Grenland se posljednjih mjeseci nameće kao jedno od ključnih geopolitičkih pitanja unutar transatlantskih odnosa. Slijetanje vojnih zrakoplova više europskih članica NATO-a na teritorij autonomne regije pod suverenitetom Danske otvara presedan u djelovanju Saveza i ukazuje na ozbiljnost trenutne situacije. Riječ je o koordiniranom odgovoru na sve izraženije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta dao do znanja da Sjedinjene Države razmatraju preuzimanje kontrole nad Grenlandom, uključujući i mogućnost uporabe sile.
Dok se u Washingtonu, Kopenhagenu i Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, vode grozničavi diplomatski razgovori, potezi na terenu postaju sve opasniji. Danska je, uz potporu europskih saveznika, odlučila pokazati zube i poslati jasnu poruku preko Atlantika. Istovremeno, s istoka stižu upozorenja iz Moskve, koja u svemu vidi opasnu militarizaciju Arktika i optužuje Zapad za poticanje "umjetne histerije". Svijet s napetošću promatra što će se dogoditi s Grenlandom.
Vijest da Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška i Velika Britanija šalju vojsku na Grenland odjeknula je globalno. Iako se formalno radi o manjim izvidničkim timovima i pripremama za zajedničku vojnu vježbu pod nazivom "Arctic Endurance", simbolika i vrijeme ovog poteza su nedvosmisleni. To je izravna demonstracija solidarnosti s Danskom u trenutku kad se suočava s pritiskom najmoćnijeg saveznika.
Ipak, potpora nije jednoglasna. Poljska je objavila da neće slati svoje vojnike, navodeći da je usredotočena na jačanje obrane na istočnom krilu zbog prijetnje iz Rusije.
No, odsutnost poljskih vojnika ne znači i nedostatak političke potpore Danskoj. Upravo suprotno, poljski premijer Donald Tusk uputio je najoštrije upozorenje do sada. Eventualni američki napad na Grenland nazvao je "političkom katastrofom" i "krajem svijeta kakvog poznajemo", istaknuvši da bi takav čin uništio NATO.
- Europa ne može ni imati plan za takvu katastrofu - poručio je Tusk, naglasivši da Danska može računati na punu potporu Europe u obrani integriteta svog teritorija.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na društvenoj mreži X: "Prve francuske vojne jedinice već su na putu. Druge će slijediti." Njemačko ministarstvo obrane potvrdilo je slanje izvidničkog tima od 13 pripadnika s ciljem "istraživanja opcija za osiguranje sigurnosti u svjetlu ruskih i kineskih prijetnji na Arktiku". No, svima je jasno da je stvarna, neizrečena prijetnja zbog koje su se europske prijestolnice aktivirale - ona koja dolazi iz Washingtona.
Danska, koja je odgovorna za obranu i vanjsku politiku Grenlanda, najavila je jačanje vlastite vojne prisutnosti "u uskoj suradnji sa saveznicima iz NATO-a". Ovaj potez uslijedio je nakon sastanka na visokoj razini u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika, koji je završio bez ikakvog pomaka. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen priznao je da postoji "temeljno neslaganje" s američkom administracijom.
S druge strane, grenlandski dužnosnici pokušavaju umiriti lokalno stanovništvo, koje se našlo u središtu globalne oluje.
- Vojnici NATO-a bit će prisutniji na Grenlandu od danas i u narednim danima. Očekuje se više vojnih letova i brodova - izjavio je zamjenik premijera Grenlanda Mute Egede, dodajući da će provoditi "obuku".
Trumpov san o Arktičkom carstvu
Interes Donalda Trumpa za Grenland nije nov, no njegova retorika u drugom mandatu postala je znatno agresivnija. Nakon što je prvi put 2019. godine šokirao svijet idejom o "kupnji" otoka, sada otvoreno govori o aneksiji, tvrdeći da je američka kontrola nad Grenlandom ključna za nacionalnu sigurnost SAD-a i obuzdavanje ruskog i kineskog utjecaja na Arktiku.
- Učinit ću nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo se to njima ili ne - poručio je Trump na konferenciji za novinare, dok je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da je "sve manje od američke kontrole nad Grenlandom neprihvatljivo".
Njegova administracija tvrdi da Danska nije sposobna obraniti otok od potencijalne agresije Moskve ili Pekinga, što Kopenhagen oštro demantira, navodeći da obavještajni podaci ne ukazuju na neposrednu prijetnju. Ipak, Trump inzistira da bi američka kontrola ojačala i sam NATO savez, što je teza koja je izazvala zgražanje među europskim partnerima. Ideja da najjača članica NATO-a nasilno preuzme teritorij druge članice prijeti urušavanjem samog temelja saveza - načela kolektivne obrane.
Zanimljivo je da Trumpova ekspanzionistička politika nema snažnu potporu kod kuće. Prema novoj anketi CNN-a, čak tri četvrtine Amerikanaca protivi se pokušaju preuzimanja kontrole nad Grenlandom. Čak su i republikanski birači podijeljeni, s 50 posto za i 50 posto protiv.
Projekt "Zlatna kupola"
Iza Trumpove opsesije Grenlandom krije se megalomanski vojni projekt vrijedan 175 milijardi dolara nazvan "Zlatna kupola" (Golden Dome). Riječ je o naprednom proturaketnom obrambenom sustavu, djelomično modeliranom prema izraelskoj "Željeznoj kupoli", koji bi se oslanjao na stotine satelita i zemaljskih postrojenja za otkrivanje i presretanje balističkih, hipersoničkih i krstarećih projektila bilo gdje na svijetu.
Trump tvrdi da je Grenland, zbog svog strateškog položaja na vrhu svijeta, "neophodan" za uspjeh ovog projekta. Letne putanje projektila iz Rusije ili Kine prema Sjevernoj Americi prelaze preko Arktika, što Grenland čini idealnom lokacijom za postavljanje moćnih radarskih sustava za rano upozoravanje i lansirnih rampi za rakete presretače. Na otoku se već nalazi ključna američka svemirska baza Pituffik (bivša zračna baza Thule), no Trump očito želi potpunu i neograničenu kontrolu.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da su takve tvrdnje pretjerane i zanemaruju postojeće sporazume s Danskom koji već omogućuju značajnu američku vojnu prisutnost i potencijalno proširenje postojećih kapaciteta.
Dok se unutar NATO-a lome koplja, Rusija sa zabrinutošću promatra gomilanje zapadnih trupa u svom "susjedstvu". Kremlj je izrazio "ozbiljnu zabrinutost", optužujući NATO za "ubrzanu militarizaciju Sjevera pod izmišljenom izlikom rastuće prijetnje Moskve i Pekinga".
"Smatramo politiku saveza o eskalaciji sukoba na Arktiku kontraproduktivnom i izuzetno opasnom. Arktik mora ostati teritorij mira, dijaloga i pravedne suradnje", poručilo je rusko veleposlanstvo u Bruxellesu. Moskva tvrdi da NATO koristi Trumpove izjave za promicanje vlastite antiruske i antikineske agende te da se radi o namjernom poticanju histerije, s obzirom na to da ni ruske ni kineske podmornice nisu uočene u blizini Grenlanda.
Iako službene reakcije Vladimira Putina na najnoviji razvoj događaja još nema, jasno je da Moskva, koja je posljednjih godina intenzivno modernizirala vlastite vojne baze na Arktiku, neće mirno promatrati jačanje vojne prisutnosti NATO-a na pragu svojih strateških interesa.
