Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je u srijedu da slovenska policija ima pravo naplaćivati kazne hrvatskim ribarima koji uđu u slovenske vode u Piranskom zaljevu.
"Slovenska policija će provoditi svoje nadležnosti na moru, uključujući i naplaćivanje kazni. O tome imamo evidenciju, a ribari koji ne budu htjeli platiti imat će teškoće kad dođu u Sloveniju", kazao je Erjavec za Slovenski radio, reagirajući na jučerašnju izjavu hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić.
No slovenski ministar davno prije briselskog dogovora jednostrano je najavljivao Hrvatskoj nevolje ako ne pristane priznati rezultate arbitraže za Piranski zaljev
Gostujući u siječnju prošle godine u emisiji “Studio City” Erjavec je još u siječnju izravno zaprijetio da će nam uništiti turističku sezonu ako odbijemo implementaciju odluke Arbitražnog suda. Erjavec je rekao da će, ako odluka dođe prije turističke sezone, ono što će se tad događati “sigurno više naštetiti Hrvatskoj”.
“Mislim na one koji će iz Austrije i Njemačke, preko Slovenije, putovati u Hrvatsku. Ako to pitanje još bude otvoreno i ako arbitražna odluka ne bude implementirana, bit će teškoća i već sam rekao da se ta stvar neće lako riješiti”, rekao je Erjavec, a prošlog proljeća smo vidjeli kako bi to trebalo izgledati.
Već u travnju su se dogodile ogromne gužve na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije, a naši susjedi su se branili da je riječ samo o dosljednom provođenju schengenskih pravila o kontroli vanjskih granica Schengena.
Slovenija zadnjih nekoliko tjedana ističe da čini što može da se promet u špicama preko vikenda smanji, ali da je dužna provoditi mjere nadzora schengenske granice kakve od nedavno vrijede na vanjskoj granici Schengena, objavila je tada Hina, a gotovo odmah se našao prozvanim i ministar Erjavec. On je izjavio da se zlorabi njegova izjava, tada već nekoliko mjeseci stara, o tome kako bi moglo doći do napetosti koje ne bi koristile Hrvatskoj.
Erjavec je imao i centralno mjesto, kako već i priliči ministru vanjskih poslova, dugo prije donošenja arbitražne odluke. Prve spekulacije o mogućim nepravilnostima u arbitraži pojavile su se nakon izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca u emisiji TV Velenja 23. ožujka 2015. godine.
Tada je Erjavec kazao kako je "po neslužbenim informacijama" optimističan kako će "Slovenija dobiti izlaz na otvoreno more", što bi značilo da će Sud odlučiti u korist Ljubljane. Kad se digla bura u Hrvatskoj, iz slovenskog su MVP-a demantirali da imaju ikakve povlaštene informacije. Večernjem listu tada je savjetnik na Sudu zadužen za arbitražu Hrvatske i Slovenije Dirk Pulkowski obećao da će Sud provesti istragu. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić zatražila je potom od Arbitražnog suda i od slovenske strane očitovanje o izjavama ministra Erjavca te zatražila odgovor na pitanje je li postojala komunikacija između Slovenije i Arbitražnog suda. U odgovoru iz Haaga, poslanom Ljubljani i Zagrebu, kazali su kako je interna istraga pokazala da curenja informacija – nije bilo.
Ali tko je taj "kralj slovenskih umirovljenika"? Tko je zapravo Karl Erjavec?
Rođen u Belgiji u obitelji slovenskih emigranata u Jugoslaviju se vratio s 12 godina, 1972. godine, gdje je nastavio školovanje. S vremenom se polako probijao kroz slovenski politički sustav pa je tako od čelnika Kranja došao do ministra pravosuđa, pa obrane, pa okoliša i sada je ministar vanjskih poslova. Ako pogledate njegovu biografiju vidjet ćete da je posljednjih 14 godina ministar u nekoj vladi Slovenije, bilo da je riječ o Pahorovim socijal-demokratima, Janšinim demokratima ili Cerarovim centristima, Erjavec je uspješno sa svima surađivao.
Zluradi bi mu mogli predbaciti da se okreće kako vjetar puše i zato je dobar svim političkim opcijama u i oko centra, ali isto tako se može govoriti i da svi centristi cijene njegovu sposobnost i političku upornost. Uzevši u obzir da je poznat i po borbi protiv korupcije, ali i činjenicu da je isključio iz stranke Ivana Simčića nakon što je otkriveno da je lažirao svoju srednjoškolsku diplomu, nekako smo skloniji reći da ga cijene zbog sposobnosti, ali i vještini političkih manevriranja.
Njegova stranka, Demokratska stranka umirovljenika Slovenija, već dulje vrijeme je na vlasti u sastavu vladajuće koalicije. Prvo su, 2004. godine, priklonili se Janezu Janši i njegovim demokratima da bi 2008. godine se pridružili Borutu Pahoru i koaliciji lijevog centra.
Možda i najzanimljivije je da im ta politička prevrtljivost nije znatnije naškodila jer već godinama osvajaju oko 7% glasova na izborima što im je dovoljno za nekih šest zastupničkih ruku. Tek na posljednjim izborima, 2014. godine, osvojili su 10% glasova i time dobili 10 zastupnika od ukupno 90 koliko ima zastupničkih mjesta u slovenskom parlamentu.
