Monsanto ne mala vrata ulazi u Hrvatsku! Djeca će nam biti pokusni kunići! Takve i slične izjave obilježile su medijski prostor nakon što je Sabor prihvatio izmjene zakona o genetski modificiranim organizmima. Dok Ivan Pernar govori da moramo izići iz Europske unije da izbjegnemo GMO, dok Miro Bulj jednakim žarom brani "hrvatsko sjeme", gotovo usamljeni glas razuma je SDP-ov saborski zastupnik Željko Jovanović.
"Sve je suprotno od toga što pobornici zavjere govore i ništa se za Hrvatsku ovim zakonskim izmjenama nije promijenilo", kazao nam je Jovanović, bivši ministar obrazovanja.
"Opet se dezinformira javnost, nije omogućen ni uvoz ni uzgoj GMO proizvoda, nego upravo suprotno, radi se o zakonu koji osigurava da Hrvatska i dalje ostaje na cijelom svom područj zemlja slobodna od uzgoja GMO-a i to nitko ne može promijeniti! Dakle, Hrvatska se odlučila da bude GMO uzgoj free država i nitko joj ne može nametnuti drugačiji stav. Sve drugo što se govori, nije istina i neodgovorno je dezinformiranje javnosti."
Iako vidimo da je GMO neprihvatljiv diljem Europske unije i da se velik broj zemalja članica svim silama bori protiv genetski modificiranih organizama, nikako nije jasno zašto bi odjednom Hrvatska promijenila priču. Velike kompanije praktički ni ne istražuju nove takve sorte biljaka zato što je registracija i proces odobravanja iznimno zahtjevan i dugotrajan što im se uopće ni ne isplati. Njemački BASF osjetio je to na svojoj koži nakon što im je odobrena sorta krumpira Amflora za industrijsku upotrebu. Specifično napravljena za proizvodnju škroba koji se koristio u tkaninama i papiru, čak ni to nije bilo dovoljno da preživi neko dulje vrijeme na EU tržištu zato što je sudstvo zabranilo Amfloru nakon tri godine provedene na tržištu.
Američki Monsanto, česta meta tirada Ivana Pernara i kolega, ima samo jedan GMO proizvod u EU i to je jedna varijanta kukuruza otporna na nametnike.
Modifikacija organizama nije nova pojava zato što smo kroz tisuće godina razvili nove sorte voća korištenjem cijepljenja ili kalemljenja. Evo samo jedna od definicija: "Cijepljenje je oblik vegetativnog razmnožavanja, odnosno operacija kojom se dio biljke ili plemka, prenosi na dio biljke zvan podloga sa svrhom da međusobno srastu u novi organizam."
Modificirane organizme možemo pronaći u svemu, od pamuka do gaziranih pića, a da ga nema ne bismo imali neke od ovih svakodnevnih stvari.
Sve lubenice koje danas jedemo su proizvod pripitomljavanja i jednog od najranijih oblika modifikacije gena među usjevima. Prve modifikacije, u najširem smislu termina GMO, odvijale su se na farmama. Naime, odabirom određenih osobina, kao što su veći plodovi, više sjemena i življe boje, poljoprivrednici su probirali gene za određene usjeve. Tako je i današnja lubenica puno drugačije od one iz 17. stoljeća.
Prije 300-tinjak godina, seljaci i znanstvenici počeli su unakrsno uzgajati i gnojiti nove vrste biljaka pomoću dvije 'roditeljske biljke' koje inače ne bi došle u dodir u prirodi. Tako smo dobili krumpire i mnoge različite vrste bobičastog voća.
Kukuruz je pripitomljen prije stotinu godina, ali ono što jedemo danas je dodatno izmijenjeno s genima živućih organizama koji nisu iz biljnog svijeta. Najčešće uzgajan usjev u SAD-u, modificira se na dva načina, ili dodavanjem gena iz Bacillus thuringiensis bakterije, kako bi se odbili brojni kukci koji su ljubitelji kukuruza, ili genima iz Agrobacteriuma, čime postaje otporan na sredstvo za uništavanje korova - RoundUp.
A današnji kukuruz koristi se u proizvodnji svega; od kukuruznog sirupa koji se nalazi u gaziranim pićima do većine slatkiša, pri čemu je čak 92 posto cjelokupnog usjeva modificirano.
1990-ih godina papaja bi iščezla s Havaja da nije bilo GMO-a. Usjeve papaje na Havajima prije 20 godina napao je virus kojeg su prenosili kukci. Kako bi riješili taj problem, znanstvenici su u DNK papaje dodali bezopasan gen zahvaljujući kojem je voće dobilo imunitet na navedeni virus, a do danas je oko 77 posto svih papaja s Havaja prozvedeno genetskim inženjeringom.
Soja je genetski modificirana otprilike u isto vrijeme kad i kukuruz i druge žitarice, kako bi se oduprijele herbicidima poput RoundUpa
Soja kao da je ovih dana posvuda, i nemoguće ju je izbjeći. Neko vrijeme se stavljala na pijedestal zbog svojih dobrobiti, no onda je otkriveno da je većina (čak 94 posto) američke soje proizvedeno uz pomoć GMO-a, što je mnoge 'spustilo na zemlju' i natjeralo da preispitaju njezin značaj.
GMO pamuk počeo se koristiti istodobno kad je modificirana soja i kukuruz, no on ne dobiva ni blizu istu količinu pozornosti. Važno je za znati da se GMO ne nalazi samo u hrani koju jedemo, on je i u biljkama koje nosimo na sebi. Naime neke su biljke pamuka genetski modificirane kako posebna vrsta crva (ljubitelja ove biljke) ne bi uništila usjeve, dok je s drugima učinjeno isto kako bi bile otporne na sredstva za uništavanje korova.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
samo vi jedite GMO pa sjecu saljite kod ljekara pa vam oni daju jos vise otrova kanitese ljudi toga ja znam sam da u Hrvatskoj uma dosta domacih polkopruvrednika koji sve uzgajaju i to bez GMO idite tamo kupiti a ... prikaži još!ti a ako necete to uzgajajte onda sami jercevam to spasiti zivote od propasti
Pred dvije godine je njemačka multinacionalna kompanija „Bayer“ kupila američki „Monsanto“za 62 mlrd $. Pametnim je ljudima jasno da je Monsanto uložio i vlastitu lovu da ga Bayer kupi, kako bi na mala vrata ušao na europsko tržište. Toliko o ... prikaži još! vjerodostojnosti EU politike.