Aktivist za ljudska prava sa sjedištem u Italiji čiji rad podupire Međunarodni kazneni sud u pružanju dokaza o slučajevima zlostavljanja migranata i izbjeglica držanih u libijskim logorima i zatvorima otkrio je da ga je Apple obavijestio da je njegov telefon bio meta napada špijunskog softvera.
David Yambio, predsjednik i suosnivač Refugees in Libya, bio je kritičar migrantskog pakta talijanske vlade sa tom sjevernoafričkom zemljom i njezine nedavne kontroverzne odluke da oslobodi Osamu Najima, šefa libijske policije koji traži Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog sumnje na ratne zločine, uključujući mučenje, ubojstvo, porobljavanje i silovanje.
Yambio (27) bio je navodna žrtva Najimovih zlostavljanja tijekom njegovog zatočeništva u ozloglašenom zatvoru Mitiga u blizini Tripolija. Yambioov slučaj uslijedio je nakon otkrića da su talijanski istraživački novinar i dvoje aktivista koji su kritizirali talijanske poslove s Libijom bili među 90 ljudi koji su krajem siječnja primili obavijesti od WhatsAppa u kojima se navodi da su bili napadnuti špijunskim softverom.
Zbog kršenja ugovora Paragon prekinuo s Italijom
WhatsApp je rekao da je špijunski softver korišten u toj provali – koja je utjecala na novinare i aktiviste i druge u dvadesetak zemalja – izradila Paragon Solutions, tvrtka sa sjedištem u Izraelu koja proizvodi kibernetičko oružje. Guardian je prošli tjedan izvijestio da je Paragon raskinuo svoj klijentski odnos s Italijom zbog kršenja uvjeta ugovora, citirajući osobu upoznatu s tim pitanjem.
Yambio je 13. studenoga primio e-poštu od Applea u koju je Guardian vidio, obavještavajući ga da je na meti "napada plaćeničkog špijunskog softvera" koji je pokušavao "daljinski kompromitirati iPhone povezan s vašim Apple računom". U poruci se kaže da je napad "vjerojatno usmjeren na vas posebno zbog toga tko ste ili što radite".
Nije navedeno kakav se špijunski softver koristi protiv njega, a Yambio nije bio jedan od 90 ljudi koji su primili obavijest WhatsAppa.
Yambio je rekao da je kontaktirao stručnjaka za digitalnu sigurnost u CyberHub-AM-u u Armeniji, koji ga je zauzvrat povezao s Citizen Labom na Sveučilištu u Torontu, koji prati digitalne prijetnje civilnom društvu i pomogao WhatsAppu u praćenju pokušaja hakiranja protiv 90 ljudi, navodno koristeći špijunski softver koji je proizveo Paragon. Sedam navodnih meta živi u Italiji. U priopćenju je Citizen Lab rekao da nastavlja istraživati Yambiov slučaj.
"Mobitel bi se zagrijao ili bi se baterija vrlo brzo ispraznila"
Svaki dokaz da je Yambio bio meta špijunskog softvera mogao bi imati političke odjeke za onoga tko stoji iza navodnog napada. Rimski statut, kojim je osnovan ICC, ima mandat za zaštitu sigurnosti i dobrobiti svih svjedoka i ima ovlast za kazneno gonjenje kaznenih djela koja ometaju svjedoke.
“Posumnjao sam u rujnu kada mi se telefon počeo čudno ponašati”, rekao je za Guardian. "Na primjer, pozivi bi jednostavno prekinuli, mobitel bi se zagrijao ili bi se baterija vrlo brzo ispraznila."
Špijunski softver koji proizvode tvrtke kao što su Paragon i NSO Group općenito ima pristup višestrukim takozvanim vektorima ili ranjivostima koje omogućuju špijunskom softveru koji oni naprave da zarazi mobilni telefon. WhatsApp je ranije bio ranjiv na špijunski softver koji su izradili Paragon i NSO Group, ali pojedinci se također mogu zaraziti putem SMS poruka ili drugih aplikacija. Paragon nije komentirao slučajeve koji su se pojavili u Italiji, ali je rekao da ima "nultu toleranciju" prema klijentima koji krše njegove uvjete pružanja usluge, što uključuje zabranu ciljanja novinara i aktivista.
Ured talijanske premijerke Giorgie Meloni prošlog je tjedna demantirao da domaće obavještajne službe ili vlada stoje iza navodnih provala Paragona te nije odgovorio na tvrdnje da je Paragon raskinuo ugovor s Italijom.
Yambio je migrantski pakt Italije i Libije, koji uključuje financiranje libijske obalne straže za hvatanje ljudi u Sredozemnom moru i vraćanje u sjevernoafričku zemlju, opisao kao "smrtnu kaznu".
“Tri mjeseca moj život živi pod stalnom prijetnjom: ne znam odakle to dolazi, koja je vlada [umiješana]. Živim u Italiji, ne živim ni u jednoj drugoj zemlji. Pa koga trebam smatrati odgovornim?” Dodao je: “Ljudi koji su do sada javno istupili su u Italiji, a [neki] od tih ljudi su u mom bliskom okruženju. Mi smo ljudi koji rade na zaustavljanju ljudske patnje, pokušavaju napraviti promjenu, a ipak smo ciljani. Jako se bojim jer se informacije ne tiču samo mene, već i života ljudi koji su [bili žrtve zlostavljanja u Libiji], kao i života mog partnera i mog djeteta.”
Yambio je iz Južnog Sudana, a azil u Italiji dobio je 2022. godine nakon što je pobjegao iz zatvora Mitiga, ustanove pod Najimovim nadzorom koju su organizacije za ljudska prava osudile zbog proizvoljnog pritvaranja, mučenja i zlostavljanja političkih disidenata, migranata i izbjeglica. Kasnije je brodom preplovio Mediteran.
Pakt između Italije i Libije, prvi put potpisan 2017. i od tada obnovljen, već je dugo osuđivan od strane humanitarnih skupina zbog guranja ljudi natrag u zatočeničke logore gdje su suočeni s mučenjem i drugim zlostavljanjima.
