Top News
5039 prikaza

Otkrila je sve greške i propuste u presudi Sanaderu

prof. dr. sci. Zlata Đurđević
Goran Jakus/PIXSELL
Predstojnica Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu opet se oglasila i žestoko kritizirala Ustavni sud zbog svojih odluka

Prošlo je tri godine otkako je Ustavni sud srušio presudu Ivi Sanaderu zbog primanja mita od Zsolta Hernadija. Ovih dana profesorica Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu, objavila je opširnu analizu ovakve odluke u kojoj žestoko kritizira Ustavni sud. Ova doktorica pravnih znanosti i predstojnica Katedre za kazneno pravo, taksativno je nabrojila što je sve dvojbeno u odluci Ustavnog suda, no mnogo je važnije da se, kako je rekla, potakne javna rasprava u stručnim krugovima kako bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti i vladavini prava u RH. 

Čime se dakle bavio Ustavni sud kad je donio odluku da se ukida Sanaderova presuda za primanje mita?

Pozvali su se na Kazneni zakon i utvrdili da Sanader u trenutku primanja mita uopće nije bio služena osoba iako je bio premijer. Naime, Kazneni zakon nigdje taksativno ne spominje funkciju premijera kao službene osobe, pa se i Ustavni sud držao slijepo slova Kaznenog zakona. 

"U Kaznenom zakonu ne spominju se ni članovi Vlade, kao ni predsjednik Republike Hrvatske. Dakle, u svojoj je odluci Ustavni sud zanemario samostalan i zakonski određen pojam državnog dužnosnika, te je iz pojma službene osobe isključio najvažnije i najmoćnije državne dužnosnike tvrdeći kako oni u njemu nisu navedeni. Očito je da se radi o tumačenju koje je protivno svrsi i smislu zakona. Činjenica da je Ivo Sanader bio predsjednik Vlade notorna je, a takve činjenice se u kaznenom postupku ne dokazuju. Osim toga, tijekom suđenja to nitko i nije osporavao”, objasnila je profesorica Đurđević. 

No u slučaju Sanader, Ustavni sud ide i korak dalje u objašnjavanju groteskne odluke. Oni traže da u ponovljenom postupku protiv Sanadera, sudovi primjene Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju korupcije, koja u slučajevima primanja mita definira pojam javnog dužnosnika, što prema riječima Zlate Đurđević znači "da je Ustavni sud prekršio Ustav, jer prema načelu zakonitosti kazneno djelo mora biti opisano u domaćem zakonu u času počinjenja i ne smije ga se pravno ekstenzivno tumačiti na štetu okrivljenika".

I najvažnije, Ustavni sud htio je zabraniti Županijskom i Vrhovnom sudu korištenje dokaza koje su smatrali bitnima za proces, poput činjenice da je ugovor Mola i Vlade RH koji je potpisao Sanader, bio štetan za Hrvatsku. Smatrali su da je ta notorna istina "zamaglila granicu između individualne Sanaderove kaznene odgovornosti i njegove odgovornosti kao premijera". 

Đurđević pak smatra da je to bilo itekako važno dokazati da bi se donijela presuda, jer je on za takvu štetnu odluku primio mito. 

Ovo nije prvi put da profesorica Đurđević kritizira rad Ustavnog suda. Osim u slučaju Sanader, oglasila se i povodom slučaja Milana Bandića i njegovog puštanja iz istražnog zatvora. Baš negdje u isto vrijeme kad je Ustavni sud ukinuo presudu Ivi Sanaderu za primanje mita, isto je tijelo, u srpnju 2015. pomoglo da na slobodu izađe i Milan Bandić. Prof. Đurđević kratko je tad komentirala:

"Nažalost, na ovom primjeru Hrvatska nije prošla test jednakosti i vladavine prava". 

Rekla je ono što zapravo zna svaki građanin Hrvatske. Zna da su hrvatski sudovi, uz ponekog časnog pojedinca, itekako podložni utjecaju politike, te da se zakoni tumače ovisno o tome tko sjedi na optuženičkoj klupi. No, ovakve 'dijagnoze opće prakse' malo kad dobiju nedvosmislenu potvrdu iz krugova stručnjaka. 

Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović Mikijeva osveta Top News Bandić se riješio ekipe s kojom je maknuo Tita

U takvom okruženju, glas profesorice Đurđević doista je dragocjen. Uostalom, i sama je prije dva mjeseca otvoreno progovorila i o problemu pravomoćno osuđenih i zatim oslobođeni ratnih zločinaca i njihovom tretmanu u javnom i političkom životu Hrvatske. Tad je za Novi list nedvosmisleno izjavila:

"Znanstvenici se boje ratnih zločinaca" i tako zapravo detektirala osnovni problem velike većine hrvatskih intelektualaca, pa je u tom smislu i sama rekla da nitko 'od akademskih ili praktičarskih pravnih stručnjaka nije se javio da analizira presudu Branimiru Glavašu'

"Pravomoćno osuđeni pa oslobođeni ratni zločinci su ne samo politički aktivni, nego i na važnim položajima poput zastupničkog mjesta u Saboru, i javno prijete bez sankcija. To je razlog zbog kojega još nemamo znanstvenu analizu presude Ustavnog suda Glavašu."

Dr. Đurđević ovu je rečenicu izjavila na međunarodnoj konferenciji 'Pravda nakon Haaga' i zatim poentirala:

"Hrvatska nije uspjela riješiti problem neučinkovitosti kaznenog pravosuđa u najtežim predmetima, kao što su ratni zločini i korupcija u visokoj politici i biznisu". Drugim riječima - nije uspjela riješiti nijedno pitanje pravosuđa zbog kojeg je primljena u Europsku uniju. 

No, dr. Đurđević, smatra da to nije najveći problem. Upozorila je da su zemlje EU na stupnju povezivanja utemeljenog na povjerenju i međusobnom priznavanju presuda, a nepostojanje neovisnog pravosuđa u jednoj zemlji, ruši cijeli sustav EU. Stoga je predvidjela gdje bi se Hrvatska mogla naći u skoroj budućnosti, ukoliko nam pravosuđe i dalje bude korumpirano i ovisno o političkim odlukama:

"EU će se podijeliti na Europu više razina i integracija. S obzirom na stanje vladavine prava i odnos prema ratnim zločinima, posve je jasno na kojoj će se strani naći Hrvatska, ako što prije ne promijeni dosadašnji smjer", zaključila je dr. Đurđević. 

Prof. dr. sci. Zlata Đurđević diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1992. godine, a pet godina kasnije je magistrirala. Godine 2003. postala je doktor pravnih znanosti.

Godine 2014. Vlada RH kandidirala ju je za sutkinju Međunarodnog kaznenog suda. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić 2013. godine je e-mailom raspustio radnu skupinu za Zakon o kaznenom postupku koju je vodila prof. Đurđević, nezadovoljan brzinom rada pa su njihov posao okončali ljudi iz Ministarstva. 

Ivica Todorić Ivica u ćeliji Top News Gazdu su u Remetincu sprdali gore nego Sanadera

Dr. Đurđević tad je bila vrlo kritična prema sadržaju tih izmjena i najavila da će on proizvesti nove ustavnopravne probleme, a ubrzo se pokazalo da je bila u pravu. Bila je i članica radne skupine radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, ali kako nije mogla uskladiti fakultetske obveze, nije sudjelovala u radu te je javnim pismom kritički istupila protiv izmjena tog zakona nazvanih lex Perković, a kojima su se kršile preuzete obveze prema EU.

Danas je predstojnica Katedre za kazneno pravo i predsjednica Udruženja za kaznene znanosti i praksu i što je još važnije, postaje moralna vertikala kakva nedostaje kad su u pitanju kompetentni stručnjaci koji se ne boje progovoriti o najdelikatnijim slučajevima hrvatskog pravosuđa, koje vapi za temeljitim promjenama. Baš kako je rekla i sama dr. Đurđević - Hrvatska vapi za pravnom sigurnošću i vladavinom prava još od proglašenja neovisnosti. Od tada je prošlo nevjerojatnih 28 godina, a od primanja u EU već 6. Kad govorimo o sudstvu i presudama, nismo se nažalost odmaknuli od balkanske prćije i zato je Zlata Đruđević i još nekolicina njezinih beskompromisnih kolega neprocjenjivo važna za ozdravljenje hrvatskog društva.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.