Top News
1321 prikaza

Kad Tweet mijenja povijest. O diktatu društvenih mreža

1/5
Igor Šoban/PIXSELL
Dajana Šošić novinarstvom se ne bavi samo kao urednica, voditeljica i reporterka, nego i kao znanstvenica, pa je za temu doktorata odabrala proučavanje mijena koje su televizijama nametnule društvene mreže

Airbus A320, koji je sredinom siječnja 2009. poletio iz zračne luke LaGuardia u New Yorku prema Charlotteu u Sjevernoj Karolini, neočekivano je završio let u ledenoj rijeci Hudson. Televizijske ekipe nisu ni spakirale kamere, a vijest i slika aviona koji pluta u rijeci objavljeni su na Twitteru. Uskoro ih je gledao cijeli svijet. Sličnu je sudbinu imao let Ive Sanadera, koji je svoju dionicu istoga ljeta sam naprasno prekinuo, da bi je Jutarnji list prvo objavio na svom Twitter profilu, znajući da će je do papirnog izdanja, sljedećeg jutra, imati svi... Dajana Šošić, koja je nedavno s HRT-a prešla na RTL, novinarstvom se ne bavi samo kao urednica, voditeljica i reporterka, nego i kao znanstvenica, pa je za temu doktorata odabrala proučavanje mijena koje su našim televizijama nametnule društvene mreže. Rezultate višegodišnjeg istraživanja objavila je u knjizi "Društvene mreže i televizija/Kako su društvene mreže mijenjale televiziju" u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade. U njoj je objavila zanimljive nalaze o utjecaju Facebooka, Twittera i drugih mreža na rad hrvatskih dalekovidnica. To je prvi takav doktorat kod nas, a dolazi u pravo vrijeme jer će cijelu sferu tek trebati konačno zakonski regulirati.

 | Author: PROMO PROMO

Otkako je Mojsije u mediju kamenih ploča objavio desetak kratkih imperativa iz Vrhovništva, novinarstvo nikad nije prolazilo ovako eksplozivnu transformaciju. Danas svatko može mobitelom snimiti relevantan događaj, ako se nalazi na njegovu poprištu. "Ja reporter" forma stekla je pravo građanstva i natjerala klasične medije na kooperativnost s dojučerašnjim pukim konzumentima vijesti. Brzina reakcije i kvaliteta integriranih kamera (kojima se već snimaju i dugometražni igrani filmovi) prisilili su televizije, i javne i komercijalne, na suradnju s građanima, ali i na konvergenciju s društvenim mrežama. I političari su ih shvatili kao šansu. Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor svoja mišljenja, stavove i činjenice objavljuje na Twitteru i njena mišljenja tako nalaze najkraći put do televizija. Isto je radio i Donald Trump. Zoran Milanović, u čijem je mandatu najzapaženiji vladin tvit glasio "ne da mi se" (srpanj 2014.) nakon seobe s Markova trga na Pantovčak, postao je zažareni fejsbuk(a)džija. Kad god mu se prohtije ratovati, a pred njim nisu kamere, Milanović sjedne za računalo, aktivira "fejs" račun, pa oplete k'o Maksim po diviziji. "Fejs" je proizveo revoluciju u arapskom svijetu, štoviše, lanac revolucija u zemljama sjeverne Afrike. Neki putnik aviona iz Australije ovih je dana snimio i utučenog Novaka Đokovića kako prebire po tabletu i valjda čita reakcije na najveću političku avanturu koju je svijet tenisa ikad vidio. Sve su naše televizije prije nekoliko godina snimke talačke krize na otoku Rabu uzimale s Twittera. "Zanimljivo je i spomenuti da su hrvatski mediji prilikom praćenja priče oko problema koju su nastali 2019. prilikom kupnje izraelskih borbenih aviona F16 važne informacije dobivali upravo iz tvitova Baraka Ravida, koji je ranije izvještavao o ovoj temi", piše Šošić.

RAT LAJKOVA 3. DIO Top News Napad na Bin Ladena se prenosio uživo na Twitteru na užas CIA

"Korona je proizvela dodatnu akceleraciju, pojačala je transformativni učinak pandemije na gospodarstvo: istovremeno s tim utjecala je i na navike građana, a onda i na medije. Stotine milijuna ljudi počele su raditi od kuće, što je uzdiglo dotad marginalnu streaming platformu Netflix, koja je postala kućno streaming kino. Dakako, u velikoj se bari počelo brčkati još krokodila koji su naslutili mogućnost zarade silnih milijuna, pa se konkurencija iz dana u dan pojačava: u utrku ulazi i Amazon. Upravo je doba korona virusa dalo dodatnu važnost komunikaciji putem aplikacija i društvenih mreža te nužnosti povezanosti i konvergencije televizije i novih platformi koje su ne samo pridonijele komunikaciji i kontaktu u doba socijalne distance, nego otvorile mogućnost obrazovanja putem nastave na daljinu. Za one u samoizolaciji društvene mreže čine se upravo kao slamka spasa za komunikaciju, a ujedno su i velika pomoć medijima u komunikaciji sa sugovornicima. No s druge strane, mogućnost širenja panike i lažnih informacija upravo putem društvenih mreža veća je nego ikad, stoga svaka informacija zahtijeva pomnu provjeru", čitamo u knjizi.

 | Author: Igor Šoban/PIXSELL Igor Šoban/PIXSELL

Masovnost društvenih mreža je zapanjujuća: korisnika onih najvećih danas ima više nego Kineza. Već do ljeta 2014. Facebook je nadmašio stanovništvo Kine, s više od 1,3 milijarde članova. Isprva se činilo da će Facebook poboljšati svijet - korisnici svih zemalja ujedinite se - ali on ga je razjedinio. I ne sluteći, klasik medija Marshal Mc Luhan je, govoreći o "globalnom selu", a ne o globalnom gradu, pogodio - Facebook jest osigurao pogled na cijeli svijet, ali je taj pogled kampanilistički. Na "fejsu" vidite ono što vidite s tornja seoske crkve - mreža ne razbija predrasude, nego ih jača, a grozdovi istomišljenika povezuju se u čvrsto strukturirane i ratoborne grupe. "Kritičar interneta Andrew Keen smatra da je glavna zabluda Marka Zuckerberga, osnivača interneta, uvjerenje da nas mreža, u obliku Facebooka, ujedinjuje kao ljudsku rasu. On tvrdi upravo suprotno. Navodi studiju Eathana Krossa sa Sveučilišta Michigan iz 2013., prema kojoj nas Facebook čini nesretnijima i zavidnijima prema drugima", piše Šošić, koja je u svom radu precizno pokazala kako su društvene mreže postale nezaobilazan izvor informacija svim našim televizijama, komercijalnima, kao i javnoj.

 | Author: Igor Šoban/PIXSELL Igor Šoban/PIXSELL

"Korištenje društvenih mreža kao izvora vijesti u središnjim informativnim televizijskim emisijama postalo je - imperativ. Naime, nije detektiran ni jedan sudionik istraživanja koji je na pitanje o učestalosti korištenja društvenih mreža za potrebe obavljanja novinarske djelatnosti odgovorio kako 'nikad' ne koristi društvene mreže. Društvene mreže ne koriste se više samo za privatne objave i druženje, za poslovne kontakte i promociju, nego su postale nezaobilazan i relevantan alat i za praćenje vijesti i informacija. Samim tim vidljiv je utjecaj novih medija na novinarsku profesiju, odnosno način na koji društvene mreže mijenjaju kanale informiranja. Uz najčešće korištene društvene mreže, poput Facebooka i Twittera, promjene su vidljive i u korištenju novih platformi i aplikacija, poput Zooma, Instagrama i YouTubea, dok njihovo korištenje, naime, nije zabilježeno u središnjim informativnim emisijama Nova TV i HRT-a u istraživanju provedenom prije šest godina, što je pokazatelj praćenje medijskih trendova. No iako se pošlo od pretpostavke da komercijalne televizije u većoj mjeri koriste društvene mreže u svojim informativnim emisijama od javne televizije - ovim istraživanjem nije utvrđena statistički značajna razlika u učestalosti korištenja društvenih mreža za potrebe obavljanja novinarske djelatnosti. Može se pretpostaviti kako je u ovom razdoblju javna televizija ipak uhvatila korak u praćenju medijskih trendova koji se odnose na korištenje društvenih mreža. No potrebno je napomenuti i kako je tijekom analiziranog perioda na komercijalnim televizijama (Nova TV - 102 priloga, RTL Danas 89) ipak emitirano statistički više takvih priloga nego na javnoj TV postaji (75 priloga). Pretpostavka da novinari u većini slučajeva ne provjeravaju autentičnost objava i izvora na društvenim mrežama - odbačena je, odnosno potvrđeno je da novinari u većini slučajeva provjeravaju autentičnost objava i izvora na društvenim mrežama - što se može smatrati pozitivnim trendom u televizijskom novinarstvu. No s obzirom na to da je riječ o tvrdnjama novinara u anketnom upitniku, postavlja se pitanje jesu li možda novinari ispitivaču željeli ponuditi socijalno prihvatljive odgovore. Dakle, iako rezultati istraživanja percepcije novinara pokazuju kako oni provjeravaju informacije s društvenih mreža iz dodatnih izvora - daljnji razvoj novinarske profesije u tom smjeru je nužan kako bi se zadržali standardi izvještavanja u novinarstvu i izbjegle novinarske pogreške prilikom izvještavanja... Iz rezultata je vidljivo i kako novinari kao glavne razloge zbog kojih političari koriste upravo društvene mreže navode želju za prisutnost u medijima, ali i zaobilaženje uloge novinara kao kreatora javnoga mnijenja te zaobilaženje novinarskih pitanja", piše Šošić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.