Dvije "bratske" države, obje naoružane nuklearnim bojnim glavama. Dva premijera koja javnost "nutka" na vojnu akciju. A u sredini zapleta snijegom prekrivena, planinska regija koji obje zemlje žele, i okupiraju, više od 70 godina.
Bilo je, jasno je, neizbježno da se ponovno rasplamsa borba između Indije i Pakistana. U srijedu se desio okršaj između pakistanskih i indijskih vojnih letjelica upravo iznad Kašmira, nad teritorijem kojeg kontrolira Indija. Srušena je barem jedna indijska letjelica, a Pakistan je zarobio pilota.
To se sve izdogađalo dan nakon što je indijski avion ušao u pakistanski zračni prostor i izveo napad na cilj kraj grada Balakota. Indijska vlast tvrdi kako je to napad na kamp terorističke skupine Jaish-e-Mohammed koja je odgovorna za napad bombaša samoubojice 14. veljače na jugu Kašmira koji je odnio barem 40 života vojnika iz paravojske. Pakistan decidirano tvrdi kako nema veze sa napadom.
Vlada strah kako bi nasilje i napadi mogli eskalirati. Dvije su se države "razdvojile u krvi" prije više od 70 godina i od tada ne vladaju dobrosusjedski odnosi.
Kada su na ljeto 1947. Britanci napokon prepustili svoju bivšu koloniju Indiju samoj sebi, pao je dogovor kako će se dijeliti na dva djela - muslimanski Pakistan i hindu Indiju. Dio Pakistana je bio i Bangladeš ali on se nakon kratkog rata između Indije i Pakistana izborio za nezavisnost 1971. godine.
Tada nije pao definitivan dogovor što s državom Jammu i Kašmirom gdje je stanovništvo bilo većinski muslimansko, a vladao je lokalni princ. Krenule su borbe, a obje su države poslale trupe - Pakistan je okupirao jednu trećinu, a Indija dvije trećine zemlje.
Iako je princ potpisao dokument da želi pripojenje Indiji, UN je predložio da se na tu temu održe izbori i da narod odluči, piše New York Times.
To se nikada nije dogodilo, a obje zemlje nastavljaju vladati svojim "dijelovima" u nadi da će, proje ili kasnije, zavladati cijelim teritorijem. Redovito se puca preko linije razgraničenja.
Muslimanski militanti često koriste nasilje kako bi izbacili Indijce. Pakistan podržava mnoštvo tih militanata, kao i terorističkih skupina koje napadaju u srcu Indije. Najbrutalniji je bio četverodnevni napad u Mumbaiju 2008. gdje je ubijeno više od 160 ljudi.
Postavlja se pitanje zašto je situacija eskalirala baš sad. Jedan je od razloga već spomenuti napad 14. veljače kada je mladi militant raznio konvoj kamiona koji je prevozio članove paravojske na jugu Kašmira. To je najsmrtonosniji napad u regiji u proteklih 30 godina.
No, u pitanju su i jače političke sile. Indijski premijer Narendra Modi zna da mu slijede izbori u svibnju te je uvjeren da ako pokaže da je u stanju osvetiti se, za to će biti nagrađen glasovima.
Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Mike Pompeo pozvao je obje strane da rade na de-eskalaciji situacije, i nadodao kako Pakistan mora raditi protiv terorističkih skupina koje se nalaze na njihovom teritoriju.
Pod Trumpom američka je pažnja i potpora prešla s Pakistana (koji dobiva znatno mnogo američke pomoći) prema Indiji, koju vide kao zid koji će im pomoći da umanje rast Kine u Aziji.
Kina je, logično, stala na stranu Pakistana koji je njezin novi štićenik. I Kina je rekla kako od obje države očekuje da se suzdrže od oružanog sukoba.
Indo-pakistanski odnosi su pak zanemareni radi Trumpovog (propalog) susreta sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Un-om i rasprave o napuštanju nuklearnog programa kako bi se osigurao trajni mir na poluotoku.
"To čišćenje nakon napada je imalo smisla. I Indija je imala potporu Zapada", kaže nekadašnja novinarka Myra MacDonald koja je napisala dvije knjige o odnosima dviju zemalja.
No sada kada je srušena letjelica i zarobljen pilot situacija bi mogla vrlo brzo eskalirati i mogli bi se zaredati nizovi "osvetničkih pohoda", kaže MacDonald.
Sreeram Chaulia, dekan škole međunarodnih odnosa u New Delhiju pak kaže kako će se stvari vrlo brzo smiriti.
Njega pak brine da će militanti koje Pakistan podržava izvoditi napade u Indiji.
"Teroristička prijetnja nije nestala", kaže.
Pakistanski premijer Khan poziva Indiju da se problem riješi razgovorom.
"Svi su veliki ratovi rezultat loše računice. Možemo li si mi, s oružjem kojeg imamo, priušiti lošu računicu i brzanje", rekao je.