Kina je ojačala svoje dalekometne nuklearne i konvencionalne udarne sposobnosti povećanjem broja projektila i lansera, stoji u najnovijoj procjeni Pentagona. U svom izvješću o kineskoj vojnoj moći objavljenom u utorak, američko ministarstvo obrane navelo je kako je povijesno jačanje kineske vojske učinilo Sjedinjene Države sve ranjivijima, s obzirom na veliki i rastući arsenal koji izravno prijeti sigurnosti Amerikanaca.
Kinesko ministarstvo obrane odgovorilo je u četvrtak kako Kina "čvrsto provodi obrambenu nacionalnu politiku" dok istovremeno napreduje s vojnom modernizacijom koju naziva "visokokvalitetnom", a sve u cilju zaštite nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i razvojnih interesa.
Ključna komponenta kineske strategije
Projektili igraju ključnu ulogu u kineskoj strategiji za suzbijanje američke intervencije u slučaju sukoba u zapadnom Pacifiku, uključujući područje oko Tajvana, koji Kina prijeti zauzeti silom, kao i u spornim vodama Južnog kineskog mora. Cilj je odvratiti i ograničiti sposobnost američkih snaga, posebice zrakoplovstva i mornaričkih plovila, da djeluju u regiji.
Kontinuirano širenje kineskih raketnih snaga dio je ambicioznog cilja koji je zacrtao predsjednik Xi Jinping, a to je izgradnja vojske "svjetske klase" do 2049. godine. Prema Pentagonu, Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA) ključna je komponenta napora ove istočnoazijske sile da istisne Sjedinjene Države s pozicije najmoćnije nacije na svijetu.
"Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA) desetljećima je prikupljala resurse, tehnologiju i političku volju kako bi ostvarila svoju viziju vojske svjetske klase. PLA je ključna komponenta kineske ambicije da istisne Sjedinjene Države kao najmoćniju naciju na svijetu. PLA mjeri svoje koncepte i sposobnosti u odnosu na 'jakog neprijatelja' Sjedinjenih Država", stoji u izvješću Pentagona.
Detaljan pregled raketnih snaga
Pentagon je u svom izvješću detaljno prikazao borbeni poredak PLA-a, navodeći broj projektila i lansera za interkontinentalne balističke projektile (ICBM), balističke projektile srednjeg dometa (IRBM), balističke projektile kraćeg srednjeg dometa (MRBM), balističke projektile kratkog dometa (SRBM) i krstareće projektile lansirane sa zemlje (GLCM).
Kineske ICBM snage, s procijenjenim dometom većim od 5500 kilometara, primarno nose nuklearne bojeve glave, ali mogu izvoditi i konvencionalne udare. Sastoje se od četiristo projektila i 550 lansera. Iako je broj projektila ostao isti kao u prošlogodišnjem izvješću, Kina je u godinu dana dodala 50 novih ICBM lansera.
U međuvremenu, kineska flota IRBM projektila, sposobna pogađati ciljeve na udaljenosti između 3000 i 5500 kilometara, narasla je za 50 projektila i 50 lansera, čime su ukupne brojke dosegle 550 projektila i tristo lansera. Za razliku od ICBM-ova, Kina koristi jedan tip IRBM-a, CSS-18, poznat kao DF-26 - iznimno precizno oružje. DF-26 je dizajniran za "brzu izmjenu" konvencionalnih i nuklearnih bojevih glava za precizne napade na kopnene i pomorske ciljeve diljem zapadnog Pacifika, Indijskog oceana i Južnog kineskog mora. Ovaj projektil predstavlja značajnu prijetnju američkoj vojnoj postaji Guam.
Snage MRBM projektila, s dometom od 1000 do 3000 kilometara, ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodnu procjenu Pentagona, s 1300 projektila i tristo lansera u operativnoj uporabi. Kod projektila kratkog dometa (SRBM) i krstarećih projektila (GLCM), s dometima od tristo do 1500 kilometara, zabilježeno je smanjenje broja lansera s tristo na 250, dok je broj projektila 900.
Peking odbacuje optužbe
Kinesko ministarstvo obrane oštro je kritiziralo američko izvješće.
"Cijelo izvješće [Pentagona] ispunjeno je pogrešnim percepcijama o Kini i geopolitičkim predrasudama te napuhuje takozvanu 'kinesku vojnu prijetnju' kako bi zavaralo međunarodnu zajednicu... Pozivamo američku stranu da usvoji ispravno razumijevanje Kine, da objektivno gleda na Kinu i razvoj kineske vojske, da prestane izmišljati lažne narative, poticati sukobe i antagonizam te da izbjegava odvođenje bilateralnih i vojnih odnosa na krivi put", stoji u priopćenju.
