Top News
2058 prikaza

H. Clinton osvojila 2,1 milijuna glasova više od Trumpa, ali...

Jill Stein, kandidatkinja Zelene stranke za predsjednicu SAD-a
JIM YOUNG/REUTERS/PIXSELL
Evo zašto kandidatkinja Demokratske stranke neće tražiti ponovno brojanje glasova, a evo i tko i zašto vjerojatno hoće umjesto nje...

Rezultati američkih predsjedničkih izbora odavno su jasni, priznali su ih svi glavni akteri te ovogodišnje vrlo ružne i brutalne političke trakavice. Pa ipak, konačni službeni rezultati još nisu sasvim spremni jer se glasovi još uvijek broje. Konačnog pobjednika oni odavno više ne mogu promijeniti, ali je činjenica da se, prema sadašnjem stanju, do danas broj onih koji su glasali za Hillary Clinton povećao na 2,1 milijuna više nego što je dobio Donald Trump, pobjednik izbora i novi izabrani predsjednik. Razlog tome je specifičan američki izborni sustav, prema kojem je Trump osvojio države koje nose 306 elektora, delegata iz njegove stranke koje će ga birati za predsjednika, prema 232 onih iz stranke Hillary Clinton koje će glasati za nju. Za nju je tako glasalo 64,4 milijuna građana SAD-a koji su izašli na izbore, za njega 62,3 milijuna. U postocima to je 48,1 posto za Clinton prema 46,5 posto za Trumpa. U povijesti SAD-a takve stvari su se događale, ne često, ali se tu i tamo doista događalo da kandidat s manje glasova pobijedi na izborima.

Donald Trump Izbori u Americi Top News Donald Trump pobijedio - Le Pen i Orban oduševljeni

Na ovogodišnjim izborima dogodila se, međutim, jedna od većih zabilježenih razlika u glasovima poraženog u odnosu na pobjednika. I koliko god su izbori gotovi, rezultati cementirani, istodobno se u SAD-u sve glasnije čuju pozivi za ponovnim prebrojavanjem zbog sumnje da su izbori lažirani u Trumpovu korist. Alex Halderman, direktor centra za kompjutorske znanosti i društvo Sveučilišta Michigan u takvom je zahtjevu krenuo od činjenice da su okruzi u kojima se glasove registriralo elektronički Trump pobjeđivao sa sedam posto prednosti u odnosu na Clinton koja je pobjeđivala tamo gdje se registriralo listiće. Ono na što Halderman cilja je da nije nemoguće da je netko hakirao kompjutore u koje su se skupljali podaci o glasanju. Riječ je o državama Wisconsin, Michigan i Pennsylvania, gdje Halderman kaže da bi se glasovi morali ponovno prebrojati. One zajedno nose toliko elektorskih glasova da bi, da je Clinton u tim državama pobijedila, a sve ostalo bilo isto, ona postala predsjednicom.

Također, u Michiganu, ispostavilo se, razlika Trumpa u odnosu na Clinton, koja je ionako bila vrlo uska, 13.107 glasova, zapravo za 2403 manja nego što se mislilo, tako da je ispalo da je razlika samo 10.704 glasova. U Wisconsinu razlika je bila samo 22.000 glasova, u Pennsylvaniji 70.000, što je još uvijek vrlo malo. Hillary Clinton se o zahtjevima za ponovnim prebrojavanjem ne oglašava, čak je vrlo izvjesno da to neće zahtijevati. Iz niza razloga. Prvo zato što, iako ponovno prebrojavanje glasova u SAD-u jest moguće, ono se može pokrenuti samo u strogo propisanoj proceduri i samo ako se zadovolje vrlo određeni uvjeti, preciznije, ako se dokaže osnovana sumnja u nepravilnosti takvih razmjera da to može utjecati na konačni rezultat. Takav slučaj je bio na izborima 2000. kada je George Bush izbore dobio rezultatom od 271 prema 266 elektorskih glasova Ala Gorea. Usto, Gore je imao pola milijuna glasova više diljem SAD-a, a vrhunac je bilo to što je na Floridi, koja nosi puno elektora, Bush imao samo 537 glasova prednosti ili pukih 0,009 posto prednosti.

Predizborni skup Hillary Clinton Svi redom Top News Razlozi zbog kojih Amerikanci mrze Hillary Clinton

Zato su se glasovi po okruzima prebrojavali danima i tjednima, ponegdje i nekoliko puta. Ionako mala Bushova prednost se istopila na trećinu početne, da bi se, ostao je takav dojam, od tjeranja maka na konac do samog kraja odustalo kad je situacija vrlo ozbiljno zaprijetila da preraste u ozbiljnu političku krizu s krajnje neizvjesnim ishodom prebrojavanja. Clinton je u puno goroj poziciji od Ala Gorea zbog nekoliko stvari. Prvo, koliko god da je do određene mjere bila logična pretpostavka s kojom Halderman kreće, čvrstih indikacija da nešto nije u redu s prebrojavanjem u izbornoj noći, zapravo i nema. Drugo, da bi se ishod izbora sasvim promijenio, Clinton bi u ponovnom prebrojavanju morala dobiti sve tri države, u što nema nikakvog načina da bude sasvim sigurna da bi uspjela. Treće, to bi sve skupa trajalo jako dugo i politčki pritisak stalno bi rastao, a politički pritisak optužbi za izbornu prevaru već je užasno poskočio još onda kad je Trump u kampanji optužio Demokratsku stranku da namjerava lažirati izbore i stoga nije htio unaprijed reći da će rezultate, kakvi god bili, i prihvatiti.

Demokratska stranka i Clinton tada su žestoko uzvratili da je već takva izjava ozbiljan udar na demokraciju i izborni proces, bila je to vrlo ozbiljna optužba protiv Trumpa, u čemu se većio dio američke javnosti i složio. Ako bi Demokratska stranka i Clinton sada tražili ponovno prebrojavanje, takva radikalna promjena stava vrlo bi se lako mogla medijski razapeti kao pokušaj naknadnog izbornog inženjeringa i neprihvaćanja izbornih rezultata kakvi god bili. To bi svakako bilo u Trumpovom stilu, i to u situaciji kad su političke strasti u SAD-u toliko uzavrele da se pristalice dvoje kandidata na izborima često fizički sukobljavaju, održavaju prosvjede i slično. Od Hillary Clinton i njenog kruga ljudi, njene stranke, zato definitivno nije za očekivati da bi mogla pokrenuti takav proces. Bio bi to užasan rizik, lako moguće do kritičnih granica po cijeli SAD. Međutim, to ipak nije kraj ove priče. Trump i Clinton, naime, nisu bili jedini predsjednički kandidati. Bilo ih je čak šest koji su dobili svaki po više od 0,1 posto glasova, dok su svi ostali kandidati skupa dobili 0,81 posto. Libertarijanac Gary Johnson pritom je osvojio 3,29 posto, a Jill Stein iz Zelene stranke dobila je 1,04 posto.

Bernie Sanders, Hillary Clinton Povijesni autogol Top News Sad plaču, a "trumpistan" su ljudi H. Clinton skrivili još proljetos

Upravo Jill Stein, kandidatkinja čija se platforma uvelike oslanja na svojevrsni zeleni socijalizam, pokrenula je u srijedu internetsku donatorsku kampanju kako bi prikupila 4,5 milijuna dolara potrebnih za financiranje ponovnog prebrojavanja glasova u Wisconsinu. Već do četvrtka navečer prikupila je 3,3 milijuna dolara, a procjenjuje se da bi joj za sve tri problematične države bilo potrebno do sedam milijuna dolara. Krajnji rokovi za podizanje zahtjeva za ponovnim prebrojavanjem su sljedeći: Wisconsin u kojem je Trump pobijedio sa 0,7 posto do petka, u Pennsylvaniji koju je dobio sa 1,2 posto do ponedjeljka, u Michiganu u kojem je pobijedio s pukih 0,3 posto do kraja mjeseca. Uz ovako politički sukobljenu i polariziranu Ameriku, uopće ne treba sumnjati da će Jill Stein novac doista i skupiti, i to malim donacijama građana, bez ikakvih sumnji da ju je novcem zatrpao blok oko Hillary Clinton.

A koji bi bio motiv Stein da se u to upušta, da se počne boriti za Hillary Clinton? Jer ipak je riječ o ženi čiji su politički programi ekološki demokratski socijalizam, dakle skoro apsolutno oprečni Clintoničinima koju se, kao i Trumpa, povezuje s Wall Streetom i sličnim pojavama. U prvom redu to što je Donald Trump odavno poznat, u većem dijelu SAD-a i svijeta čak i ozloglašen, po jezivim stavovima o klimatskim promjenama, primjerice da je riječ o "uroti NR Kine". Prije nekoliko dana pojavila se vijest da se Trump priprema već prvog dana ulaska u Bijelu kuću proglasiti da SAD istupa iz klimatskog sporazuma sklopljenog u Parizu, prema kojem bi svijet prelaskom na obnovljive izvore energije i napuštanjem fosilnih izvora energije i smanjenjem emisije CO2 pokušao spriječiti čak i zagrijavanje veće od 1,5C, koliko god to bilo praktično nemoguće u ovako odmaklom procesu globalnog zagrijavanja klime.

Naslovnica Die Welta Što ako? Top News Ako pobijedi Trump, Nijemci će to zvati 'Trumpocalypse'

Takve najave zapravo su najdublje šokirale skoro cijeli svijet, prvenstveno EU, ali i Kinu, apsolutno nacije koje su najviše ugrožene rastom razine mora, od kojih neke već i nestaju. Da se ne govori o SAD-u, u kojem je politička volja oko već neko vrijeme detektirane svijesti društva o klimatskim promjenama dosegnula kritičnu razinu da se napokon i SAD uključi u svjetske napore rješavanja problema uništavanja klime i života na Zemlji kao najveći zagađivač po stanovniku i drugi najveći u apsolutnim količinama CO2. Jill Stein se tako pojavljuje kao izrazito motivirana političarka za istjerati do kraja svaku mogućnost rušenja Trumpa, a za razliku od Hillary Clinton, njoj podijeljeno američko društvo ne može apsolutno ništa prigovoriti.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.