Ovih dana na veliko se raspravlja o cjelovitoj poreznoj reformi iz pera ministra Zdravka Marića. Zasad se čini da među svim tim izmjenama, promjenama i dopunama kronično nedostaje ispunjenje Mostovih predizbornih obećanja.
A bio je to vedar rujanski dan kada je u Splitu Božo Petrov postavio 7 uvjeta za potencijalne partnere za suradnju. "U roku od 15 dana nakon što se odabere stranka kojoj će se prvoj dati prilika, imat će rok od 30 dana u kojem će u Saboru moći izglasati nekoliko zakona u kojima će pokazati da su spremni provoditi promjene za koje se zalažemo", rekao je tom prilikom Petrov.
Suradnja je dogovorena ubrzo nakon izvanrednih izbora održanih 11. rujna, a već mjesec dana kasnije održana je konstituirajuća sjednica devetog saziva Sabora.
Sredinom prošlog mjeseca počeo je teći i rok od 30 dana kojeg je Petrov najavio za donošenje nekoliko zakona. Međutim, kao što je posljednjih godinu dana bio slučaj, javni zahtjevi Mosta ubrzo su ostali negdje u ladici i danas se više ni spominju.
Ipak, jedan od možda i najjednostavnijih zahtjeva Mosta, onaj o ukidanju poreza na tvrtke našao je svoje mjesto u velikoj poreznoj reformi ministra Zdravka Marića.
Predizborna dimna zavjesa
Da će famoznih sedam zahtjeva Mosta doživjeti takvu sudbinu analitičari su govorili gotovo odmah nakon izbora i nakon što su pojavili neslužbeni kadrovski zahtjevi Mosta. "Pokazalo se da su javni zahtjevi bili obična dimna zavjesa, a da su ovi, neslužbeni, oni pravi zahtjevi", komentirao je politički analitičar Žarko Puhovski Mostove zahtjeve u razgovoru za Express.
U to vrijeme pričalo se o neslužbenim kadrovskim zahtjevima koji su se u dobroj mjeri pokazali i službeni. Mostu je pripalo mjesto predsjednika Sabora u liku Bože Petrova, a i većina Mostovih ministarstava iz Vlade Tihomira Oreškovića ostala je u Mostovim rukama. Doduše, promijenjeni su neki ministri pa je tako Dubravka Jurlina Alibegović otišla s mjesta ministrice uprave, a njeno mjesto je zauzeo omiški gradonačelnik Ivan Kovačić. Most je bio među najglasnijim pobornicima stručnosti i struke, ali je i taj zahtjev nestao u postizbornim preslagivanjima.
Možda i najzanimljivija je kronologija slučaja HRT-ove pretplate. Među onim javnim zahtjevima s početka rujna našlo se i smanjenje HRT-ove pretplate, a već 20. rujna pojavile su se neke naznake da od tog smanjenja neće biti ništa. "HRT je sustav u procesu restrukturiranja i digitalizacije, oba procesa su skupa i u te svrhe korišteni su krediti. Ako srušite u ovom trenutku godišnju bilancu HRT-a za 200 milijuna, bacili ste HRT na koljena, pa o nacionalnoj kulturi koja ovisi o HRT-u ne morate ni razmišljati," rekao je predsjednik Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.
U međuvremenu nisu se pojavile nikakve glasine niti konkretni prijedlozi o smanjenju pretplate i čini se da je Puhovski bio u pravu kad je rekao da su oni javni zahtjevi iz prsta isisani.
Zastupničke plaće
Tu nije kraj prekršenim obećanjima i promjenama mišljenja Mosta i Bože Petrova. Svojevremeno je obećao smanjenje plaća saborskim zastupnicima na 9.999 kuna. Most i HDZ došli su na vlast, pokrenuta je porezna reforma, a saborskim zastupnicima plaće bi od 1. siječnja iduće godine trebale rasti za oko tisuću kuna. Petrov, kao predsjednik Sabora, mogao bi imati plaću veću za oko 1.500 kuna.
Petrov se predomislio bila je mantra što je obilježila posljednjih godinu dana hrvatske politike, od famozne ovjerene izjave pa sve do natezanja s rušenjem Oreškovića. Prisjetimo se samo nekih stvari oko kojih se Petrov predomislio. "Rekli smo da nećemo podržati ni Karamarka, ni Milanovića", izjavio je nekad najtraženiji čovjek u državi, Božo Petrov ubrzo nakon izbora prošle godine. Međutim, nakon trakavice s pregovorima u kojima je bilo više obrata nego u španjolskoj sapunici, Most je podržao Tomislava Karamarka i formirana je vlada Tihomira Oreškovića.
Afera Drimia
Sredinom ove godine, hrvatsku visoku politiku iz temelja je potresla afera Drimia. Ana Šarić Karamarko dobila je desetke tisuća eura od lobista mađarskog MOL-a, a Tomislav je istovremeno politički rastao i smiješila mu se pobjeda na izborima. Nakon izbora, Karamarko je pokušavao progurati odluke koje idu na ruku mađarskoj strani u pregovorima.
Petrov nije šutke promatrao Karamarka kako se brani od tih optužbi. Štoviše, isprva je stao u obranu suradnika iz Vlade. "Jasno smo rekli da čekamo mišljenje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a također je moguće i osnivanje istražnog povjerenstva, tako da bih tu priču zaključio", rekao je Petrov u svibnju ove godine.
Nekoliko dana kasnije, Petrov opet mijenja ploču. Mantra je tih dana bila Karamarko mora otići. SDP je tražio glasanje o opozivu Karamarka, a Petrov je to odlučio podržati. "Prema mome prijedlogu, saborski zastupnici, ministri i članovi Nacionalnog vijeća Mosta odlučili su da će u Saboru glasati za opoziv šefa HDZ-a s mjesta potpredsjednika Vlade zbog političke odgovornosti", rekao je Petrov u razgovoru za Večernji.
Odlasci i promjene
Karamarko je otišao iz Vlade i HDZ-a, Orešković je otišao samo iz Vlade, a i Petrov je promijenio stolac. Bivši premijer Zoran Milanović, čini se, svoju budućnost vidi u savjetodavnim vodama, ali i dalje ostaje dojam da su gotovo sva jamstva i traženja Mosta posljednjih godinu dana tek mrtvo slovo na papiru.
Kako je kolega Boris Rašeta napisao u svojoj kolumni: "Vrh države mora poslati poruku da se u ovoj zemlji obećanja poštuju, da se zakona treba držati kao pijan plota, da propisi obvezuju, da su mito, korupcija i formule IMT (ima’l mene tute) izravni katalizatori egzodusa najvrednijih ljudi u inozemstvo."
