskog razvoja, te veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov. U Hrvatsku je zbog sastanka došao i Evgenij Murov, predsjednik upravnog odbora Zarubežnjefta, te Sergej Kudrjašov, generalni direktor te ruske državne naftne kompanije. Cilj sastanka je riješiti problem plinifikacije rafinerije u Bosanskom Brodu, čime bi se riješio problem zagađenja zraka.
"Smatram da će Rusija uložiti novac kao što je obećala, ali sve zavisi od uvjeta isporuke plina. Dok se dogovore, može proći vremena", rekao nam je sugovornik blizak ruskoj strani.
Upravo ovaj sastanak izazvao je otvorenje sumnje naftnih stručnjaka da eksplozija nije bila puka slučajnost. Smatraju da na to treba gledati u širem geopolitičkom kontekstu.
"Nema dokaza, no sigurno rafinerija nije eksplodirala slučajno uoči ovog sastanka. Takav kvar koji izazove eksploziju ne bi se smio dogoditi, no da je baš slučajno došlo do eksplozije samo dan uoči sastanka, teško je vjerovati. Meni je prva pomisao bila sabotaža", kaže nam iskusni naftni stručnjak upućen u geopolitičku situaciji u ovom dijelu Europe.
Tko je time što mogao dobiti, pitali smo.
"Da, to je pravo pitanje. Dakle, Republika Srpska ništa nema od toga. Rusi su dozvolili ovu
Prema njegovim riječima, rafinerija Ruse ne zanima ne samo zbog neisplativosti nego zato što se nalazi na nepovoljnom tržišnom području gdje su kapaciteti prezasićeni."
"Samo Mađarska i Slovačka imaju više nego dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe cijelog ovog područja, a još kad se pridoda Ina s Rijekom zaista nema nikakve potrebe da Rusi održavaju na aparatima rafineriju u Bosanskom Brodu", kaže nam drugi naftni stručnjak. On pak vjeruje da bi Hrvatska čak mogla od ove crne situacije po Bosanskom Brodu mogla imati koristi.
"Iako se javnosti prodaje magla po pitanju brodogradilišta i rafinerija, Sisak bi od ovoga mogao imati koristi. Otvorila bi mu se mala vrata za bosansko tržište", rekao je.
Ujedno je podsjetio zbog čega je sisačka rafinerija bila podignuta.
"Ona je građena za preradu hrvatske nafte s kapacitetom od pet milijuna tona koje Hrvatska nikada nije ni proizvodila. Naši kapaciteti u zlatno doba dosezali su maksimalno 3,3 milijuna tona nafte. Sisak je tada ima smisla jer je bio u neposrednoj blizini naftnih polja i na raspolaganju hrvatsko i bosansko tržište. Slovenija je iz Rijeke nabavljala naftu. No od tih 80-tih godina prošlog stoljeća 'naftna slika' ili bolje rečeno karta se drastično promijenila. MOL je izgradio svoju rafineriju i sa Slovacima bez problema snabdijeva sve zemlje u okruženju. Na tržištu za druge jednostavno više nema mjesta", kaže nam stručnjak.
Ujedno dodaje kako je MOL u startu imao neprocjenjivo prednost u naftnoj industriji.
"MOL je imao kapitalnu prednost jer imaju premijernu cijenu za ruske izvore nafte. Recimo 90-tih je diskont za isporuku Mađarskoj bio 2 do 2,5 dolara po barelu što im je u startu dalo najpovoljniji položaj za cijelu sustav prerade i marketinga", rekao je ovaj upućeni naftaš.
S druge strane naftaši ne vjeruju da je eksplozija imala ikakve veze s nedavnim izborima u Bosni i Hercegovini. No ne treba zanemariti činjenicu da je rafineriju spominjao ruski predsjednik Vladimir Putin početkom mjeseca sastavši se s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
"Što se tiče okoliša, ako ljudi imaju problema, treba ih riješiti", kazao je Putin.
On pak ni jednom trenutku nije davao do znanja da mu je u interesu gašenje rafinerije iako upravo takvo ponašanje naftni stručnjaci smatraju još jednim dokazom.
"U takvim poslovima se ne odaju dojmovi namjera. Logično je da se zauzimao za rafineriju i građane koji se bune zbog zagađenja", rekao je jedan od naših stručnjaka.
Putin je tada naglasio kako dovođenje plina u rafineriju nafte poboljšati situaciju. Putin je naveo i kako smatra da sama rafinerija ne stvar tako velike probleme, ali da se treba preusmjeravati na ekološki prihvatljivije vrste goriva te izaći susjedima u susret i otkloniti njihovu zabrinutost.
"To ćemo zajedno učiniti", kazao je ruski predsjednik.
Vlasnik bosanske rafinerije je ruska kompanija Zarubežnjeft. Preuzeli su je 2007., kao i rafineriju ulja u Modriči. Obje te kompanije posluju u sklopu Optima grupe. Rafinerija iz godine u godinu tuče gubitke, a prema zadnjem financijskom izvješću, akumulirani minus iznosi čak 2,4 milijarde kuna. Na kraju prošle godine revizori su upozorili da ima kratkoročne obaveze veće od obrtne imovine za više od 240 milijuna kuna, što znači da ima velikih problema s likvidnošću. Kompanija opstaje jedino zahvaljujući financijskoj pomoći Zarubežnjefta. Zbog čega je Rusi s takvim gubicima već nisu zatvorili pojasnio je za Tportal hrvatski naftni stručnjak Davor Štern.
"Zarubežnjeft je u vlasništvu ruske države i to je bila jedina kompanija za vrijeme SSSR-a koja je radila u inozemstvu. Primjerice, imaju koncesiju za naftna polja u Vijetnamu i Kambodži. Nafta iz Vijetnama je vrlo teška i visoko sumporna. Moguće je da oni tu naftu koriste u Bosanskom Brodu i gubitke koje ostvaruju u rafineriji kompenziraju kroz prihvatljive cijene te nafte, koju bi inače drugdje prodavali po nižim cijenama. Taj se gubitak prelijeva unutar kompanije", smatra Štern.
Smrad i plinovi šire se gdje prolazi teška nafta pa se na to žale svi stanovnici u okolici. Naime, prilikom njene obrade stvaraju se velike količine sumporovodika i sumporovog dioksida.
"Nafta do Bosanskog Broda dolazi cijevima Janafa. Poslovna je tajna to o kakvoj se vrsti nafte radi. Ali kad bi se hrvatska država ozbiljno postavila, moglo bi se stati tome na kraj. Neka se osnuje komisija koja bi utvrdila kakva je ta nafta. Ako je sadržaj sumpora prevelik u odnosu na naše standarde, tad se može zaustaviti njen prijevoz jer to šteti okolišu i našim građanima", predložio je Štern.
Kako bilo ubrzo će se otkriti što se zaista krije iza naftne zavjese u Bosanskom Brodu. A ako je Rusi doista i zatvore bit će to veliki gubitak i za Čermakov Crodux jer bi mu propao desetogodišnji ugovor, godišnje vrijedan 150 mil. kuna, kojim je trebao dostavljati plin rafineriji.
