Policijska akcija u Mitrovici i uhićenja četvorice Srba nastavak je niza napetosti na Kosovu nakon drakonskog povećanja carina na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Kosovska policija traga još traga za dobro poznatim licem – Milanom Radoičićem kojeg prati glas da je glavni Vučićev čovjek na Kosovu kao i da upravlja tamošnjim podzemljem.
U subotu je, po planu Beograda, održan mirni prosvjed Srba na Kosovu, ali je nastavljen i verbalni rat s KFOR-om i Prištinom. KFOR je priopćio da nije bilo nikakvog pokreta postrojbi i da je sve što se dogodilo samo policijska akcija povezana s istragom zbog ubojstva srpskog političara na sjeveru Kosova Olivera Ivanovića. Službeni Beograd je prosvjedovao zbog takve verzije događaja, i naglasio kako više nema povjerenja u KFOR i NATO.
Službena verzija koju šalje Aleksandar Vučić ide u smjeru toga da se sva događanja tumače samo kao pokušaj zastrašivanja Srba i pritisak da napuste Kosovo. U Beogradu se smatra da sve što je Priština poduzela urađeno uz blagoslov „nekih većih sila" i da je konačni cilj da se Srbija dovede pred gotov čin i prizna neovisnost Kosova.
Ali, koliko situacija prijeteće izgleda za srpske vlasti pokazuju i posljednji Vučićevi nastupi koji su uglavnom bili posvećen analizi oporbenih izjava, i insistiranje da je jedan od ciljeva mjera Prištine obaranje vlasti u Beogradu. U toj atmosferi – svi su se urotili protiv Vučića i napretka Srbije – u petak navečer su fizički napadnuti i ozlijeđeni političari oporbene Ljevice Srbije u Kruševcu.
Ipak, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, i novu eskalaciju na Kosovu vidi kao nastavak dogovora u sjeni. „Sve što se događa ide ka ostvarenju plana za podjelu Kosova. Imamo na sceni stalno neku vrstu dogovornog ponašanja, kako bi u određenom trenutku pojedini međunarodni akteri pristali na taj plan. Postoji scenarij koji na žalost dobiva legitimitet i u pojedinim zemljama međunarodne zajednice", kaže Biserko za DW aludirajući na pokušaj dogovora Beograda i Prištine o razmjeni teritorija što je međunarodna zajednica isprva odbacila.
Srpska zajednica ispašta zbog takvih odnosa Beograda i Prištine, dodaje Biserko, jer njena egzistencija ovisi od Beograda. „Većinu poslova na Kosovu za Srbe određuje Beograd, preko Srpske liste, kojom upravlja Milan Radoičić. Posebno je delikatno što će se u lošem scenariju podjele dogoditi sa Srbima južno od Ibra, jer oni sjever Kosova i Mitrovicu vide kao svoj obrazovni, zdravstveni i svaki drugi centar", napominje Biserko.
Teško je stoga povjerovati da je to samo rutinska policijska akcija, ocjenjuje za DW Filip Švarm, odgovorni urednik tjednika Vreme.
„Da su ozbiljno radili na rješavanju ubojstva Olivera Ivanovića to se moglo dogoditi i mnogo ranije. Svakako se može postaviti pitanje nije li se to iskoristilo kao dobar izgovor, znajući da nitko ne bi mogao prigovoriti istrazi o jednom političkom ubojstvu. To se, dakle, moglo napraviti i izvan ovog trenutka kada su napetosti došle do točke pucanja", smatra Švarm.
Prištinska strana navodno traga i za Milanom Radoičićem, sivom eminencijom sjevera Kosova i potpredsjednikom Srpske liste. Milan Radoičić je inače za nekoliko mjeseci prešao put od osobe koju predsjednik Srbije ne poznaje, do nekoga tko zapravo rukovodi ispostavom Vučićeve Naprednjačke stranke zvanom Srpska lista.
U svakom slučaju, reakcija srpskih vlasti na spominjanje Radoičića je samo dala za pravo svima koji tvrde da je riječ o čovjeku za specijalne zadatke. Kakve zadatke obavlja na prostoru Kosova koje je u pravnom i sigurnosnom vakuumu – može se samo pretpostaviti. Kako se čuje iz krugova srpske zajednice, Radoičić je na sjeveru Kosova strah i trepet.
„Očito je on ključni čovjek za Beograd, jer obavlja neke poslove koji su nesumnjiva opstrukcija za ozbiljan dijalog i integraciju Srba na Kosovu. Ta grupacija jednostavno nema interesa da se napravi neki pomak i da srpska zajednica počne živjeti normalno", kaže Sonja Biserko.
Eskalacija sukoba Beograda i Prištine bar za sada ne obećava nikakav predah. Ljestvica napetosti dodatno je podignuta izjavama iz Prištine da će carine biti ukinute kada Beograd prizna Kosovo. To je stav koji dijalog čini suvišnim, primjećuje Filip Švarm.
„To može trajati neko vrijeme, ali će se onda vjerojatno tražiti neki format da se taj dijalog nastavi. U svakom slučaju, riječ je o opasnim potezima radi neke kratkoročne dobiti na unutarnjem planu", zaključuje Švarm.
