Mađarski ministar vanjskih poslova Levente Magyar odbacio je, pak, kritike rekavši da su Mađari zainteresirani za diversifikaciju energije i uspostavljanje bolje pregovaračke pozicije. Mađarski direkt36.hu navodi kako dosadašnji dokazi govore da je Mađarska izgradila cjevovode za Rumunjsku i Hrvatsku, a čiji je zadatak distribucija plina iz neruskih izvora.
Na sastanku s podtajnikom Davidom Haleom Magyar je, pak, odbio Haleov zahtjev da mađarska vlada što prije podrži projekt krčkog LNG-a. Magyar je rekao "u slučaju energetske diversifikacije učinili smo sve, ali nećemo dati ekonomski neodrživa obećanja".
Iz ovih depeša vidljivo je da Mađarska još nije podržala gradnju LNG terminala na Krku, što je od iznimne važnosti za daljnju distribuciju plina jer je LNG plin koji se distribuira cjevovodima kroz Mađarsku prema drugim europskim zemljama. Mađarska, očito, igra na dvije karte - Rusiju i SAD - te se još nije odlučila čiju će stranu na kraju zauzeti.
No da će plin s Krka biti skuplji dvadeset posto, činjenica je koju ne ignoriraju ni hrvatski energetski stručnjaci. Ipak, LNG terminal je od iznimne geostrateške važnosti. Naime, kad je zbog nesuglasica oko plaćanja plina između Ukrajine i Rusije početkom 2009. došlo do obustave isporuke ruskog plina Europi, zemlje Europske unije suočile su se s činjenicom da ovise o ruskom plinu i njihovoj dobroj volji.
Već te godine krenule su najave kako Europa treba postati neovisna o ruskom plinu, no projekt LNG –a nije se pokrenuo s mrtve točke. Ponovno se o njemu intenzivnije počelo raspravljati 2014., kad su se Rusija i Ukrajina izravno sukobile zbog ruske aneksije Krima, no ni tad nije krenula realizacija.
Prošle je, pak, godine Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.
Rusija je, naime, najveći izvoznik plina u Europu, nakon čega slijede Norveška, Rumunjska i Nizozemska, a budući da je domaća proizvodnja u padu, Europa će uvelike ovisiti o uvozu plina i zato je LNG terminal od iznimne strateške važnosti.
Maksim Samorukov, analitičar moskovske podružnice utjecajnog američkog think tanka Carnegie, još je u prosincu u intervjuu za Express rekao da je činjenica kako, ako u Hrvatskoj napokon krene projekt LNG, više neće biti potrebe za energetskom suradnjom s Rusijom.
"Za Rusiju je će to biti novo natjecanje, novi izazov. Rusija također ima LNG terminal za plin i naftu, koji može ponuditi Hrvatskoj te će sigurno biti natjecanje oko cijena ponuda. I zato Rusija radi na poboljšanju odnosa država, Rusija želi da Hrvatska djeluje racionalno. Da ne razmišlja antiruski već da izabere najbolju ponudu. Da ne gleda na to politički nego isplativost. Tad bismo imali konkretnu suradnju, a sad nemamo ništa", rekao je Samorukov za Express te naglasio da Rusija i Hrvatska ipak energetski surađuju, i to u plinifikaciji ruske rafinerije u Bosanskom Brodu.
Naime, rafinerija u B. Brodu priključila se na hrvatsku plinsku mrežu, a navodno je dogovorena i daljnja suradnja na tržištima trećih strana u oblasti energetike.
Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, upozorio je na rizike gradnje LNG-a kad je prije točno godinu dana dao intervju za Express, nakon ponovne pobjede Vladimira Putina na izborima. Tad je istaknuo i da Rusija nikad nije bila protiv gradnje LNG terminala u Hrvatskoj.
"Mi nismo Amerikanci i ne govorimo drugim suverenim državama što da rade. No valjda treba imati i na umu rizike izgradnje ovakvog objekta. Cijena ukapljenog zemnog plina je 20-30 posto viša od zemnog plina, koji ide cjevovodom, a u vrijeme velikih hladnoća i povećanja potražnje za LNG-om njegova vrijednost može narasti i nekoliko puta, kao što se dogodilo nekoliko tjedana ranije. Naprimjer, u Litvi su navedeni rizici doveli do toga da je već godinu dana nakon puštanja terminala u rad njegova popunjenost pala na 20 posto, što je tehnološki minimum. Kao rezultat litavske vlasti su bile prinuđene donijeti zakon prema kojem su veliki kupci plina bili obvezani kupiti minimum 25 posto plina na LNG terminalu. Gazprom je u međuvremenu u potpunosti vratio svoj položaj u regiji, uključujući 60 posto litavskog tržišta. Ako je Hrvatska spremna riskirati na taj način, to je njezino suvereno pravo. Što se tiče prijedloga Rusije oko pomoći u plinifikaciji Hrvatske, on je još aktualan. Spremni smo za veliku suradnju s Hrvatskom na području energetike, što bi samo odgovaralo vašim nacionalnim interesima", rekao je Azimov.
Činjenica jest da će plin s Krka biti skuplji od ruskog. I to najmanje dvadeset posto, kako procjenjuju energetski stručnjaci. A javnost je podijeljena oko toga da ćemo bez obzira na višu cijenu plina postati strateški važni za Europu i opskrbu plina, dok drugi smatraju da ćemo samo izgubiti te da će narod platiti razliku u cijeni.
Ipak, budimo optimistični i nadajmo se da ćemo gradnjom LNG-a utjecati na poboljšanje važnosti Hrvatske u EU. Na projekt ne treba gledati samo kroz financijsku isplativost nego i kao na priliku da se Hrvatska zaista strateški pozicionira.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
MI SMO TAKO DOBRE DUŠE DA NEMOŽEMO ODOLJETI ŽELJAMA STRANACA, MAKAR I NA NAŠU ŠTETU. TAKVI SMO.