Iran se nalazi u najdubljoj unutarnjoj krizi posljednjih desetljeća, a odgovor režima ajatolaha Alija Hameneija sve je brutalniji i otvoreniji. Nakon tjedana masovnih prosvjeda koji su zahvatili cijelu zemlju, vlast ne samo da ne pokazuje znakove popuštanja, nego prijeti novim valom pogubljenja uhićenih demonstranata i izravno upozorava Sjedinjene Države da bi svaka vojna intervencija mogla prerasti u "sveopći rat".
Riječ je o eskalaciji koja se odvija na dvije razine: unutarnjoj, gdje režim pokušava slomiti društveni otpor metodama koje sve više podsjećaju na ratno stanje, i vanjskoj, gdje Teheran nastoji obeshrabriti Washington prijetnjama šireg regionalnog sukoba.
Pogubljenja kao poruka
Iransko pravosuđe proteklih je dana formalno dalo ideološki okvir za obračun s prosvjednicima. Sudovi su sudjelovanje u prosvjedima, napade na državne institucije i otpor sigurnosnim snagama proglasili djelima "Moharebe" - islamskog kaznenog djela koje znači "vođenje rata protiv Boga" i za koje je predviđena smrtna kazna.
Takva kvalifikacija nije pravni detalj, nego politička poruka. Režim time jasno poručuje da se ne suočava s građanskim nezadovoljstvom, nego s egzistencijalnom prijetnjom vlastitom opstanku. Vrhovni vođa Hamenei optužio je "teroriste i izgrednike povezane sa SAD-om i Izraelom" za krvoproliće, prebacujući odgovornost s države na navodne strane zavjerenike.
Prijetnja masovnim pogubljenjima ima dvostruku svrhu: zastrašiti prosvjednike i poslati signal lojalnim strukturama moći da povratka na staro više nema. Režim se, čini se, svjesno odlučuje za strategiju otvorenog terora.
Upozorenje Americi
Nove prijetnje dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social zahvalio vodstvu Islamske Republike na obustavi pogubljenja više od 800 ljudi. Među njima je bio i prosvjednik Erfan Soltani (26), koji je uhićen 8. siječnja i trebao je biti obješen u roku od nekoliko dana. Ipak, njegova obitelj i organizacije za ljudska prava kasnije su potvrdile da je Soltani živ i dobrog zdravstvenog stanja.
Trump je obećao vojnu intervenciju ako režim nastavi ubijati prosvjednike te je u regiju poslao američke vojne snage, uključujući nosač aviona, no još nije objavio detalje daljnjih planova.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u nedjelju je na društvenim mrežama upozorio da će njihov odgovor "na svaku nepravednu agresiju biti oštar i za žaljenje", dodajući da bi se napad na Hameneija smatrao "jednakim sveopćem ratu protiv nacije". Trump je izjavio kako je odluka Irana da zaustavi pogubljenja odigrala ključnu ulogu u njegovoj odluci da odgodi vojnu akciju.
Tisuće uhićenih i ubijenih
Prema podacima agencije Human Rights Activists in Iran sa sjedištem u SAD-u, u masovnim demonstracijama uhićeno je oko 24 tisuće ljudi. Prosvjedi su započeli 28. prosinca kada su se trgovci okupili na Velikom bazaru u Teheranu zbog ekonomskih poteškoća uzrokovanih kolapsom iranske valute, rijala. Nemiri su se brzo proširili na sve 31 provinciju, na što je represivni režim odgovorio nasilnim gušenjem.
Ovo je najveći građanski nemir u zemlji od 2022. godine, kada su bijesni građani izašli na ulice nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru zbog navodnog nepropisnog nošenja hidžaba.
Šokantan novi izvještaj Sunday Timesa navodi da je broj poginulih koji citiraju skupine za ljudska prava znatno podcijenjen, procjenjujući ga na bliže 16.500, uz dodatnih 330 do 360 tisuća ozlijeđenih. Uznemirujući podaci, prikupljeni iz osam velikih bolnica i 16 hitnih službi, otkrili su da je ubijeno između 16.500 i 18.000 ljudi, a vjeruje se da je većina žrtava mlađa od 30 godina.
Profesor Amir Parasta, iransko-njemački očni kirurg, rekao je za medije da nasilje viđeno tijekom demonstracija predstavlja "potpuno novu razinu brutalnosti" režima.
- Godine 2022. koristili su gumene metke i sačmarice, vadeći ljudima oči. Ovaj put koriste oružje vojne klase i svjedočimo ranama od metaka i šrapnela u glavi, vratu i prsima - nastavio je.
Dodao je da su Starlink terminali prokrijumčareni u Iran jedino sredstvo komunikacije otkako su vlasti 8. siječnja ukinule pristup internetu. Očevici koji su pobjegli iz Irana također su opisali stravične metode režima, uključujući snajperiste koji ciljaju prosvjednike u glavu, masovna strijeljanja i sustavno osljepljivanje korištenjem sačmarica. Jedan bivši stanovnik Irana naveo je da su liječnici samo u glavnom gradu prijavili više od 800 uklanjanja očiju u jednoj noći, a moguće je da je na nacionalnoj razini oslijepljeno više od 8.000 ljudi.
- Ovo je genocid pod okriljem digitalne tame - zaključio je Parasta.
Informacijski mrak
Kako bi spriječio širenje snimki i svjedočanstava, režim je uveo gotovo potpunu blokadu interneta. Iran je praktički odsječen od globalne mreže, a vlast navodno planira trajno prebacivanje komunikacija na državnu infrastrukturu pod potpunom kontrolom sigurnosnog aparata. Unatoč tome, slike iz mrtvačnica, redovi tijela i očajničke potrage obitelji za nestalima ipak su procurile u svijet.
Vlada sada navodno planira dodatno pooštriti kontrolu nad informacijama koje ulaze i izlaze iz zemlje trajnim isključivanjem svojih građana s globalnog interneta u korist sustava pod državnom kontrolom.
Usporedno s ubojstvima na ulicama, dramatično je porastao i broj pogubljenja, tvrdi Ali Safavi, visoki dužnosnik Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI). Safavi je za Fox News Digital izjavio da je u 2025. godini pogubljeno 2.200 ljudi, dok je u prvih 18 dana siječnja 2026. već obješeno 153, što je u prosjeku više od osam smaknuća dnevno.
- Ali Khamenei nastavlja s masovnim pogubljenjima paralelno s ubijanjem mladih prosvjednika. Prema našim podacima, sada se događaju tri smaknuća vješanjem svakog sata - rekao je Safavi.
S druge strane, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je u intervjuu za Fox News osporio visoke brojke smrtno stradalih, tvrdeći da se žrtve broje tek u stotinama i odbacujući veće brojke kao "dezinformacije". Američki predsjednik Donald Trump oštro je tijekom vikenda osudio Khameneija, nazvavši ga "bolesnikom" i pozvavši na novo vodstvo u Iranu.
- Khamenei nadgleda potpuno uništenje zemlje i koristi nasilje na razinama koje nikada prije nismo vidjeli. Iransko vodstvo treba prestati ubijati ljude - rekao je Trump u intervjuu za Politico.
Režim na prekretnici
Iran se danas nalazi između dva rizika: popuštanje koje bi moglo otvoriti put urušavanju sustava i represije koja prijeti potpunom međunarodnom izolacijom i mogućom eskalacijom sukoba sa Zapadom. Za sada se čini da je izabrao drugo.
No povijest pokazuje da režimi koji prežive zahvaljujući masovnom nasilju rijetko izlaze jači. Čak i ako prosvjedi budu slomljeni, društveni ugovor između države i građana već je nepovratno raskinut.
Pitanje više nije hoće li se Iran promijeniti, nego kada - i koliku će cijenu još platiti prije nego što se to dogodi.
