"Nitko ne tuče migrante, jedva da im zaprijeti"

Novi potpredsjednik Vlade RH, imenovan nakon najveće rekonstrukcije u povijesti RH, Davor Božinović, i prije toga je bio utjecajan i važan dio Plenkovićeva kabineta.

Sabor je izglasao Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji donosi nove, drastično povećane kazne. A oporba proziva da je ovo zakon o sigurnosti državnog proračuna. Na kojim je premisama napravljen novi zakon: udari po džepu, a zaboravi prevenciju, koja zapravo stvara sigurnije okružje u prometu?

Na jednak način koliko se bavimo sankcioniranjem prekršitelja prometnih propisa, toliko se bavimo i ulažemo u prevenciju. Vrlo promišljeno postižemo tu ravnotežu. Ulažemo u opremu, u ljude, u edukativne i preventivne akcije, usko surađujemo s prometnim stručnjacima i znanstvenicima s Prometnog fakulteta. Slijedimo najbolju praksu razvijenih zemalja u kojima se jasno i nedvojbeno pokazalo kako svijest o tome da će svaki prekršitelj prometnih pravila biti ozbiljno kažnjen itekako utječe na poštovanje prometnih propisa i prometnu kulturu. Novim zakonom želimo poslati jasnu poruku onima koji se ne pridržavaju prometnih pravila i uzrokuju teška stradavanja, i to posebno recidivistima. Kazne su strože, jesu, termin 'drastično povećane' možda je malo pretjeran, ali ono što je drastično su smrti na našim prometnicama. Cilj strožih, ili ako baš hoćete drastično povećanih, kazni je prvenstveno usmjeren na smanjenje poginulih i ozlijeđenih u prometu, a to moramo postići kroz svjesnost važnosti pridržavanja prometnih propisa i promjenu prometne kulture. Život i zdravlje su na prvome mjestu. Tužna je činjenica da smo 2009. godine imali 548 poginulih osoba u prometu i da smo na kraju 2018. godine imali 317 osoba poginulih u prometu. Ne mogu to ignorirati. Ako rezultat, kako kažete, 'drastičnog povećanja' kazni bude taj da ćemo smanjiti smrtna stradavanja i da ćemo spasiti živote, neka bude. Kad pogledate niz strašnih prometnih nesreća samo u posljednjih pola godine, uvijek ćete vidjeti alkohol, brzinu, nekorištenje sigurnosnog pojasa i uporabu mobitela. Već smo tijekom 2018. godine, govoreći o izmjenama i dopunama zakona koji pripremamo, učinili dosta i smanjen je broj poginulih u prometu, no želimo stradavanje ljudi svesti na najmanju moguću mjeru.

Boris Scitar/PIXSELL

Hipotetska situacija: sin bogatog oca divlja po cesti. Policija oduzima automobil, a on nakon sat vremena sjedne u drugi... Što s tim? Kako ćete tome doskočiti?

Nema potrebe da išta bude hipotetski. Uopće ne sumnjam da će policija odraditi svoj dio posla. Ako su ispunjeni uvjeti za oduzimanje vozila ili bilo koje drugo postupanje, policija će to učiniti. Hrvatska policija ima veliko iskustvo na terenu. Za sve ima lijeka, samo treba ustrajati.

Dojam je da policija vrlo često kvalitetno obavi svoj posao kod različitih kaznenih djela, a onda sudovi lako puštaju počinitelje na slobodu do suđenja. Jeste li zadovoljni time kako se sudovi nose u takvim situacijama? Obično prozivaju policiju da ne radi svoj posao...

Policija godišnje utvrdi više od 700.000 prekršaja. U tom kontekstu, povremene prozivke što se policija baš u određenom trenutku nije zatekla na određenome mjestu zvuče neuvjerljivo, nemaju dodir s realnošću. Da, može frustrirati kad prijava u koju je uložen profesionalni policijski trud završi odlukom suda o 'stotinjak kuna kazne'. O frustracijama policijskih službenika koji rade na slučajevima obiteljskog nasilja da i ne govorim. Smatram da sustav ne šalje istu poruku ako do stvarne kazne dođe mjesecima, pa i godinama nakon nedjela ili je kažnjavanje brzo, učinkovito i jasno, naravno - u korelaciji s nedjelom. Recimo, nedavna presuda na sudu u Splitu od deset godina zatvora može poslužiti kao odgovor na ovo pitanje. Tragedija u kojoj je život izgubila jedna mlada osoba na početku svog života, i to od strane neodgovorne vozačice, koja je to kazneno djelo počinila upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola i tableta, prolaskom kroz crveno, bez zaustavljanja, a povrh svega nije uopće smjela upravljati vozilom jer ima zabranu upravljanja radi ranijeg prekršaja, ide u prilog vašoj tvrdnji da se nekad neopravdano policiju proziva da ne radi svoj posao. Dakle, tu vozačicu je puno prije počinjenja ovoga kaznenog djela policija više puta zaustavila i prekršajno prijavila. Također, nakon što je pobjegla s mjesta počinjenja, pronašla ju je i uhitila. Stoga, nikako se ne može govoriti da policija ne radi svoj posao. Hrvatska policija svoj posao radi, i to jako dobro.

Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

U posljednje vrijeme migranti često govore o brutalnosti hrvatske policije. Dosta je takvih slučajeva koji se uglavnom plasiraju kroz strane medije i koji se najčešće pokažu lažnima. Međutim, postoje ozbiljne i kredibilne optužbe koje dolaze od različitih međunarodnih organizacija. Što ste otkrili u internim istragama i kako planirate povećati vjerodostojnost u postupanjima policije na granici?

Više puta do sada utvrdilo se da optužbe koje se navode nisu provjerljive, a one koje su bile provjerljive u najvećem broju nisu bile točne. I ovaj put želim naglasiti, svatko tko ne želi ući u Republiku Hrvatsku na zakonom predviđen način bit će u tome spriječen od strane hrvatske policije. Zaštita državne granice, koja uključuje sprečavanje nezakonitih ulazaka na državni teritorij, nije opcija nego temeljna zadaća policije. Svako drugo postupanje značilo bi odustajanje od suverenih prava države. Ova država je nastala u teškim uvjetima i ima pravo odrediti, u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom, na koji način se u nju ulazi. Nema međunarodnog prava koje propisuje da bilo tko može izbjeći doći na granični prijelaz i umjesto toga kriomice, bez isprava, noću, kroz vrleti Plješivice ili Petrove gore izbjegavati zakone RH. O sigurnosnoj dimenziji takvog postupanja da ne govorim. Uočavajući strukturu migranata koji se pokušavaju domoći Zapadne Europe te ogroman kriminal koji se uz to veže i znajući europske prilike, apsolutno držim da hrvatska policija dosljedno i zakonito štiti državnu granicu. S druge strane, niti jedna služba nije toliko ekspeditivna u sankcioniranju svojih službenika kad se propust potvrdi kao što je to policija. Podsjetit ću na slučaj kad je utvrđeno da je policajac snimao migrante koje je navodio na neprimjereno skandiranje, isti je ekspresno udaljen iz službe i sad čeka epilog disciplinskog postupka. Kad govorite o kredibilnim optužbama, možda su najbolji primjer tajne snimke koje je objavila jedna organizacija, a obuhvaćaju razdoblje od 29. rujna do 10. listopada prošle godine, i u tih cca. 250 sati materijala imate samo jedno, ne udaranje nego zamahivanje policajca prema većoj skupini osoba zatečenoj u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. Ili možda slučaj Sirijca koji je digao cijelu hrvatsku javnost i nekoliko europskih policija 'na noge' optužujući hrvatsku policiju da ga je odvojila od kćeri, da bi se na kraju ispostavilo kako nikad nije imao dijete uz sebe. Policija će i dalje ispitivati sve pritužbe, to je važno i za naš sustav i zbog javnosti, ali to neće promijeniti zakonom definiranu obvezu zaštite državne granice.

Patrik Macek/ PIXSELL

Pomažu li vam u tome izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović poput one: 'Naravno da je potrebno malo nasilja'?

Reciklirati pitanja koja su u velikoj mjeri u zadnje vrijeme obilježila medijski prostor nije mi namjera. Predsjednica je i domaćoj i stranoj javnosti dodatno pojasnila svoju izjavu. Nemam ništa dodati.

EU još nije sklona da nas uvede u schengenske granice. Ako Frans Timmermans ostane potpredsjednik EK, bit će izravno zadužen za pitanja zaštite granica i Schengen. A poznato je da smo mi bili jako protiv njega kao kandidata za šefa EK umjesto Junckera. Vidite li tu stanoviti problem u našim postupanjima tijekom nedavnih lobiranja u Bruxellesu?

Ne, jer kao prvo Europska unija itekako cijeni ulogu Hrvatske kad je riječ o zaštiti jedne od najdužih kopnenih granica, kao i naš doprinos u provedbi europske migracijske politike i Europskog programa sigurnosne unije, naš konstruktivan stav u pregovorima o ključnim reformama u ta dva područja i konkretnu provedbu zajedničkih odluka. Drugo, u pripreme za članstvo u Schengenskom prostoru uložili smo goleme napore i ispunili sve zahtjeve, što je objektivna činjenica koju su stručne službe Europske komisije već i potvrdile. Kao treće, tijekom pregovora koji su se vodili o čelnim mjestima europskih institucija nismo bili protiv Fransa Timmermansa nego smo zastupali stajalište da novi predsjednik ili predsjednica Europske komisije – ako to nije Spitzenkandidat EPP-a – svakako treba biti predstavnik te političke obitelji jer je EPP pobijedio na europskim izborima.

Zašto je premijer tako dugo čekao da smijeni ministre povezane s aferama? Politička taština, dojam da im se podmeće...

Predsjednik Vlade Andrej Plenković povukao je odlučne poteze i upravo time ostvario još jednu pobjedu u teškim okolnostima. Strategija je bila da se napravi temeljita rekonstrukcija, što je i učinjeno. Vlada je ispunila značajan dio Programa, a s tim poslom nastavljamo i dalje. Fokus naše politike su ljudi, koji su ključan element svake države. Naš osnovni cilj je osigurati sigurnost i mir, kvalitetan život, viši životni standard i što bolje mogućnosti za osobni razvitak.

Ivica Galovic/PIXSELL

Očekujete li probleme unutar HDZ-a zbog odlaska, recimo, Tolušića, koji je eksponent desne struje HDZ-a, koja nije naklonjena premijeru?

Ne. I općenito mislim da bi nakon zbivanja proteklih tjedana i mjeseci bilo dobro smiriti tenzije u eteru, prestati s toliko komentiranja, prognoziranja, nagađanja i konstrukcija te se posvetiti radu i projektima Vlade.

Gabrijela Žalac, javili su mediji, rekla je nakon smjene da se osjeća, citiram, kao da je silovana. Kako vi to vidite?

Odgovorio sam vam. Ono što bih htio naglasiti jest da je postignut izniman napredak u korištenju fondova Europske unije, i to ćemo nastaviti i dalje.

Rejting HDZ-a pada posljednjih mjeseci. Može li rekonstrukcija, godinu dana do parlamentarnih izbora, donijeti pozitivan zamah? Vremena za bitne reforme nema previše.

Ima dovoljno vremena i znanja da se s novim elanom i vidljivim rezultatima posao kvalitetno odradi do kraja ovog mandata.

Sandra Šimunović/Pixsell

Ultimatum HNS-a za ostavkom Lovre Kuščevića evidentno je narušio odnose unutar koalicije. Možete li dalje nakon svega normalno surađivati ili ćete čekati kad će vam partneri ponovno baciti klipove pod noge?

Nikakvih ultimatuma nije bilo, nastavljamo raditi s ovom vladajućom koalicijom. Ova vlada je iznimno čvrsta i nema nikakvih dvojbi o tome.

Prokomentirajmo kratko predsjedničke izbore. Šteti li HDZ-u što aktualna predsjednica oteže s objavom ide li po novi mandat?

Prepustimo gospođi Kolindi Grabar-Kitarović da odabere svoj najbolji trenutak za objavu kandidature.

Tko je više ugrožava u toj utrci, Zoran Milanović ili Miroslav Škoro? Vaše procjene, tko će u drugi krug?

Nemam poriv ni interes baviti se prognozama o šansama gospode Milanovića i Škore. Siguran sam u pobjedu predsjedničke kandidatkinje HDZ-a.