Nobilo i Končar grade šumu Bandićevih nebodera uz Savu

Zagrebački Generalni urbanistički plan je odgođen za najmanje tri mjeseca, a s njim i potencijalni megaprojekt “zagrebačkog Manhattana”, koji je Milan Bandić obećao bogatim Arapima na mjestu hipodroma i Velesajma. No iako je taj projekt koji je predviđao načičkane poslovne i stambene građevine “na ledu”, po postojećem GUP-u se uz Savu itekako mogu graditi neboderi. 

Zemljište je već pokupovano, zadnjih godina je izmijenilo vlasnike, čak su doneseni i prostorni planovi uređenja. Još “samo” vlasnici zemljišta koji žele graditi nebodere od 19 pa sve do 38 katova trebaju osigurati financiranje ili naći investitore. Kriza je zaustavila planove, ali sad su ponovno aktivirani.  

Susret različitih Top News Nobilo: "Moj susret s Barešićem je bio svađa, ne tučnjava"

Iako se dosad raspravljalo o raznim investitorima na raznim lokacijama duž nasipa, otkrivamo da su jedni od većih vlasnika zemljišta za nebodere tvrtke Poslovni centar Donji Grad i Braxea. A u obje tvrtke su vlasnici poznati odvjetnik Ante Nobilo, kontroverzni poduzetnik i mešetar nekretninama Milan Mićo Carić te tvrtka Kermas Danka Končara. 

Trojac je vlasnik više od 78.000 kvadrata. Na tom zemljištu mogu sagraditi oko 270.000 četvornih metara stanova, hotelskih soba i poslovnih prostora smještenih u četiri nebodera. 

- Nitko od nas se ne bavi građevinom, a zemljište smo još davno kupili. Mislili smo ga prodati u cjelini, ali za tu površinu je teško naći kupca. Pa ćemo prodati parcelu po parcelu, prvu za hotel. Dolazi u obzir i partnerstvo s investitorom. Do kraja godine trebali bismo financirati i arhitektonski natječaj za izgled nebodera. Prva bi trebala na realizaciju parcela na kojoj se može graditi hotel od 19 katova - rekao nam je Nobilo. 

Kaže da su zemljište kupovali prije više od deset godina. Inače, već usvojeni plan predviđa dva stambena nebodera po 19 katova te dva pretežito poslovna od 21 i 25 katova. Zemljište se nalazi uz sam nasip, zapadno od upravo obnovljenog zagrebačkog rotora, koji je dobio znatno veću propusnost. Uz sam rotor inače je drugi projekt nebodera norveških investitora, o kojemu ćemo nešto kasnije u tekstu. 

Nobilo je inače poznat prvenstveno kao odvjetnik, ali s Milanom Carićem se bavi i kupoprodajom nekretnina. Njih dvojica, Končar i ljudi povezani s poduzetnikom Petrom Pripuzom su vlasnici i golemog zemljišta na Črnomercu poznatijeg kao Milerov breg. Tamo trebaju graditi tisuću stanova. 

Nobilo objašnjava da su on i Carić kupili, pa prodali robnu kuću u Čakovcu, zatim bivšu tvornicu Nada Dimić te onda novac uložili u zemljišta. Kako Nobilo inače zastupa i Petra Pripuza, optuženog u jednom kraku afere Agram, pitamo ga što kaže na tvrdnje da je on samo paravan za njegov novac. 

Spas brodogradnje Top News Kako je Danko Končar prešao put od zatvora do milijardera     

- Ne, nisam ničiji maneken i paravan. I to znaju svi koji me poznaju. Na Milerovu bregu smo suvlasnici, pa zar ne bih onda samo ja bio naveden kao vlasnik da sam paravan? Uložio sam s Carićem i Končarom svoj novac - kaže Nobilo.  Također, objašnjava da Grad Zagreb ima planove za tramvajsku prugu uz njihovo zemljište pa će to dodatno podići vrijednost zemljišta i pridonijeti realizaciji projekta. A “Manhattan” im je, priznaje, konkurencija. 

- Ako zaista krene u realizaciju taj ‘Manhattan’, onda će i naš projekt manje doći do izražaja. Ali mi smo u prednosti jer već imamo i važeće detaljnije planove uređenja - kaže Nobilo.

Potez zemljišta od rotora prema zapadu je cijeli predviđen za nebodere. Uz četiri opisana nebodera, još četiri se mogu graditi i na mjestu sadašnjih trgovačkih centara, a još četiri uz sami rotor. 

Dakle, radi se o 12 nebodera na potezu od rotora do Ulice Vice Vukova, koja ulazi u Remetinec i ide do Arene Zagreb. A upravo uz sami glavni rotor je vlasnik zemljišta norveški fond Croatian Development property II. Oni su više puta najavljivali gradnju, ali je kriza i njih zaustavila. 

Sad ponovno traže investitora, a najavljuju također hotel i poslovne prostore u neboderu od 38 katova uz sami rotor. U četiri manja nebodera bilo bi još oko 340 stanova koji bi bili površine stotinjak kvadrata i namijenjeni samo za one dubljeg džepa. Norvežani su imali raskol i optužbe za pronevjeru, a Robert Hagen, koji ih sad vodi, želi naći partnere za taj projekt koji je nazvan Jarun Panorama. 

Treći veliki uz Savu je nešto udaljeniji od ovih nebodera i nalazi se na Savici, uz Most mladosti. Na parceli od samo 13.000 kvadrata oni planiraju nebodere od 30 do 37 katova, prenio je nedavno Večernji list. I tu bi dva nebodera trebala biti stambena, jedan poslovni, a jedan hotel. Vlasnici, austrijska tvrtka MOF Immobilien, prilično su tajanstveni oko svojih planova. Stanovnici su se već pobunili protiv prevelike sagrađenosti. 

200 bogatih Ekonomix Propali tajkuni: "Mama mu je prosila za hranu..."

I bez arapske investicije, dakle, samo na ova tri najavljena projekta bilo bi više od 500.000 četvornih metara novih prostora. Neki sugovornici u gradu su uvjereni da je i rotor obnavljan, a i ponovno se najavljuje Jarunski most upravo kako bi se povećala vrijednost zemljišta već poznatim igračima i osigurala potrebna infrastruktura. 

No oni koji se bave razvojem nekretnina uvjeravaju nas da Zagreb jednostavno ne može progutati toliko poslovnih prostora i stanova u neboderima. 

- I Norvežani i Austrijanci bi svoje projekte najradije prodali. Oni nemaju novca za investiciju. Da je isplativo, već bi osigurali kredite i krenuli u gradnju. Zagreb je jednostavno osigurao previše lokacija za nebodere, a može se lako dogoditi da još godinama ni jedan ne bude sagrađen. Baš zato su i čudne najave investicije na mjestu hipodroma. Za to jednostavno nema ekonomskog i tržišnog opravdanja - kaže nam taj sugovornik. 

Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, danas zastupnica Glasa u Skupštini i Saboru, slaže se da je broj planiranih nebodera prevelik. 

- Kad bi se oni svi sagradili, imali bismo prometni kolaps. Neboderi su potrebni u gradovima, ali oni moraju biti pametno planirani. Grad uopće nema potrebnu infrastrukturu i pitanje je za koga bi se gradili kad je broj stanovnika jednak, a nema nekih novih tvrtki ili europskih agencija koje dolaze u Zagreb. Grad bi trebao upravljati planiranjem, a ne dopustiti da to rade investitori koji žele što veću sagrađenost - zaključuje Mrak Taritaš. I ona je uvjerena da zato većina nebodera neće biti sagrađena.