Pripreme Europe za mogući rat ulaze u novu, intenzivniju fazu. Bruxelles razmatra planove kojima bi se europskim obrambenim kapacitetima dodalo još 650 milijardi eura, dok je Njemačka već predstavila detaljan scenarij djelovanja za prve dane oružanog sukoba. Ono što posebno privlači pozornost jest činjenica da svi ključni dokumenti, neovisno o instituciji ili državi iz koje dolaze, polaze od istog pretpostavljenog datuma početka sukoba.
Istočni front
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poduzela je korake za ublažavanje pravila EU-a o dugu kako bi financirala dodatne vojne troškove, piše britanski list The Telegraph. Riječ je o iznosu od 650 milijardi eura. Krajnji rok je 2030. godina, što se navodi kao godina kada će početi rat s Rusijom. To je, u suštini, potvrdio i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, govoreći u Europskom parlamentu.
- Dogovorili smo se da ćemo do 2035. godine godišnje ulagati pet posto BDP-a u obranu. Pet posto je, naravno, mnogo, i jačanje naše industrijske baze nije jednostavno. Ali, moja poruka je jednostavna: moramo to učiniti brže - rekao je on.
List Financial Times također je istaknuo da su SAD, Velika Britanija i Francuska pojačale pripreme za rat s Rusijom na Arktiku.
"U ožujku će oko 25 tisuća vojnika iz cijelog NATO-a, uključujući četiri tisuće iz SAD-a, sudjelovati u vježbama 'Cold Response' na sjeveru Norveške, s ciljem uvježbavanja borbenih djelovanja u zraku, na moru i na kopnu u teškim zimskim uvjetima", navodi se u tekstu. Norveška će ustupiti svoj zračni prostor američkim izviđačkim zrakoplovima za nadzor ruske vojne infrastrukture, a ministar obrane Tore Sandvik smatra poluotok Kola ključnom zonom sukoba.
Marš smrti
Prije nekoliko tjedana, mađarski premijer Viktor Orban izrazio je svoje negodovanje, ističući da Europa ne samo da pomaže Kijevu u sukobu s Moskvom, već se i sama planira uključiti. Prema njegovim riječima, sastanci čelnika EU-a "pretvorili su se u ratna vijeća" na kojima se raspravlja samo o jednome - "kako poraziti Rusiju". Litva je izdvojila sto milijuna eura za izgradnju vojnog poligona u blizini grada Kapčiamiestis i pozvala Poljsku da se pridruži projektu kako bi zajedno "ojačali sigurnost Suvalkskog koridora", sve s ciljem do iste 2030. godine.
Neki europski vojni dužnosnici pozivaju političare da se ne zavaravaju i da smire strasti. Tako je zapovjednik zapovjedništva za potporu Bundeswehra, general-pukovnik Gerald Funke, upozorio da će se Njemačka u prvim danima sukoba suočiti s neviđenim priljevom ranjenika.
- I u Afganistanu sam, nažalost, imao mnogo ranjenih, ali sada moram planirati smještaj za tisuće ranjenika dnevno. Što dublje ulazite u to, to je teže zamisliti - priznao je.
No, plan je već spreman. Odmah nakon početka borbenih djelovanja, u njemačke morske luke stići će brojne trupe iz zemalja NATO-a. Odatle ih treba prebaciti na istok cestovnim i željezničkim pravcima, pojasnio je general.
Drugi svijet
O ratu s Rusijom neprestano govore članovi vlada i predstavnici vladajućih stranaka, dok ih oporba zbog toga oštro kritizira. Tako su se na jesen francuski ljevičari sukobili s načelnikom Glavnog stožera Fabienom Mandonnom, koji je pozvao gradonačelnike da moralno pripreme mlade za smrt na bojištu. Kako objašnjava Dmitrij Suslov, zamjenik ravnatelja Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije (CCEIS) na Visokom učilištu ekonomije (HSE University) u Moskvi, sadašnjim čelnicima zemalja EU-a konfrontacija s Rusijom je korisna jer im omogućuje zadržavanje vlasti.
- U uvjetima neuspjeha na svim poljima, prekid sukoba u Ukrajini bio bi za njih poguban, jer bi im stanovništvo ispostavilo račune. Pitali bi ih o padu životnog standarda, pogoršanju geopolitičke situacije i slično. U nadi da će izbjeći takav scenarij, političari potpiruju antirusku histeriju. Istina, već vidimo da ni to ne funkcionira. Oporba postaje sve popularnija - kaže on.
Što se tiče stotina milijardi eura za obranu, taj novac će prvenstveno otići na potporu Kijevu i kompenzaciju za smanjenje američke pomoći, dodaje Suslov. Ipak, smatra da se u EU neće usuditi napasti Rusiju.
Ruski vanjskopolitički analitičar i glavni urednik časopisa "Rusija u globalnoj politici", Fjodor Lukjanov također smatra da se EU ne namjerava boriti s Moskvom, već "rusku prijetnju" koristi isključivo kao izgovor za militarizaciju.
- Dugo su vremena Europljani smatrali da će ih SAD zaštititi. Sada na to mogu zaboraviti. Amerikanci ne razumiju zašto bi imali saveznike koji ne žele podržati njihove inicijative - ističe on.
Međutim, jačanje oružanih snaga nije tako jednostavno, a u tom pitanju ne postoji potpuno jedinstvo, pa Bruxelles nastoji postići konsolidaciju.
- Eurobirokrati se boje proglasiti SAD glavnom prijetnjom. Rusija i Kina su druga stvar. Čak i slanje vojske na Grenland pokušavaju upakirati u tu priču - naglašava Lukjanov.
Zaključuje kako je zasad teško procijeniti hoće li europske zemlje uspjeti ojačati vlastitu sigurnost bez oslanjanja na Amerikance. Neke će u tome ipak imati uspjeha, dodaje, a u prilog će im ići antiruska propaganda te opća nestabilnost globalnog poretka, pišu RIA Novosti.
