Top News
574 prikaza

Hrvatski povijesni muzej nakon više od 150 godina dobiva svoj stalni postav

1/25
Hrvatski povijesni muzej
Trenutačno je pri kraju konstrukcijska obnova na obje palače, teško oštećene u potresu, a zatim slijedi kompletna obnova i realiziranje prvog, dugoočekivanog stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja

Hrvatski povijesni muzej konačno je dočekao rješenje svog dugogodišnjeg problema s manjkom prostora. Naime, matičnoj zgradi muzeja u Matoševoj 9 pridružena je impresivna palača Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda na Griču 3, te će se tim spajanjem muzej proširiti na čak 2700 četvornih metara, što će biti dovoljno za smještaj i prezentaciju 17 muzejskih zbirki i više od 300.000 vrijednih predmeta. Trenutačno je pri kraju konstrukcijska obnova na obje palače, teško oštećene u potresu, a zatim slijedi kompletna obnova i realiziranje prvog, dugoočekivanog stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja.

"Obnova uključuje palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch i palaču Hidrometeorološkog zavoda, što će ponovno omogućiti javno djelovanje nacionalnog Muzeja, a uz to ostvarit će se ravnoteža između čuvanja muzejske građe i njezine dostupnosti javnosti. Time će se također omogućiti velika vidljivost reprezentativnog prostora oba objekta u skladu s konzervatorsko-restauratorskim smjernicama", naglasila je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, te dodala da će se vanjskom čuvaonicom, koju osigurava osnivač muzeja, dakle Ministarstvo kulture i medija, riješiti zaštita muzejskog fundusa te dugoročno zadovoljiti i sigurnosni aspekt vrijedne građe.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Projektni prikaz novog muzeja Hrvatski povijesni muzej

Idejni projekt obnove načinio je Hrvatski restauratorski zavod, a glavna projektantica je bila arhitektica Ana Škevin Mikulandra, dok je autor projekta obnove i rekonstrukcije palače Hidrometeorološkog zavoda bio etablirani arhitekt Saša Randić, s kolegama iz svog ureda Randić i suradnici d.o.o. Randić je magistrirao na čuvenom Berlage institutu u Amsterdamu, a dobitnik je mnogih nagrada, između ostalih godišnjeg priznanja "Viktor Kovačić" te nagrada Piranesi i "Vladimir Nazor" za osnovnu školu u Krku. U ovom projektu dominira veliko ostakljeno pročelje prema parku Grič, što je ujedno vizualno najdojmljiviji dio nove zgrade Hrvatskog povijesnog muzeja, a u unutrašnjosti su najviše rješavani problemi kretanja i pristupačnosti svim dijelovima muzeja, pa će se tako posjetitelji moći kretati kružno po etažama na kojima će biti izložen stalni postav.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Hrvatski povijesni muzej izrastao je iz Narodnog muzeja, čiji je prvi dom bila palača Narodnog doma na zagrebačkom Gornjem gradu, u Opatičkoj 18, koju je Društvo narodnog doma otkupilo 1846. godine za grofa Dragutina Draškovića. Iz tog muzeja proizašla su tri muzeja - Hrvatski prirodoslovni muzej, Arheološki muzej i Hrvatski povijesni muzej, koji je zatim preseljen u gornjogradsku baroknu palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj ulici 9. Naime, nakon završetka nove vijećnice Poglavarstva grada, gradonačelnik Većeslav Holjevac ustupio je muzeju tu zgradu 1959. godine kao "'privremeno rješenje" s obzirom na probleme koje je i tad muzej imao s čestim preseljenjima i nedostatnim prostorom. Time je muzej dobio vlastitu zgradu te u njoj ostao sve do danas. No ta zgrada je bila pretijesna za golemi muzejski fond te je muzej desetljećima čekao novu zgradu kako bi javnosti konačno mogao pokazati svoj stalni postav. Jedna od predloženih lokacija odnosila se na bivšu Tvornicu duhana Zagreb u Jukićevoj ulici, čak je bio napravljen i arhitektonski projekt, ali je na kraju ta ideja propala zbog političkih i inih razloga, a onda je odlučeno da se taj muzej preseli u bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda na Strossmayerovu šetalištu. No muzej bi ostao i u svom dosadašnjem prostoru, odnosno Palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, udaljenoj samo stotinjak metara, koja bi se također obnovila i rekonstruirala. Osim toga, preseljenjem muzeja u zgradu DHMZ-a ostvarila bi se stara ideja Lelje Dobronić, nekadašnje ravnateljice te ustanove, koja ga je vidjela upravo na poziciji Vranicanijeve poljane.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Obje su zgrade, i ona DHMZ i Hrvatskog povijesnog muzeja, teško devastirane u zagrebačkom i petrinjskom potresu, kad su zbog velikih oštećenja dobile crvene naljepnice. Institucije su zatvorene za javnost, a zavod se preselio u Kampus na Borongaju. Već nakon prvog potresa provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi i napravljeni snimci postojećeg stanja kako bi se mogla izraditi projektna dokumentacija. Zatim je HPM povukao iz Fonda solidarnosti EU više od deset milijuna eura za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade Hidrometeorološkog zavoda na Griču 3 te još malo više od 30 milijuna eura za zgradu Hrvatskog povijesnog muzeja u Matoševoj 9.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

"Za konačne iznose konstrukcijske obnove palača valja nam pričekati završetak Fonda solidarnosti i konačni obračun radova. Ugovorena sredstva za konstrukcijsku obnovu Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch bit će utrošena gotovo u cijelosti. Sredstva koja se odnose na uštede, a napose ona iskazana tijekom obnove Državnog hidrometeorološkog zavoda, već su prikazana i realocirana za potrebe drugih korisnika fonda. Radovi konstrukcijske obnove palača nastavit će se i nakon završetka Fonda solidarnosti", istaknula je Matea Brstilo Rešetar te pojasnila da su na vrijeme izvođenja i dinamiku radova konstrukcijske obnove Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch utjecala dugotrajna kišna razdoblja, što je direktno utjecalo na rokove izvođenja radova iskopa zbog izvođenja hidroizolacije, dok je na rokove na palači Hidrometeorološkog zavoda utjecalo nekoliko bitnih faktora, a ponajviše šteta uzrokovana petrinjskim potresom.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

"Već prvo odbijanje žbuke ukazalo je na puno lošije stanje objekta koje je bilo predvidivo u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije. Dijelovi konstrukcije, koji su izvorno bili loše gradnje ili su vremenom devastirani, stradali su u potresu, čineći tako najnestabilnije i najopasnije dijelove konstrukcije te ih je bilo nužno ukloniti. Kao što je vidljivo i na samom gradilištu, riječ je o svodnim i međukatnim konstrukcijama, te istočnom pročelju. Gotovo svi zidovi oštećeni su u potresu jer je palača tijekom vremena nadograđivana, pregrađivana, odnosno, uklanjani su bitni nosivi zidovi ili dijelovi nosivih zidova. Ovdje je izuzetno važno poštovati sve aspekte zaštite na radu, kao i upute nadležnih konzervatora kako bi se zaštitili arhitektonski najvredniji dijelovi objekta. Ujedno, u zapadnom dijelu sjevernoga krila palače Hidrometeorološkog zavoda, odnosno dijela koji se odnosi na palaču Jelačić, trenutno se rade arheološka istraživanja u kojima su očekivano, s obzirom na ostatke groblja na Griču, naišli na posmrtne ostatke. Sve navedeno utjecalo je na dinamiku izvođenja radova", naglasila je ravnateljica i dodala da će se zbog toga muzeju omogućiti daljnje financiranje dovršetka radova konstrukcijske obnove objekata. Paralelno s tim raspisat će se i javna nabava za izvođenja radova cjelovite obnove, uključivo i energetske obnove, koja će se osigurati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. "Budući da tek slijedi financiranje cjelovite obnove i produkcije stalnog postava, u tom će se pogledu, vjerujemo, pojačati i financijska potpora Grada Zagreba kako bi se realiziralo prvi stalni postav Hrvatskoga povijesnog muzeja u glavnome gradu Republike Hrvatske", istaknula je ravnateljica muzeja.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Impresivna zgrada DHMZ-a, spomenik kulture prve kategorije, bila je nekoliko puta nadograđivana, a tijekom povijesti često je mijenjala svrhu. Na mjestu današnje zgrade DHMZ-a i parka bio je kapucinski samostan, crkva, groblje i vrt, a nakon ukidanja kapucinskog reda zemljište je početkom 19. stoljeća kupio plemić Ludovik Jelačić. Srušio je kapelicu i izgradio palaču čiju je gradnju povjerio graditelju Bartolu Felbingeru. Palača je dovršena 1826. i suvremenici su je smatrali ukrasom grada. Kasnije su u njoj bili smješteni Kraljevska velika realka, gdje su već 1861. godine počela meteorološka mjerenja, zatim ženski licej, Banski stol i Apelacioni sud. Zbog takve slojevite povijesne strukture ured Saše Randića je kod projekta obnove zgrade DHMZ-a vodio računa o očuvanju povijesnih obilježja i glavnih konstruktivnih elemenata te građevine, ali i o njezinoj funkcionalnosti u skladu sa suvremenim potrebama. Primjerice, postojeća zgrada ima svega jedno stubište, kažu nam u uredu, koje ne udovoljava propisima iz područja zaštite od požara, te se morala osigurati primjerena komunikacija tako da su zgradi dodane vanjske stepenice na zapadnom pročelju. Što se tiče oblikovanja, nova konstrukcija povezuje krila na prvom i drugom katu, ostavljajući prizemlje otvorenim i ne zadirući u postojeću ogradu dvorišta. Kako bi se ostvarila vizualna povezanost dvorišta i parka, podne i zidne plohe izvedene su iz stakla visoke transparentnosti i niske refleksije. Glavni ulaz u muzej predviđen je sa Strossmayerova šetališta, a južno krilo u prizemlju direktno je povezano s dvorištem, te su moguće i drugačije konfiguracije kretanja posjetitelja, ovisno o planiranom programu. Uz ulaz je predviđeno i uređenje kavane sa zasebnim ulazom, a na sjevernom pročelju palače Jelačić otvorit će se zazidana ulazna veža, koja može služiti i kao ulaz za povremene izložbe u ovom dijelu zgrade. U potkrovlju će biti uredi uprave, stručnog osoblja i tehničke službe.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

U uredu Saše Randića ističu da su konzervatorskim smjernicama planirana dodatna arheološka istraživanja dvorišta, pa će dvorište biti uređeno i prezentirano kao zanimljiva arheološka lokacija. Glavni restauratorski zahvat odnosi na kasnogotičku biforu. Naime, na krajnjem istočnom zidu sjevernoga krila u zoni 1. i 2. kata, sredinom prošlog stoljeća otkriveni su ostaci gotičkog prozora koji je kroz povijesne intervencije bio razgrađivan i zatvaran. Sačuvani ostaci čine sam vrh nekadašnje kasnogotičke bifore. Zato su ovim projektom omogućena dodatna konzervatorsko-restauratorska istraživanja, a planirana je i rekonstrukcija nekadašnje bifore u skladu s restauratorsko-konzervatorskim predloškom. Također je predviđena prezentacija bifore u interijeru i na pročelju građevine.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Na pitanje na čemu će biti težište u prvom stalnom postavu Hrvatskog povijesnog muzeja te hoće li se temeljiti na konceptu postava osmišljenog za projekt Tvornice duhana Zagreb, ravnateljica Matea Brstilo Rešetar je napomenula da je stručni rad muzeja primarno usmjeren na izradu Idejnog projekta likovnog oblikovanja stalnog postava, a nakon toga će uslijediti izrada Izvedbenog projekta likovnog oblikovanja stalnog postava te završni građevinsko-obrtnički radovi.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

"Nova vizija, misija i strategija Hrvatskog povijesnog muzeja temelji se na višegodišnjem radu muzeja, stručnoj i znanstvenoj obradi građe, izložbenoj djelatnosti u obradi i prezentaciji povijesnih tema rađenih ususret stalnom postavu te nikad realiziranim projektima preseljenja, među kojima je najizgledniji bio projekt rekonstrukcije i prenamjene Tvornice duhana Zagreb. Valja pritom istaknuti da je Koncepcija stalnog postava iz 2012. godine, koja je načinjena za taj projekt, bila temelj za izradu novog Muzeološkog programa iz 2021. godine. Ona je prilagođena novim prostornim mogućnostima koje pružaju Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch i zgrada Hidrometeorološkog zavoda - Palača Jelačić. Postav će se nastojati ostvariti putem dva muzeografska prikaza, koja su sadržajem i načinom prezentacije različita, ali se međusobno dopunjuju. Postav će u obje palače koncepcijski slijediti prostorne i funkcionalne karakteristike arhitekture - plemićke stambene arhitekture u Palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, ali će uvažavati i povijesne slojeve Palače Jelačić Hidrometeorološkog zavoda. Postav će obuhvatiti prikaz hrvatske povijesti od ranog srednjeg vijeka do danas s osvrtom na ranija razdoblja kako bismo prikazali kontinuitet života na hrvatskom povijesnom prostoru. Koncepcijski, počivat će na kombinaciji kronološkog i tematskog pristupa, kao i na dostignućima suvremene historiografije i muzeografije, te će biti stručan, edukativan, moderan i zanimljiv. Svjesni smo da postav ne može biti 'sveznajući' i 'svepokazujući' i zato ćemo posjetiteljima nastojati ponuditi odgovor na pitanje zbog čega je Hrvatska danas takva kakva jest. Također ćemo nastojati analitički i interpretacijski predstaviti važne pojavnosti i procese u hrvatskoj povijesti i kulturi koji su doprinijeli integraciji i stvaranju suvremene hrvatske nacije", izjavila je ravnateljica Muzeja Matea Brstilo Rešetar.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Pojasnila je da politička povijest čini okosnicu postava, no ona nije jedini pogled u prošlost. "U postav će biti uključene teme iz gospodarske, društvene, kulturne i svakodnevne povijesti jer želimo posjetiteljima prenijeti generalnu sliku hrvatske povijesti i kulture, pozicije u europskoj i regionalnoj povijesti te njenog civilizacijskog doprinosa. Također smo svjesni postojanja brojnih kontroverzi i traumatičnih mjesta hrvatske povijesti koje ne namjeravamo izbjegavati nego ćemo ih činjenično i u povijesnom kontekstu predstaviti", naglasila je te dodala kako je o tome govorio i Fedor Moačanin, nekadašnji ravnatelj Povijesnog muzeja Hrvatske, još 1964. godine, kad je naglasio da njihov primarni zadatak nije rješavanje pitanja hrvatske historiografije nego prezentiranje onoga što se zna.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Matea Brstilo Rešetar je istaknula da nacionalni muzej povijesnog tipa treba raznorodnim materijalom prikazivati povijest zemlje i naroda koji žive u njoj, a pri tome od presudnog značenja nije umjetnička vrijednost izabranih predmeta nego njihova originalnost i dokumentarnost te atraktivnost za posjetitelje. Zato se u prvoj fazi rada, dakle prigodom izrade sinopsisa, promišljaju poruke stalnog postava, utvrđuju teme i formuliraju sadržaji pojedinih tematskih cjelina, ali i orijentacija razgledavanja postava u prostoru.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

"U izradu stalnog postava uključeni su svi kustosi muzeja, kojima je dana mogućnost odabira predmeta i izvan okvira zbirki o kojima brinu, kao i da razmišljaju o načinima prezentacije pojedinih povijesnih izvora. Važnu ulogu u ovoj fazi rada imat će dizajner izložbe, odnosno likovni postavljač. Zato je neophodno jasno artikulirati poruke koje se postavom žele proslijediti publici. Mišljenje budućih posjetitelja iznimno nam je važno jer oni su važan čimbenik i pokazatelj njegove uspješnosti. Muzejski postav ne bi smio biti sam sebi svrha već mora odgovarati interesima i potrebama svoje buduće publike", izjavila je ravnateljica muzeja i otkrila da je muzej proveo on-line anketu u kojoj su prikupljeni vrijedni podaci i dobivena saznanja o interesima i mišljenju posjetitelja o stalnom postavu.

 | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

"Kad bude ostvaren, stalni postav HPM-a bit će referentno mjesto za upoznavanje s hrvatskom prošlošću, kao i za brojna pitanja i problematiku vezanu uz hrvatsku povijest. Kod posjetitelja bi trebao poticati promišljanja o prošlosti vlastitog naroda i utjecati na podizanje razine opće obrazovanosti. Stoga na ostvarenje stalnog postava gledamo kao na društvenu dobrobit i višestruku korist", zaključila je ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.