Želja Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, golemi autonomni arktički teritorij pod danskom upravom, odavno nije tajna. Ono što je u njegovom prvom mandatu zvučalo kao bizarna ideja, povratkom u Bijelu kuću pretvorilo se u opsesivni vanjskopolitički cilj, podignut na razinu ključnog pitanja nacionalne sigurnosti.
I dok bi scenarij u kojem SAD "upada" u glavni grad Nuuk i preuzima teritorij po uzoru na nedavnu vojnu akciju u Venezueli donedavno zvučao kao politička fantazija, danas takve prijetnje izazivaju paniku u Kopenhagenu i europskim prijestolnicama.
Trumpova retorika postala je oštrija, a potezi konkretniji. Nakon što je više puta odbio isključiti vojnu opciju, imenovanje posebnog izaslanika za Grenland s jasnim ciljem da otok "postane dio SAD-a" upalilo je sve alarme. Ipak, američki državni tajnik Marco Rubio poručio je zastupnicima u Washingtonu da nedavne prijetnje administracije vezane uz Grenland ne znače skoru vojnu akciju. Prema izvorima upoznatima s razgovorima, cilj Sjedinjenih Država nije invazija, već kupnja Grenlanda od Danske.
Unatoč tome, danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi napad na savezničku zemlju značio kraj NATO-a, no čini se da to ne brine previše američkog predsjednika. Njegova administracija, kako piše Politico, već navodno razrađuje strategiju koja zabrinjavajuće nalikuje "ekspanzionističkom priručniku Vladimira Putina".
Pa što to Grenland ima da ga Trump tako silno želi?
Apsolutna nužnost za nacionalnu sigurnost?
U središtu Trumpove argumentacije je geostrateški položaj Grenlanda. Najveći svjetski otok smješten je između Sjeverne Amerike i Europe, dominirajući ključnim pomorskim prolazom koji povezuje Arktik s Atlantskim oceanom. SAD ondje već desetljećima ima svoju najsjeverniju vojnu bazu, svemirsku bazu Pituffik (nekadašnju zračnu bazu Thule), koja je dom vitalnog radarskog sustava za rano upozoravanje na interkontinentalne balističke projektile lansirane iz Rusije.
Potpuna kontrola nad otokom omogućila bi Washingtonu neometano širenje vojnog utjecaja u regiji koja postaje novo poprište globalnog nadmetanja. Trump je u više navrata tvrdio da je Arktik "prekriven ruskim i kineskim brodovima", naglašavajući kako Danska, kao manji igrač, nije sposobna zaštititi tako strateški važan teritorij.
- Potreban nam je Grenland sa stajališta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti - poručio je novinarima, nazivajući preuzimanje otoka "apsolutnom nužnošću".
U tom kontekstu, posjedovanje Grenlanda vidi se kao ključan korak u obuzdavanju rastućih ambicija Moskve i Pekinga na Arktiku. Kina, koja sebe naziva "državom bliskom Arktiku", ulaže velika sredstva u ledolomce i istraživanja, dok Rusija obnavlja stare sovjetske vojne baze duž svoje goleme arktičke obale.
Blago skriveno ispod leda
Osim vojne strategije, tu su i ogromni ekonomski poticaji. Klimatske promjene, koje Trump često negira, paradoksalno idu na ruku njegovim grenlandskim ambicijama. Ubrzano topljenje ledene kape, koja prekriva oko 80 posto otoka, čini golema prirodna bogatstva sve dostupnijima. Procjenjuje se da se ispod leda kriju ogromne zalihe nafte i prirodnog plina, no još važnije, Grenland posjeduje neka od najvećih svjetskih nalazišta rijetkih zemnih metala.
Ovi minerali ključni su za modernu tehnologiju - od pametnih telefona i električnih vozila do najsofisticiranije vojne opreme. Trenutno globalnim tržištem dominira Kina, što Washingtonu predstavlja stratešku glavobolju. Preuzimanjem Grenlanda, SAD bi osigurao vlastiti izvor ovih kritičnih sirovina i smanjio ovisnost o Pekingu. Uz to, otapanje leda otvara i nove, kraće pomorske trgovačke rute između Azije, Europe i Sjeverne Amerike, pozicionirajući Grenland kao potencijalno važno međunarodno pomorsko čvorište.
Putinov priručnik za preuzimanje Grenlanda?
Dok se u javnosti govori o kupnji, prijetnjama tarifama ili čak vojnoj sili, analitičari upozoravaju na suptilniji, višefazni plan koji bi Washington mogao provoditi. Politico je, razgovarajući s brojnim diplomatima i stručnjacima za obranu, skicirao mogući scenarij preuzimanja u četiri koraka.
Prvi korak: Potpora neovisnosti i kampanja utjecaja
Prva faza uključuje poticanje pokreta za neovisnost Grenlanda od Danske. Neovisan Grenland mogao bi samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, zaobilazeći Kopenhagen. Prema izvješćima danskih medija, američki akteri povezani s Trumpom već su provodili tajne operacije utjecaja na otoku, dok je danska obavještajna služba upozorila da je teritorij "meta raznih vrsta kampanja utjecaja". Cilj nije nužno uvjeriti Grenlanđane da je američka opcija bolja, već stvoriti osjećaj neizbježnosti i prikazati pristaše neovisnosti kao glasnije i brojnije nego što uistinu jesu.
Drugi korak: Ponuda koja se ne odbija
Ako bi Grenland na referendumu izglasao neovisnost, uslijedio bi drugi korak: primamljiva ponuda Washingtona. Umjesto potpunog pripajanja kao 51. američke države, što većina od 57.000 stanovnika odbija, na stolu bi se mogao naći tzv. Sporazum o slobodnom udruživanju (COFA). SAD već ima takve sporazume s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Prema njima, Washington osigurava financijsku pomoć, ključne usluge i obranu, a zauzvrat dobiva neograničeno pravo na vojno djelovanje na njihovom teritoriju.
Treći korak: Europa kao talac?
Svaki pokušaj odvajanja Grenlanda od Danske naišao bi na oštro protivljenje europskih saveznika. No, Trumpova administracija i tu ima adut u rukavu: Ukrajinu. Dok traju mirovni pregovori, Kijev inzistira na dugoročnim američkim sigurnosnim jamstvima. Jedan od mogućih scenarija koje su spominjali EU diplomati jest da Washington ponudi Europi čvršća jamstva za Ukrajinu u zamjenu za pristanak na proširenu ulogu SAD-a na Grenlandu. To bi bila gorka pilula, ali možda lakša za progutati od alternative – riskiranja američkog napuštanja pregovora ili čak podrške Putinu.
Četvrti korak: Vojna opcija kao krajnja mjera
Ako sve drugo propadne, ostaje najdrastičnija opcija. Vojni stručnjaci slažu se da bi američko preuzimanje Grenlanda bilo iznimno lako. Grenland nema vlastitu vojsku, a malobrojne danske snage na otoku ne bi mogle pružiti nikakav otpor. S nekoliko stotina američkih vojnika već stacioniranih u bazi Pituffik, preuzimanje kontrole nad Nuukom bilo bi, prema nekim procjenama, pitanje "pola sata ili manje". Takav čin bio bi bez presedana, značio bi kraj NATO-a kakvog poznajemo i nanio bi nepopravljivu štetu američkom ugledu i savezništvima.
Danska i Grenland poručuju: 'Nismo na prodaju'
S druge strane Atlantika, reakcije su mješavina nevjerice, bijesa i odlučnosti. Danska premijerka Mette Frederiksen Trumpovu je ideju nazvala "apsurdnom" i jasno poručila da Grenland nije na prodaju.
- Ako SAD odluči vojno napasti drugu članicu NATO-a, sve staje, uključujući i NATO, a time i sigurnost koja nam je pružana od kraja Drugog svjetskog rata - upozorila je.
Čelnici Grenlanda jednako su odlučni. Premijer Jens-Frederik Nielsen nazvao je američku retoriku "potpuno neprihvatljivom" i "bez poštovanja".
- Nema više fantazija o aneksiji. Mi smo naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati - poručio je.
Iako većina Grenlanđana želi neovisnost od Danske, ankete pokazuju da se njih čak 85 posto protivi ideji da postanu dio SAD-a. Žele biti Grenlanđani, a ne mijenjati jednog kolonijalnog gospodara za drugoga.
