Top News
6842 prikaza

Klanovi i frakcije: Tajni ratovi sudaca Ustavnog suda

Suci Ustavnog suda RH
Željko Lukunić (PIXSELL)
Nestručni ustavni suci HDZ-a i SDP-a imaju veći utjecaj nego oni drugi i ne pada im na pamet ugroziti svoje povlastice

Kad su sindikati izašli sa brojkom od 700.000 potpisa za referendum o mirovinama, glas Andreja Plenkovića je prvi put u mandatu zadrhtao. Teško je primio poraz. Lovro Kuščević, pak, u prvi je mah djelovao kao da mu je kamen pao sa srca: brojka je bila tako velika da Plenkoviću, mislio je, neće pasti na pamet da je dovodi u pitanje. No, bio je to račun bez krčmara...

Plenković je shvatio da je referendum de facto plebiscit o njemu, njegovoj vladi i njegovoj politici: dođe li do njega, okrenut će protiv sebe milijun ljudi, a već ima probleme s desnicom unutar i izvan stranke, Crkvom i Mostom, sindikatima i populistima, Vasom i Hasom, i takav mu referendum ne treba. Odustati od zakona također bi bio poraz. Stoga je, kako doznajemo iz vrha HDZ-a, počela grčevita potraga za varijantom osporavanja referenduma, pri čemu su uzete u obzir sve opcije.

Suci Ustavnog suda RH Pravosuđe Life Kako je "luda baba" natjerala Ustavni sud da je zaštiti

Prva je Lovro Kuščević - koji je drugog dana nakon referenduma već izgledao manje sretno jer mu je opet uvaljen gadan zadatak - a zadnja Ustavni sud, trajni vladin joker "samo zovi"... 
Ove dvije institucije imaju rok negdje do kraja godine: Kuščevićeva provjera potpisa za referendum mogla bi, prema presedanu s provjerom potpisa za Istanbulsku konvenciju i promjenu izbornog zakona, potrajati do studenog.

A onda će - budući da će biti teško srušiti tolike potpise - problem biti prebačen na odlučivanje Ustavnom sudu, koji bi predmet trebao riješiti za mjesec dana, točno - kako je izračunao Telegram - u vrijeme predsjedničkih izbora, što bi predstavljalo ozbiljan problem Kolindi Grabar Kitarović, koja bi se morala okrenuti ili protiv stranke ili protiv velikog broja birača. Ako Vlada ne odustane od provedbe za
kona, Ustavni sud je, dakle, prilično izvjesna opcija. Odluke Ustavnog suda u tri zadnja slučaja išle su u korist vlade.

Nakon što je ministar Lovro Kuščević odbacio referendume koje su tražile grupe Narod odlučuje i Istina o istanbulskoj, te su se dvije udruge žalile Ustavnom sudu na postupak provjere potpisa, i tražile da sud naredi raspisivanje referenduma, ali sud im nije izašao u susret. Zahtjevi su odbijeni većinom glasova, u dva odvojena rješenja u kojima se kazuje da Ustavni sud nije nadležan, uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Jasna Omejec | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL

Osim njega i predsjednika Šeparovića u ovom tijelu sjede suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Antun Palarić. Oni su u taj sud u većini kooptirani prema dogovoru stranaka.


"Karamarko bi pitao Milanovića 'imate li vi što protiv da mi imenujemo ovog čovjeka koji se lažno predstavljao pred kamerama', na što bi ovaj odgovorio: 'Nemamo ništa protiv ako ste vi za to da mi imenujemo našeg čovjeka koji je izglasavao zakone, da sutra odlučuje o njima... Malo karikiram, ali to je to'", kaže naš izvor, profesor prava.


"Šumanović je", kažu naši izvori dobro upućeni u rad Ustavnog suda, "corpus separatum u tom tijelu; on često izdvaja mišljenje u odnosu na odluke suda." Predsjednik suda Miroslav Šeparović pojasnio je kako se Šumanović složio da je trebalo odbaciti zahtjeve referendumskih inicijativa, "ali se nije složio s argumentacijom Ustavnog suda. To je njegovo pravo. Sukladno Ustavnom zakonu i izdvojeno mišljenje se objavljuje uz svaku odluku", rekao je Šeparović.

I zadnja odluka Ustavnog suda, vezana za agresivnu reklamnu kampanju ministra Pavića, usmjerenu protiv referenduma, dala je ministru za pravo.

Slavica Banić Slavica Banić Life Otkrivamo sve o usponu sutkinje koja je htjela spasiti Mamića i njegovo carstvo

"Ustavnom sudu nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada RH odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, korištenjem proračunskih sredstava ili na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktično dokida ili ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, niti su se u vezi s time Ustavnom sudu obratili inicijatori referenduma" objavio je Sud.

Povrh toga, pravorijek suda došao je kasno, kad je sve već završeno.
Predsjednik suda Miroslav Šeparović u sud je došao iz kvote HDZ-a. Bio je šef krovne obavještajne službe, HIS-a, u sud je došao 2009. da bi 2016. postao predsjednik tog suda, u kojemu sjede mnoga dobro poznata lica - koja već godinama nismo čuli.

O njihovu imenovanju vodile su se žestoke polemike, bilo je posve jasno da su kriteriji izbora posve politički i da tzv. struka tu nije bitna ni u tragovima, no kolika je moć politike, postalo je jasno tek kad je u sud ugurano nekoliko krajnje problematičnih osoba. A i one koje to nisu bile, nakon imenovanja su zanijemile i uklopile se u rat tog tihog, moćnog stroja za proizvodnju oportunizma.

"Kad ste zadnji put u javnosti čuli Josipa Leku, bivšeg predsjednika Sabora?", kaže naš izvor, pa nastavlja.

Miroslav Šeparović | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

"U Ustavnom sudu sjedi vam čovjek koji se lažno predstavljao pred kamerama u Austriji. Imate Selanca, doktora znanosti. Pisnuo nije do sada! To vam je jedna interesno zatvorena grupa ljudi, zaštićena propisima, imunitetima i tako dalje, koja svaku stvar prije svega nastoji riješiti na proceduralnoj osnovi tako da nigdje ne ulaze u meritum stvari. Najstrašniji primjer je pobačaj, koji stoji otkad je Ustav donesen..."

"Ustavni sud, svi jednako šute, i lijevi i desni, Leko nije riječ javno prozborio, ali nje ni Antičević Marinović, ni Lovorka Kušan, ni Davorin Mlakar, ni Mato Arlović, svi jednako šute jer se ne bi šteli nekom zameriti...
"

Na pitanje kako u stvarnosti radi Ustavni sud, jedan stručnjak nam kaže:

"Nisu loši, dosta dobro funkcioniraju. Utjecaj politike nije toliko velik, utjecaj predsjednika Šeparovića manji je nego njegove prethodnice Jasne Omejec. Dopušta se slobodnije i različito mišljenje, odnos se razdvaja po liniji stručnosti jer nestručni SDP-ovi i HDZ-ovi suci imaju manji utjecaj, a više link prema politici. U prošlom sazivu je utjecaj Jasne Omejec bio apsolutno presudan. U sudu se odlučuje glasanjem, premda se mnogo toga riješi na hodnicima, ali uobičajeno, ništa izvan proporcija...
"

Ustavni suci I nikom ništa... Top News Ustavni suci: Obožavaju Mamića, lažno se predstavljaju...

"Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prije mjesec dana upozorila je", navodi Glas Slavonije, "da će, ako je prijedlog zakona u skladu sa svim formalnim zahtjevima Ustavnog suda te ako se referendum održi i prođe, predložene izmjene postati zakonom i dijelom pravnog poretka RH."

Građani će se na referendumu - bude li ga - izjasniti o četiri pitanja formulirana u obliku zakonskih prijedloga. Izjasnit će se žele li da se dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 67 spusti na 65 godina, nadalje, žele li da se kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu sa 0,3 posto umanjenja mirovine po mjesecu ranijeg umirovljenja spusti na 0,2 posto, odnosno za maksimalnih pet godina s 18 na 12 posto umanjenja.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • Avatar Antun Sklepić
    marica 07:56 31.Svibanj 2019.

    ti suci to je skup potrošenih bivših lopina,i dok god takvi odlučuju nema prosperiteta za građane.

  • LeonardS 15:29 30.Svibanj 2019.

    Za mene je to političko tijelo i ne bi se trebalo mješati u pravosuđe