Dokument EU koji je procurio u javnost po prvi put otkriva razlike u načinu na koji će države članice tretirati građane Velike Britanije nakon Brexita bez sporazuma, dok dvije zemlje posebno naglašavaju da bi zahtjevi za ostankom mogli biti odbijeni na temelju sigurnosti i javnog reda.
U dokumentu Europske komisije predstavljeni su stavovi 27 zemalja članica, te Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske prema Britancima koji žive na teritoriju tih zemalja, u slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, piše The Guardian.
Bruxelles tako preporučuje da se u slučaju izlaska iz Unije sa Brexitom bez sporazuma, one sa državljanstvom Velike Britanije ne treba smatrati ilegalcima odmah, ali da bi te mjere za nepredviđene okolnosti trebale biti privremene a da bi se migracijske politike "čim prije trebale vratiti u normalu".
Taj EU dokument, koji sadrži cjeloviti registar političkog položaja zemalja, naglašava "kako bi svaka država članica mogla biti izložena drugačijim izazovima". Kao odgovor na ovu situaciju države članice mogle bi izabrati najprikladnije opcije i procedure, sukladno zakonima Unije.
"Neke države članice, poput Austrije i Danske, podsjećaju kako bi prijetnja javnom redu ili sigurnosti mogao biti temelj za odbijanje po nacionalnim zakonima", stoji u dokumentu. Po tom dokumentu na 34 stranice koji je u posjedu The Guardiana, razina spremnost i otvorenost prema građanima Velike Britanije varira. Najvelikodušnije zemlje Danska, Norveška, Cipar, Austrija, Slovačka, Italija, Bugarska, Malta, Hrvatska i Rumunjska, ponudit će trajnu nacionalnu "regulaciju" prema kojoj će se boravak britanskih građana automatski smatrati legalnim boravkom.
Sada već takvo, automatsko pravo boravka, imaju u Irskoj po zajedničkom sporazumu o putovanju koji pokriva Veliku Britaniju, Irsku, Otok Man i Kanalske otoke. Švicarska je zaključila bilateralni sporazum o očuvanju prava građana bez obzira na scenariji.
17 članica, Švedska, Nizozemska, Poljska, Njemačka, Latvija, Španjolska, češka, Estonija, Francuska, Grčka, Portugal, Luksemburg, Litva, Finska, Belgija, Mađarska, Slovenija, imaju privremenu nacionalnu regulaciju po kojoj će Britanci imati pravo na period mirovanja, unutar kojeg će morati regulirati svoj status po migracijskim zakonima određene zemlje.
Taj period varira pa je tako u Belgiji planirano da će "period tranzicije završiti krajem 2020. godine", dok Njemačka trenutačno nudi tromjesečni period statusa quo, no pretpostavlja se kako će se povećati za još šest mjeseci. Tijekom tog perioda "građani će morati aplicirati za boravišni status pod režimom za zemlje trećeg svijeta".
Ključno za ponašanje tih zemalja prema Britancima bit će i način na koji oni tretiraju 3,3 milijuna građana EU koji trenutačno žive u Velikoj Britaniji.
"Nizozemska bazira svoje dugotrajno rješenje na principu reciprociteta (sa garancijom dozvole za boravak nakon faze mirovanja koja bi završila 1. srpnja 2020. godine), a Francuska, Poljska i Belgija, također inzistiraju na važnosti reciprociteta kao vodećeg principa", stoji u dokumentu.
Izvješće naglašava kako većina zemalja vjeruje da će se "sa tim velikim administrativnim izazovima moći nositi sa postojećim resursima", no i da su Litva i Španjolska povećale financiranje dok Danska, Norveška i Estonija "i dalje razmišljaju trebaju li isto učiniti i one".
Gotovo tri godine otkad je Britanija s 52 posto glasova za i 48 posto protiv izglasala napuštanje EU, premijerka Theresa May pokušava u posljednjem trenutku dobiti potporu za dogovor. Objavila je "novi sporazum o Brexitu" i poručila zastupnicima da je to "zadnja šansa" da ispune želju Britanaca o izlasku iz EU. Zatražila je od zastupnika da podupru njezin dogovor, nudeći ustupke među kojima se predviđa i glasanje o drugom referendumu.
Dio konzervativaca i laburista odmah je uputio kritike njezinom novom prijedlogu te su zastupnici parlamenta najavili da će glasati protiv prijedloga. Zastupnici su ranije tri puta odbacili sporazum koji je May dogovorila s Bruxellesom. Premijerka će novi plan poslati parlamentu početkom lipnja.
Konzervativna šefica vlade dosad nije uspjela riješiti parlamentarni zastoj u pogledu Brexita, zbog čega je morala produljiti dogovoreni termin britanskog izlaska iz bloka za sedam mjeseci, do 31. listopada.
Odgoda također znači da će Velika Britanija sudjelovati na izborima za Europski parlament.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Znaš li gdje mogu naći ženu za jednu noć? Idite na > > > www.Sexcoss.Com