Top News
14994 prikaza

Kandidati za rušenje Kolinde - kakve su im šanse?

Andrej Plenković, Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović
Damir Špehar, Patrik Macek, Dalibor Urukalović/ Pixsell
Predsjednički izbori se približavaju i postavlja se pitanje tko će izići Kolindi na dvoboj

Mi našu zemlju moramo "resetirati", napraviti "drugu republiku", trebamo smanjiti državni aparat i pružiti mladima perspektivu koja nije članstvo u nekoj stranci, rekao je znanstvenik Ivica Puljak u studiju 24sata. 

"Mi smo u razgovorima s partnerima IDS i Glas i u pregovorima smo za kandidata za predsjednika. Ako mi svi zajedno zaključimo da sam ja najbolji kandidat, ja ću se prihvatiti toga. Smatram da se naša stranka Pametno i naši partneri zalažemo za jednu drugu Hrvatsku. Mi našu zemlju moramo resetirati, napraviti "drugu republiku", smanjimo državni aparat, poreze, da pustimo ljude da sudjeluju u društvu i da mladi vide perspektivu, koja nije članstvo neke stranke", rekao je Puljak na pitanje planira li se kandidirati na idućim predsjedničkim izborima. 

Po kuloarima se šire priče da je i Jozo Radoš, nekadašnji ministar obrane i aktualni europarlamentarac, spreman prihvatiti kandidaturu za predsjednika pa tako dolazimo do činjenice da sve više ljudi, manje ili više oprezno, ispipava situaciju za svrgavanje Kolinde Grabar-Kitarović s trona predsjednice.

U KD Vatroslav Lisinski održan 1. kongres Živog zida Velika pozornica Top News Živi zid maše zastavama i baca parole kao Tuđmanov HDZ

Prisjetimo se kako je Zoran Milanović rekao Mislavu Bagi kako mu predsjednička kampanja djeluje “užasno daleko” - pa ipak, kako se približavamo godini predsjedničkih izbora, njegova je nazočnost na javnoj sceni sve veća, krug pitanja o kojima se očituje sve širi, a pristup sve odmjereniji. 

U prošlogodišnjem intervjuu za Novu TV Milanović se naspram Bruxellesa prikazao kao tvrdi suverenist (“Moraš se boriti za svoje interese. Kad čujem da netko slijedi Bruxelles, ne osjećam se dobro”), o Sloveniji je govorio milanovićevski superiorno (“Slovenci su baš dobri susjedi. Postoje tu neki kompleksi. Sjetite se slučaja Ljubljanske banke, on je završio jako loše za Sloveniju, ali na Europskom sudu za ljudska prava”), dok je Kolindu Grabar Kitarović prezrivo otpuhnuo (“Nama je Jadran dosta. To je smiješna ideja kojom prije svega na živce idete Berlinu, pa čak i Moskvi. To je nepotrebno, drži se svoga”)...

Kako je kolega Boris Rašeta još prošle godine pisao, Milanović će gotovo sigurno ući u utrku za predsjednika Hrvatske. Osigurao je sredstva, koja će mu dati “konzorcij” imućnih prijatelja, razradio strategiju, ide u “posredno prilaženje”. 

Kao i u prvoj utrci za vrh SDP-a, startao je dovoljno rano. On ima i političke kapitale i političke hipoteke. Prva i najvažnija hipoteka je da je “politički mrtvac”, takvi se u Europi ne vraćaju na scenu, ali mi smo od Europe daleko.

Stjepan Mesić je nekoliko puta politički umirao pa je potom čudesno uskrsavao, a to znači svojevrsni presedan. Milanovićeva ratobornost dijelom također ima hipotekarnu narav - ali ona mu može značiti i prednost. 

Andrej Plenković Simultanka Top News 'Nevladin sektor ruši vlast, Živi zid slijeva, Markić zdesna'

Ni jedan hrvatski predsjednik vlade ne bi ušao u skukob s najmoćnijim kartelom u državi, bankarskim, a Milanović je to učinio. 

Zakonom o konverziji kredita u švicarskim francima oslobodio je doživotnog ropstva desetke tisuća ljudi. Za mandata se zaratio sa Srbijom i Mađarskom, ušavši u sukob i s Njemačkom - oko “lexa Perković”.

“Da je Angela Merkel nazvala Sanadera i rekla mu da stavi Pupovca u vladu, on bi to poslušao bez pogovora, dok ju je Milanović otkantao bez pardona”, rekao nam je tad jedan moćni HDZ-ovac. 

No Milanović je te ratove izgubio. Tri prve godine mandata bacio je niz rijeku, ali se na kraju mogao pohvaliti s nekoliko nedvojbenih uspjeha. 

Uveo je, s Linićem, fiskalizaciju, izveo je, s Lalovcem, konverziju i korekciju sustava oporezivanja dohotka - obje su mjere povećale potrošnju i pridonijele oporavku gospodarstva - pomogao, s Veljkom Ostojićem, gradnju 500-tinjak bazena... Odustao je, pak, od deset reformi.

Ključnu pogrešku karijere učinio je odlaskom na razgovore Josipu Klemmu, gdje je opleo po susjednim državama, manjinama i mami Andreja Plenkovića, što se na kraju pokazalo fatalnim. 

Izgubio je izbore koji su bili praktički dobiveni, a da čudo bude veće, izgubio ih je u trenutku kad nije bio najgori, nego je bio na vrhuncu snage i znanja. U četiri godine mandata Milanović je ipak ispekao zanat. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/3
  • vlado 17:36 26.Svibanj 2018.

    kakav predsjednik, koji češ nam ti kurac?