Hrvatska se prije pet godina našla u situaciji ponovnog rođenja: nakon desetljeća ritualnog privođenja “sitnih riba”, koje su Europskoj komisiji trebale demonstrirati “odlučnost” Zagreba u suočavanju s korupcijom - bili su to pretpristupni "manevri" - pred sud su najedamput počeli izlaziti ugledni pripadnici nomenkalture, sveučilišni profesori, ministri...
Svi su nagađali do kud to može ići - pa ipak, malo tko nije bio iznenađen kad je postalo jasnim da se ide do kraja. U pravosuđu je oživjela "kuhinjska" spoznaja, prema kojoj se riba čisti od glave.
Privođenje Ive Sanadera bilo je slučaj bez presedana, vrlo rijedak i u europskim relacijama. Sa svih su strana Hrvatskoj počele pristizati čestitke. Za takvo čišćenje i takvu odlučnost nisu smogle snage ni znatno starije demokracije, a radikalan obračun s najmoćnijim čovjekom države, bivšim premijerom - nakon čega se, vjerovali su optimisti, nije moglo nazad - nalikovao je na prisegu da će Hrvatska biti pravna država, kolika god bila cijena. Činilo se da više nema nedodirljivih...
Ipak, činjenica da je do kaznenog progona krupnih riba došlo zbog njihovih političkih posrnuća, onosno, grešaka u koracima, nisu se mogle otkloniti sve sumnje. Pravna država radi na dugim, ravnim kolosijecima, a političke su konjunkture nestabilne - danas si u zatvoru, sutra na vlasti...
Danas gledamo kako se snovi o pravnoj državi, za koju nema nedodirljivih, ruše jedan za drugim. Skeptici su bili u pravu. Ustavni sud - kojega bi bilo točnije nazvati Zaustavni sud - srušio je presudu Ivi Sanaderu za predmete INA i Hypo, Vrhovni sud srušit će - prema utemeljenim najavama - presudu za Fimi mediju, majku svih afera, a gdje smo tad? Na početku.
Sjajan početak, a zatim...
Taj pravosudni epilog mogao se naslutiti još tijekom "afere kamioni".
Točno pet godina, nakon rušenja prvostupanjske presude Berislavu Rončeviću, snovi o pravdi počeli su se pretvarati u moru. Bivši predsjednik Stjepan Mesić prvi put je aferu Kamioni spomenuo u predizbornoj kampanji 2005.
Vrhovni sud presudu Berislavu Rončeviću, bivšem HDZ-ovu ministru obrane, lani je ukinuo, i vratio je na ponovno suđenje. Nepravomoćnom je presudom Rončević bio osuđen na četiri godine zatvora jer je kupnjom skupljih i lošijih kamiona za HV državu navodno oštetio za 10,2 milijuna kuna no od afere nije bilo ništa.
U velikoj antikorupcijskoj akciji USKOK-a policija je uhitila Dešu Mlikotin Tomić, predsjednicu saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Pokucala joj je na vrata 18. rujna 2008. u 6.30 sati ujutro, u pratnji novinara i fotoreportera koji su je snimili u kućnom ogrtaču.
Teretili su je za zloporabu položaja i ovlasti jer je na ispitu, navodno, pustila trojicu studenata koji su ispite platiti posrednicima. Nakon suđenja nepravomoćno je osuđena na 14 mjeseci zatvora. Od 19 osuđenika najveću kaznu dobio je posrednik Milan Ćevid, osuđen na dvije i pol godine zatvora, a dva mjeseca manje dobio je prof. Jadranko Grgona.
Vrhovni sud tu je presudu poništio.
Afera peka i ljetovanje
Hrvatsko sudstvo nije stavilo točku niti na aferu Mali maestro u javnosti nazvanu afera Peka. Akcija Maestro počela je tijekom 2005., do uhićenja osumnjičenih došlo je u ljeto 2007. Među njima je bio i potpredsjednik Fonda za privatizaciju Ivan Gotovac. U pritvoru je bio 16 mjeseci.
Teretili su ga da je, kao potpredsjednik za prodaju HFP-a, poduzetniku Svjetlanu Staniću pogodovao da pod što boljim uvjetima kupi većinski paket dionica Dalmacijavina kao i da se domogne splitskog hotela “Bellevue”. Za to je, tvrdio je USKOK, dobio peku, boravak u Monte Carlu, i ljetovanje na jahti.
Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno ih je oslobodio optužbe.
No Vrhovni sud je vratio predmet na novo suđenje pa su napravomoćno osuđeni. Gotovac na 22 mjeseca, a Stanić na godinu dana. Obrazlažući presudu, sutkinja je rekla kako je USKOK u optužnici inkriminirao pet modaliteta primanja mita. Sud je tri ispustio - darovanu peku, put u Monte Carlo i ljetovanje na Stanićevoj jahti.
- S obzirom na to da je Gotovac platio Staniću i njegovoj supruzi put u Pariz i ulaznice za modnu reviju Louisa Vuittona, sudsko vijeće je smatralo da se to može gledati u kontekstu međusobna prijateljskog darivanja iznadprosječno imućnih obitelji. No to ne vrijedi i za dva preostala modaliteta obećanja dara, odnosno primanja mita, a to su nuđenje Gotovcu pet milijuna kuna za trgovanje dionicama u obliku pozajmice, te obećanje radnog mjesta savjetnika u Stanićevoj tvrtki nakon odlaska iz HFP-a- obrazložila je presudu sutkinja.
Repovi se vuku i nakon presude u aferi Veliki maestro. Pravomoćno je osuđen bivši predsjednik HFP-a Josip Matanović, koji je snimljen kako 50.000 eura mita gura u džep tvrdeći da mu je to za kavicu.
Njegov pomoćnik Robert Peša bio je optužen da je uzeo 200.000 eura mita na osnovi lažnog svjedočenja USKOK-ova pouzdanika. Peša je najprije nepravomoćno osuđen, a potom oslobođen krivnje. U pritvoru je proveo 20 mjeseci, dobio je otkaz. Zato što ga je Hrvatska nepotrebno dugo zadržavala u zatvoru Europski sud za ljudska prava presudio je da mu mora platiti 9900 eura.
Suci suda za Europska prava smatrali su i da su Peši prekršena prava zbog načina na koji je obrazloženo njegovo držanje u pritvoru. Osim sudstva packu su dobili i političari, kojima je poručeno da moraju paziti što govore, odnosno da svojim izjavama ne smiju prejudicirati sudske odluke.
A na uhićenje “Maestra i tri tenora” (Matanovića, koji je izdao nekoliko CD-a sa svojim pjesmama i trojice njegovih pomoćnika) kao na uspjeh u borbi protiv korupcije upućivali su Stjepan Mesić i Ivo Sanader. Peša, iako postoji pravomoćna sudska presuda, nije vraćen na radno mjesto adekvatno njegovoj stručnoj spremi i obrazovanju.
Afera Brodosplit
Slično je završila i afera Brodosplit. Afera je otkrivena 2006. kada je iz Austrije stiglo upozorenje o navodnomo pranju novca u toj tvrtki. Tadašnja se uprava Brodosplita s Wesselsom, koji je naručio četiri tankera, dogovorila o poslu po cijeni od 51,5 milijuna dolara po tankeru, ali je tadašnji direkor Brodosplita Goran Vukasović sastavio dodatna pisma kojima se naručitelju vraća 1,9 posto ugovorene cijene za proviziju.
Kako je sud ustvrdio, optuženi nisu krivi za zlouporabu položaja i ovlasti te pranje novca prigodom gradnje četiriju tankera za tvrtku “Wessels”, čime je “Brodosplit” bio oštećen za 4,7 milijuna dolara.
- Na temelju svih činjenica, pregledanog velikog broja dokumenata i 50-ak ispitanih svjedoka, nije dokazano da su optuženi počinili kazneno djelo - rekao je predsjednik sudskog vijeća splitskog Županijskog suda Zoran Kežić.
Sve se oteglo...
Ivica Kirin, bivši ministar unutarnjih poslova, optužen je da je od 2006. do 2008. zlorabio položaj i na traženje Mladena Barišića namjestio niz poslova Fimi mediji, znajući da se tako prikuplja novac za financiranje HDZ-a. Teretili su ga da je državni proračun oštetio za 7,3 milijuna kuna. Status: Tužiteljstvo je lani u srpnju povuklo optužnicu.
Slaven Žužul, vlasnik Skladgradnje, osumnjičen je da je “zaradio” 22 milijuna kuna koliko su mu, navodno, čelni ljudi HAC-a preplatili posao bojenja tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Status: Istraga još traje, a započela je 2009.
Josip Protega, bivši predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, optužen je da je s još devetoricom od 2005. do 2009. tu državnu banku oštetio za najmanje 255 milijuna kuna.
Optužnica je podnesena još 2010. godine ali je dvaput vraćana USKOK-u na doradu te je tek u veljači postala pravomoćna.
Marko Vuković, Ivan Žabčić i Tomica Godec, poduzetnici, osumnjičeni su da su uzeli mito od Daimlera kada je Vlada 2003. izravnom pogodbom s Daimlerom sklopila 85 mil. eura vrijedan posao isporuke 210 vatrogasnih vozila za potrebe MUP-a koja su se sklapala u Im Metalu u Ozlju čiji su vlasnici Vuković i Žabčić. Status: Istraga je počela 2010. i još traje.
Gdje si bio - nigdje, što si radio - ništa
Koju poruku šalje hrvatsko pravosuđe? Vrlo jednostavnu i razumljivu: ako ste dovoljno drski u prijestupu, imate visoku političku poziciju, i spremni ste kratko odležati u zatvoru, riskirajte. Ukradite, malo ćete robijati, ali ćete onda cijeli život biti mirni. U pravu, ono što se zove "generalna prevencija kaznenog djela", svedeno je na minimum. Realne kazne su premale d bi uplašile odvažnije prijestupnike.
Koja je poruka sitnim lopovima? Ne kradite, jer ćete na dugu robiju. Bijes pravosuđa na nekomu se mora iskaliti, ali na moćnima neće. Oni imaju toliko prava koliko imaju moći. Vi, nemoćni, vi ćete stradati - gulit ćete robiju, dok oni gule krumpir.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ukinite i povlaštene mirovine ili ih raspišite kao 150% prosječne radničke mirovine, zbrojite razliku pa i nju vratite u solidarni mirovinski fond pa fond vjerojatno vrlo brzo neće biti u minusu, pa "redovni" umirovljenici više neće trebati skupljati PVC boce ... prikaži još! po kontejnerima !!!
Zbrajajte, gospodo, zbrajajte!!! A onda sve te kazne naplatite...ne s redovnim nego sa zateznim kamatama, tome dodajte najrigoroznije financijske kazne koje možete odrezati, sve to uplatite u solidarni mirovinski fond...