Zamislite golemi, uglavnom tihi proizvodni pogon na rubu Pekinga. Noću iz njega dopire tek slabašno svjetlo, no unutra stotine robotskih ruku i autonomnih kolica u savršenoj sinkronizaciji sastavljaju električne automobile. Svakih 76 sekundi s proizvodne trake silazi potpuno novi automobil, a da ga ljudska ruka gotovo nije ni dotaknula. To nije znanstvena fantastika, već svakodnevica u Xiaomijevoj "hipertvornici", epicentru industrijske revolucije koja prijeti iz temelja uzdrmati globalnu automobilsku industriju.
Dok se svijet fokusirao na električna vozila, baterije i softver, Kina je tiho preoblikovala samu srž proizvodnje. Koncept "tvornica duhova" ili "mračnih tvornica", pogona koji mogu raditi bez ljudske prisutnosti i s ugašenim svjetlima, prešao je iz elektronike u masovnu automobilsku proizvodnju, a posljedice se već osjećaju od Detroita do Wolfsburga.
Revolucija koja se odvija u mraku
"Mračna tvornica" brutalno je pragmatičan koncept. Robote ne zanimaju rasvjeta, grijanje ili smjenski rad. Jednom kad se sustav uspostavi i nadzire na daljinu, proizvodna linija može raditi gotovo neprekidno. U tim pogonima stupanj automatizacije u ključnim procesima poput zavarivanja, prešanja karoserije i bojenja doseže između 90 i 100 posto, a broj zaposlenih i do sedam puta je manji nego u tradicionalnim tvornicama. Ljudi su uglavnom prebačeni u nadzorne sobe, gdje s udaljenosti od nekoliko kilometara prate rad strojeva, analiziraju podatke i bave se održavanjem.
Primjeri su zapanjujući. U Xiaomijevoj tvornici u Pekingu više od sedam stotina robota sastavlja model SU7 brzinom koja omogućuje proizvodnju preko 400.000 vozila godišnje. Konkurentski Zeekr, dio Geely grupe, u svom pogonu u Ningbou koristi više od osam stotina sinkroniziranih robota za proizvodnju osam stotina automobila dnevno, dosegnuvši godišnji kapacitet od 300.000 jedinica u samo nekoliko godina, što je prekretnica za koju je Tesli trebalo gotovo desetljeće. Jedan od direktora koji se nedavno vratio iz Kine opisao je svoje iskustvo.
- Mogu vas sada odvesti u tvornice u Kini gdje ćete stajati uz veliku pokretnu traku, a strojevi izlaze iz poda i počinju sastavljati dijelove. Hodate uz tu traku i nakon otprilike osamsto ili devetsto metara, izlazi kamion. Nema ljudi, sve je robotski - ispričao je.
Kako je Kina postala predvodnik hiperefikasnosti
Godinama se na Zapadu održavalo uvjerenje da "Made in China" znači nisku kvalitetu, no ta je paradigma odavno zastarjela. Današnja kineska konkurentnost više ne počiva na jeftinoj radnoj snazi, već na hiperautomatizaciji, inženjerskoj snazi i nevjerojatnom obujmu. Samo prošle godine Kina je instalirala 295.000 novih industrijskih robota. Za usporedbu, Sjedinjene Države dodale su 34.000, a Njemačka 27.000.
Ovu transformaciju pokreću tri ključna faktora. Prvo, golemo domaće tržište omogućuje opravdanje ogromnih ulaganja u automatizaciju. Drugo, fokus na električna vozila, koja imaju znatno manje pokretnih dijelova od automobila s unutarnjim izgaranjem, pojednostavljuje robotsko sastavljanje. Treće, Kina je razvila snažan domaći ekosustav za robotiku i umjetnu inteligenciju. Tehnologije poput "Hypercastinga", gdje divovske preše od devet tisuća tona spajaju 72 zasebna dijela u jednu cjelinu, drastično skraćuju vrijeme proizvodnje i smanjuju troškove.
Egzistencijalna prijetnja za zapadne divove
Ova proizvodna moć pretočila se u ono što čelnik Forda Jim Farley naziva "egzistencijalnom prijetnjom" za globalne automobilske gigante. Dok prosječna cijena novog električnog vozila u SAD-u ostaje blizu 50.000 američkih dolara, kineski modeli prodaju se za samo 10.000 do 20.000 dolara. U 2025. godini Kina je izvezla 2,65 milijuna električnih vozila, udvostručivši brojke iz prethodne godine, a predviđa se da će do kraja 2026. kineski brendovi držati više od 27 posto udjela u globalnoj proizvodnji vozila.
Problem za Zapad nije samo cijena, već i golemi višak kapaciteta. Procjenjuje se da kineske tvornice mogu proizvesti 50 milijuna vozila godišnje, dok domaća potražnja iznosi oko 33 milijuna. Taj višak neizbježno će se preliti na globalna tržišta. Čak i uz brutalni rat cijenama na domaćem tržištu, koji je smanjio neto dobit po vozilu na otprilike 700 dolara, ekstremna učinkovitost "mračnih tvornica" omogućuje kineskim igračima poput BYD-a i Xiaomija da ostanu profitabilni dok potkopavaju cijene na svjetskoj razini.
Trgovinski ratovi i nova globalna realnost
Odgovor Zapada bio je protekcionistički. Administracija predsjednika Trumpa zadržala je carinu od preko 100 posto na kineska električna vozila, dok je Europska unija uvela varijabilne carine koje za neke proizvođače dosežu i više od 45 posto. No, globalna slika je složena. Kanada je, primjerice, u siječnju 2026. snizila svoju carinu na 6,1 posto za ograničeni broj od 49.000 vozila godišnje u sklopu trgovinskog sporazuma.
Ovi pritisci prisiljavaju naslijeđene proizvođače poput Stellantisa i GM-a na bolne strateške zaokrete i smanjenje vlastitih planova za proizvodnju električnih vozila jer se ne mogu natjecati s kineskim cijenama. U svijetu u kojem tvornicama više ne trebaju svjetla, a ljudske smjene nestaju, nova granica natjecanja su brzina, preciznost i razmjer. Kina je tu postavila ljestvicu na razinu koju ostatak svijeta tek počinje shvaćati.
