Nakon što je prošlo više od desetljeća od prve najave gradnje LNG-a, vlada Andreja Plenkovića prošlog je tjedna konačno donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura. Prvi korak je, dakle, napravljen, kreće se s gradnjom strateškog projekta, no bitka za distribuciju energenata između SAD-a i Rusije, koja se, između ostalog, vodi i na području Hrvatske, još nije završila.
Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst ispunio je, pak, svoj prvi zadatak zbog kojeg je navodno i poslan u Hrvatsku, a to je da gradnja LNG-a počne 2019. godine.
"Čestitke Hrvatskoj vladi na odobrenju financiranja LNG terminala Krk. Velika strateška odluka koja će Hrvatsku učiniti regionalnim energetskim liderom", napisao je Kohorst na Twitteru odmah nakon što je Vlada donijela odluku o financiranju prve faze projekta.
Neslavna nabavka aviona i zbrka u diplomatskim odnosima između Amerike i Hrvatske koja je nastala nakon toga tako je pala u drugi plan. Kohorst je odahnuo, ali Amerika baš i nije. Ostaje, naime, problem distribucije ukapljenog plina s Krka. O tome je Expressu još prije dvije godine govorio sugovornik blizak HDZ-u i čovjek koji je izvrsno upućen u sve probleme u gradnji LNG-a. Njegove riječi kad se sad čitaju, gotovo su proročanske.
"Sjedinjene Američke Države žele putem LNG-a olakšati opskrbu plinom Ukrajini. LNG bi trebao biti plutajući terminal, brodovi dolaze s plinom na Krk i onda se cijevima distribuira prema sjeveru. Europska komisija će to podržati financijski i do 2019. trebao bi projekt napokon zaživjeti. No pitanje je tko će preuzeti odgovornost za distribuciju plina", rekao nam je 2017. godine naš sugovornik, a pitanje oko distribucije plina pokazuje se ključnim.
Hrvatska je zadnjih pola godine sve karte koje ima bacila na mađarske plinske kompanije u pripremi LNG terminala. Da bi LNG bio komercijalno isplativ, potrebno je zakupiti barem 1,5 milijardi kubičnih metara plina s LNG-a. Unatoč brojnim očekivanjima i najavama iz Vlade, Mađari, kao što smo pisali, u konačnici nisu dali ponudu od milijardu kubičnih metara zakupa, što čini projekt zasad neisplativim.
Jedini zakupci su HEP i Ina, za 520 milijuna kubika kapaciteta. Unatoč tome, Hrvatska je odlučila investirati u projekt i potrošiti više od 100 milijuna eura državnog novca, morat će uvesti i posebnu naknadu koja će poskupiti plin do 35 kuna godišnje, natjerali su HEP u investiciju...
I uza sve to nadaju se da će Mađari ipak sudjelovati u gradnji, ali diplomatske depeše koje objavljujemo dokazuju da Orban nije htio poslušati niti Amerikance, koji su lobirali u njegovoj vladi da se uključe u projekt. Čak ostavljaju dojam da je Orban najavljivao pregovore s Hrvatskom i SAD-om samo kako bi izborio bolju poziciju Mađarske za novi plinski ugovor s Rusijom. Naime, jedan od najpopularnijih i najrelevantnijih mađarskih portala koji se bavi istraživačkim novinarstvom, direkt36.hu, objavio je depeše američkih i mađarskih diplomata koje su se, između ostalog, dotaknule i LNG-a na Krku.
Portal navodi kako se Wess Mitchell, pomoćnik državnog tajnika u State Departmentu, koji je na glasu kao Trumpov čovjek zadužen za odnose s Mađarskom, još u prosincu prošle godine prilikom dolaska mađarskog ministra vanjskih poslova Leventea Magyara u Washington požalio da su odnosi SAD-a i Mađarske ponovno poljuljani iako su prošle godine krenuli sa zatopljavanjem.
Mitchell je pozvao mađarsku vladu na suradnju u najmanje dva energetska projekta, prvi je gradnja LNG-a na Krku, a drugi razvoj rumunjsko-mađarskog plinovoda.
"Potkraj 2018. Francis R. Fannon, pomoćnik američkog tajnika zaduženog za energetiku, održao je pregovore u Zagrebu i Budimpešti. Mitchell je, prema diplomatskom izvoru, rekao Magyaru da se Fannon vratio iz Mađarske frustriran jer je Mađarska nekoliko puta promijenila svoju ulogu oko gradnje LNG terminala na Krku".
Mađarski portal direkt36.hu dalje objašnjava da je Krk otok u Hrvatskoj na kojem će se graditi terminal za primanje ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a. Mitchell, Trumpov čovjek za rješavanje problematičnih odnosa s Mađarskom, dalje navodi kako su Amerikanci razočarani jer je mađarski premijer Viktor Orban govorio o tome kako je cijena američkog plina dvadeset posto skuplja od tržišne cijene. Stav SAD-a je, naime, da je kupnja plina strateška odluka i ne radi se samo o cijeni.
Potom je pomoćnik američkog tajnika u State Departmentu, Mitchell, "suptilno izrazio sumnju" o predanosti Mađarske energetskoj diversifikaciji, govori diplomatski izvor za direkt36.hu.
Prema njegovu mišljenju, mađarska vlada raspravlja o ovom pitanju sa Sjedinjenim Državama samo zato da "uspostavi bolju pregovaračku poziciju u pregovorima s Vladimirom Putinom" dok pregovaraju o plinskom sporazumu s Rusijom.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
MI SMO TAKO DOBRE DUŠE DA NEMOŽEMO ODOLJETI ŽELJAMA STRANACA, MAKAR I NA NAŠU ŠTETU. TAKVI SMO.