Dok mirovni pregovori između Izraelaca i Palestinaca stoje u slijepoj ulici, jedan nesretni čovjek korača ulicama Ramale tražeći mrtvog sina. Tawfik Ottman zna da Mohammadovo tijelo vjerojatno više nikad neće vidjeti, no i nakon 16 godina sanja dostojan pokop u rodnom selu pokraj Betlehema. Zajedno sa stotinjak prosvjednika traži od izraelske vlade da mu preda tijelo. "Vratite naše sinove", piše na bijeloj majici 68-godišnjeg Tawfika dok se oslanja o drveni štap.
No vapaj iz Ramale, administrativnog središta Palestine, ne čuje se daleko. U Izraelu se nalazi 265 tijela Palestinaca poginulih u okršajima sa Židovima čije posmrtne ostatke izraelska vlada ne želi vratiti obiteljima, podatak je Adameera, organizacije koja brani palestinske zatvorenike i njihova prava. Tijela su se, poput živih zatvorenika, pretvorila u sredstvo razmjene, ali i psihološko oružje u sukobu kojemu se ne nazire kraj. "Naša tijela zatvaraju dok su živa, ali i kad su mrtva", govori Tawfik.
U povorci se vijore palestinske zastave, a prosvjednici nose fotografije poginulih članova obitelji. Na prednjoj strani Tawfikove majice oslikan je Mohammad. Eitan Weiss, zamjenik glasnogovornika izraelskog Ministarstva vanjskih poslova, kaže da je to jedina mjera da ih "odvrate od terorističkih napada". "Obitelji nije briga hoće li se raznijeti ili biti ubijeni. Zadržavanje tijela je način da ih odvratimo od napada. Isto kao i rušenje njihovih kuća", napominje.
Mohammad Ottman ubijen je u oružanom sukobu 2002. tijekom druge palestinske intifade, odnosno ustanka, u dobi od 22 godine. Bio je militant Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) koja zahtijeva povlačenje izraelskih vojnika iz Zapadne obale te priznanje palestinske države. Za jedne borac za slobodu, za druge terorist, Mohammad je ostavio prazno mjesto u rodnoj kući. "Ondje ih koriste za radikalizaciju pa je i to razlog zašto ih ne vraćamo", kaže Weiss.
Poginule često ispraćaju u povorkama kao mučenike. Izraelci ocjenjuju je li ubijena osoba pokušavala napasti vojnike i civile te na temelju toga odlučuju o vraćanju tijela. Odluka je arbitrarna. U ljeto 2016. vratili su tijelo 19-godišnjeg Abdela Khrouba pet mjeseci nakon što je ubijen na ulazu u stari dio Jeruzalema. Ubrzo je uslijedio novi val nasilja s desetak ubijenih.
"Praksa zadržavanja tijela je oblik kolektivnog kažnjavanja te povreda prava na dostojanstvo, slobodu prakticiranja kulture i vjere", napominje Addameer, koji je zajedno s nekoliko drugih organizacija poslao u srpnju 2016. informativno pismo u Bruxelles. "Ovim uzrokuju ozbiljnu traumu obiteljima ubijenih te onemogućuju forenzičko vještačenje okolnosti ubojstava", navedeno je u pismu. Od njegova slanja nije se puno toga promijenilo.
Mnogi Izraelci podržavaju ovu praksu napominjući kako militanti palestinskog Hamasa drže tijela dvojice vojnika ubijenih 2014. u Pojasu Gaze te još dvojicu zarobljenika. Za razliku od nekih drugih zemalja, Izrael pregovara s otmičarima oko vraćanja tijela svojih državljana i zatvorenika. Tijela poginulih mogu mu tako poslužiti za razmjenu za druge mrtve, ali i žive.
Mirovni pregovori između Izraela i Palestine stali su 2014., a Ujedinjeni narodi prozivaju Izrael zbog okupacije, širenja teritorija gradnjom židovskih naselja te ove prakse. "Svaka praksa kolektivnog kažnjavanja, uključujući ograničavanje kretanja na palestinskim okupiranim područjima, zatvaranje gradova, rušenje kuća i odgodu vraćanja tijela za pokop, mora biti ukinuta", kaže Ofir Feuerstein iz UN-ova ureda u Palestini citirajući posljednji njihov izvještaj.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i palestinski predsjednik Mahmud Abas rukovali su se u rujnu 2016. na pogrebu bivšeg izraelskog predsjednika Shimona Peresa. No nastavak pregovora nije naznačen. Umjesto smirivanja, tenzije su eruptirale odlukom Sjedinjenih Američkih Država da premjesti veleposlanstvo iz Tel-Aviva u podijeljeni Jeruzalem, priznajući ga tako isključivo izraelskim teritorijem. Sveti grad za kršćane, židove i muslimane često je mjesto krvavih incidenata.
U prosincu je izraelski Visoki sud pravde naložio vladi donošenje zakona kojim bi se regulirala praksa zadržavanja tijela Palestinaca ili će ih u protivnom morati predati. Novine The Times of Israel tvrde kako je Izrael proteklih godina vratio desetke tijela, ali na javno neprimjetan način, "obično kasno noću, vikendima ili za praznike". Palestinskim obiteljima uvjetuju da pogrebi ne budu veliki jer smatraju da masovnija obilježavanja potiču druge na napade.
Taj medij navodi kako je vraćeno tijelo 19-godišnjeg Hamzeha Yousefa Zamaareha koji je ovaj mjesec ubo zaštitara u ruku, nakon čega je ubijen vatrenim oružjem. The New Arab, internetske novine koje prate zbivanja na Bliskom istoku, napominju kako se izraelska vlada pobunila protiv odluke suda smatrajući je "neprihvatljivom" te nastavlja zadržavati tijela ubijenih. U veljači je izraelski Vrhovni sud presudio da Izrael može zadržavati tijela do iduće odluke suda. Vladi je do lipnja dan rok za donošenje novog zakona.
Ovih dana se pod izraelskim mecima ugasilo najmanje 60 života palestinskih prosvjednika na granici Pojasa Gaze, palestinskog teritorija okruženog ogradom i izraelskim vojnicima. Oko 750 osoba je ranjeno, podatak je palestinskog Ministarstva zdravstva. Otkad su u ožujku počeli prosvjedi povodom palestinskog obilježavanja 70 godina od protjerivanja, a izraelske proslave uspostavljanja države, ubijeno je 111 Palestinaca, navodi ministarstvo.
Izrael ne dopušta UN-u i EU istragu tog krvoprolića, a ministar obrane Avigdor Liberman tvrdi da su "vojnici napravili ono što su morali napraviti". Napominje da iza prosvjednika koji su bacali kamenje stoji Hamas. Američka administracija daje vjetar u leđa izraelskoj vladi pa je zasad neizvjesno hoće li se praksa zadržavanja tijela promijeniti unatoč zahtjevu UN-a.
Posmrtni ostaci Mohammada Ottmana ostaju tako daleko od njegova zavičaja i oca. On, međutim, ne gubi nadu. "Sad ima 38 godina", govori o sinu koji će za njega biti mrtav tek kad dobije tijelo.
