Ana Montes odavala je američke vojne tajne Kubi više od 15 godina, ali javnosti je gotovo nepoznata iako je priča o njenom hvatanju kao iz nekog filma.
Nekad analitičarka u Pentagonu, Montes je odala toliko tajni da vjerojatno nikad neće biti poznato što je sve ispričala Havani. Istovremeno, ugrozila je američke vojnike raspoređene diljem svijeta. Kuba se ne čini kao značajna prijetnja SAD-u, ali neki stručnjaci kažu da ih treba ozbiljno shvatiti.
"Opasnost raste onog trenutka kada Kuba proda te tajne Kini, Rusiji, Iranu, Venezueli ili Sjevernoj Koreji", kaže umirovljeni obavještajac Chris Simmons za CNN.
Podaci sa suđenja Ani Montes pružaju gotovo nevjerovatan uvid u svijet špijunaže, svijet u kojem se kreće do 100.000 stranih tajnih agenata u SAD-u.
Najstarija od četvero djece, Ana je rođena na američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj 1957. godine. Odrasla je u dobrostojećoj obitelji u srednjoj klasi, pohađala je sveučilište Virginia, a roditelji su joj mogli priuštiti i godinu dana studija u Španjolskoj. Tamo je upoznala Anu Colon i ubrzo su postale dobre prijateljice.
Ana Colon opisuje prijateljicu Anu kao velikog protivnika politike SAD-a, posebno odnosa Amerike prema državama Srednje i Južne Amerike. "Nimalo nije pomogla činjenica da su praktički svi iz našeg društva bili protivnici SAD-", kaže Colon te dodaje da su i nakon njihovog studija u Španjolskoj ostale u kontaktu.
Nakon završetka studija 1984. godine radila je u ministarstvu pravosuđa u Washingtonu i često se protivila politici tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana. Sredinom osamdesetih bilo je moderno da Amerika podupire razne gerilske skupine u borbama protiv komunističkih režima središnje Amerike, poput Contri u Nikaragvi.
"Bila je uvjerena da SAD nema pravo nametati svoj sustav vrijednosti drugim državama", rekao je posebni agent FBI-a Pete Lapp, vođa istrage protiv Montes i čovjek koji ju je na kraju i uhitio.
1985. godine počela je raditi u Obrambenoj obavještajnoj agenciji (DIA) i svakog dana kroz ruke su joj prošle brojne američke vojne tajne. FBI tvrdi da je već tada bila punopravni član kubanske obavještajne zajednice u SAD-u.
U ožujku iste godine otputovala je na prvo tajno putovanje na Kubu preko Madrida i Praga. Na povratku s tog putovanja susrela je kolegicu Colon i ispričala joj o problemima prosječnih Kubanaca s represivnim aparatom njihove domovine.
Godinama je revno radila u američkom obavještajnom aparatu, a 1997. godine dobila je i posebnu nagradu za uzoran rad. Požrtvovan rad i zalaganje priskrbio joj je nadimak Kraljica Kube. Cijelo to vrijeme odavala je tajne Kubancima, a zbog posebnog pristupa špijuniranju čitavih šesnaest godina izbjegavla je uhićenje. Tijekom suđenja ispostavilo se da nikad nije uzela niti jedan papir ili disk s povjerljivim podacima. Napamet bi naučila određene podatke i doma ih pretipkala na računalo. Zatim bi te podatke prebacila na šifrirani disk i putem kratkovalnog radija dogovorila mjesto za predaju diska.
1996. godine uradila je prvu pogrešku. Naime, pozvana je kao savjetnica u Pentagon tijekom međunarodnog incidenta. Montes je otišla ranije i time prekršila pravila ponašanja. Protuobavještajac Scott Carmichael pitao se zašto i pozvao je na ispitivanje. Tijekom ispitivanja Carmichael je zaključio da ona nešto krije, ali nije mogao otkriti točno što i morao je odustati od nastavka istrage.
Pet godina kasnije, pročulo se u protuobavještajnim krugovima da postoji krtica negdje u DIA-i. Sumnjivac je otputovao u točno određenom vremenu na američku vojnu bazu Guantanamo u Kubi. Carmichael je provjerio popis i vidio jedno poznato ime, Ana Montes. "Čim sam vidio njeno ime, znao sam da je to ona", kaže Carmichael.
Zahvaljujući osjetljivim obavještajnim podacima, otkrili su da je Montes moguća krtica i istraga je mogla početi. FBI je htio uhvatiti Montes u samom procesu odavanja tajni. Počeli su s prisluškivanjem njenog stana, zatim s prisluškivanjem svih njenih telefona, slijedili su je posvuda i počeli su otkrivati uzorke ponašanja. Uspjeli su razbiti kodirane poruke između Montes i njenih nadređenih, ali tada se dogodilo nešto što je sve promijenilo.
Teroristički napad 11. rujna znatno je smanjio dostupne resurse i rokove za istrage. Montes, kao uzorna zaposlenica, izabrana je u ekipu za analizu američkih meta u Afganistanu, što bi joj dalo izravan pristup američkim ratnim planovima.
21. rujna 2001. Montes je uhićena i tako je neslavno završila karijera špijunke koja je mogla nanijeti gotovo neizmjernu štetu SAD-u.
Montes i njen odvjetnički tim pristao je na nagodbu sa sudstvom i ona trenutačno služi zatvorsku kaznu od 25 godina, a nakon toga čeka je još pet godina uvjetne kazne.
Colon i Montes i dalje su povremeno u kontaktu, razmijenile su nekoliko pisama iz zatvora. Montes je i dalje ista i kako kaže Colon: "U njenom svijetu ste dobri sve dok podržavate njene ciljeve".
