Godinama su sve brojniji dokazi da najpopularniji herbicid na svijetu glifosat, koji je najpopularniji i u Hrvatskoj, uzrokuje brojne teške bolesti kod ljudi. Rak, Alzheimerova bolest, ALS..., popis nekih od najtežih dijagnoza je poduži. Prije dvije godine Europska komisija odlučila je ne zabraniti glifosat, a Hrvatska je tada bila jedna od onih koja je pritom tvrdila da glifosat nije štetan. Sada su se stvari potpuno promijenile. Krajem listopada EK je predložila da se upotreba glifosata u EU odobri na još 10 godina.
Ovaj put članice su to odbile. Pa je EK predložila da onda barem produže upotrebu na još pet godina. Samo niti to im nije prošlo. Četrnaest država bilo je za, devet ih je bilo protiv, pet je bilo suzdržano. Hrvatska je ovaj put bila protiv, očito kao posljedica novih političkih odnosa u našoj zemlji. U skupini protiv su još Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija. Suzdržane su bile Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska i Bugarska. Glifosat je kod nas poznat kao cidokor ili roundup.
EK je o tome dozvoliti ga ili ne trebala odlučiti još 2012., da bi to odgodila za 2015., a procedura se oduljila sve do sada. Prije dvije godine je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec za Express rekao da se iz aviona vidi što je uzrok takvom odgađanju. "Kad su vidjeli da nemaju većinu, glasanje su odgodili kako im ne bi propalo produljenje dozvole za upotrebu glifosata u EU. Sumnjamo da je Europska agencija za sigurnost hrane (ESA) pod utjecajem Monsanta", rekao nam je tada.
U to doba koalicijska vlada HDZ-a i Mosta tvrdila je da nije otrovan glifosat, nego koformulanti i formulacije koje mu se dodaju kako bi bio toksičniji. Tadašnju vladu je zbog toga dio europarlamentaraca iz Hrvatske optuživao da je "spremna žrtvovati svoje građane kako bi zadovoljila Monsanto".
Monsanto je multinacionalna kompanija koja je glifosat patentirala 1970., a svjetski je (ne)slavna i po DDT-u, agentu orange iz rata u Vijetnamu i sl. O tome su prije tri godine pisali i 24sata i Express. Glifosata se godišnje proizvede 650.000 tona, više nego svih ostalih svjetskih herbicida skupa, a to je biznis od 6,5 milijardi dolara godišnje. Svoje brzo širenje svjetskim tržištem zahvaljuje tome što su mnoge GMO poljoprivredne kulture prilagođene tako da budu otporne baš na njega.
Koliko glifosata unosimo u tijelo kroz hranu, pokazuje istraživanje iz 2013. koje je za Friends of the Earth (FoE) proveo Medicinski laboratorij u Bremenu nad građanima 18 članica EU. Glifosat je otkriven u urinu čak 40% stanovnika Hrvatske, i to u koncentracijama između pet i 20 puta višima od onih koje su dopuštene za pitku vodu. Najgore je bilo na Malti gdje je glifosat pronađen kod 90% ispitanih, a najblaže u Bugarskoj s 10% pozitivnih, dok je glifosat pronađen kod 70% Nijemaca.
Najvišu razinu pronašli su kod ispitanice iz Hrvatske. Analizirali su samo stanovnike gradova, a to je značilo da su u sebi imali glifosat ne zbog rada s njim u poljoprivredi, nego unosom kroz hranu i vodu, te zbog primjene glifosata u gradskim parkovima. Express je prije četri godine među prvima pisao o tome.
Tada je Eugen Vuković iz Zelene akcije, hrvatske područnice Friends of the Earth, objasnio da je glifosat tako snažan herbicid da ubija i korov i biljku koju želimo uzgojiti pa se upotrebljava prije ili nakon sijanja te ostaje u tlu. Još je gore, rekao je, što ga koriste i pri berbi, kako bi se biljke posušile, a pokupe plodovi na kojima ostaje herbicid. Najogorčenija bitka protiv glifosata danas se vodi u Argentini.
Kriza u toj zemlji iz 1990. dovela je do širenja GMO soje kojom je do 2009. zasijana čak polovica obradivog tla. A to je bilo poprskano s 200 milijuna litara glifosata. Zaredali su izvještaji o skoku spontanih pobačaja, karcinomu i deformiteta novorođenčadi kod lokalnih poljoprivrednika, što je u studijama iz 2009. i 2010. dokazivao Andres Carrasco, direktor Laboratorija za molekularnu embriologiju Sveučilišta u Buenos Airesu.
Nastavak na sljedećoj stranici...
