Top News
808 prikaza

Putin se okružio mladim špijunima, a stare je otjerao

Vladimir Putin
REUTERS
Nastavak je to prakse iz zadnjih mjeseci, tijekom kojih Putin smjenjuje prijatelje i dugogodišnje poznanike

Vladmir Putin sad želi oko sebe ljude koji izvršavaju njegove naredbe i doživljavaju ga velikim vođom, a ne one koji bi s njim vladali i pamte ga iz vremena kad to nije bio, rekao je jedan analitičar ruskih prilika ukratko pokušavajući predstaviti smjene koje se proteklih dana događaju u Kremlju.

Vladimir Putin | Author: REUTERS REUTERS

Zadnji u tom lancu koji su morali otići je Sergej Ivanov, šef predsjedničkog osoblja i bivši ministar obrane, koji je jedno vrijeme slovio i kao osoba koja bi ga mogla naslijediti. 

Ivanov odlazi na poziciju izaslanika za okoliš i transport, a za utjehu mu ostaje mjesto u utjecajnom ruskom Vijeću sigurnosti.

Nema dvojbi kako je riječ o političkom padu tog 63-godišnjeg bivšeg KGB-ovca, Putinova vršnjaka i poznanika još iz srednje škole u St. Peterburgu. 

Naslijedio ga je Anton Vaino, unuk bivšeg šefa estonske Komunističke partije, profesionalni diplomat, potpuno mu odan, što bi trebale potvrditi i fotografije koje su se pojavile na društvenim mrežama, na kojima mladi Vaino, koji je u Kremlju prošao razne dužnosti, od odnosa s javnošću do Ivanovljeva zamjenika, s velikim strahopoštovanjem drži kišobran ruskom čelniku.

Nastavak je to prakse iz zadnjih mjeseci, tijekom kojih Putin smjenjuje prijatelje i dugogodišnje poznanike koji su otprilike iste dobi kao on, a na njihova mjesta imenuje mlađe osobe od kojih su mnogi njegovi bivši tjelohranitelji ili su radili kao obavještajci.

Tako su se novinari nemalo iznenadili kad je prošlog mjeseca za guvernera Kalinjingradske oblast imenovan Jevgenij Ziničev jer su ga našli na ranijim slikama kao predsjednikova zaštitara. Još jedan tjelohranitelj, Viktor Zolotov, doživio je meteorski uspon. 

Putin ga je najprije pretvorio u generala i potom imenovao čelnikom novoosnovane Nacionalne garde. Novi čelnik carine, Vladimir Bulavin, došao je na to mjesto s pozicije zamjenika šefa FSB-a, ruske obavještajne službe, bivšega KGB-a, u kojem su i Putin i Ivanov imali karijeru prije nego što su došli u Kremlj.

Putin kao obavještajac u Istočnoj Njemačkoj, a Ivanov, koji je diplomirao na Filološkom fakultetu (govori engleski i švedski), na nešto višoj funkciji u veleposlanstvu u Helsinkiju. Kad su ga na razvalinama Jeljcinove vladavine doveli u Kremlj, Putin je odmah posegnuo za Ivanovim. 

Sve je između njih bilo u redu do 2008., kad je Ivanov prerano slavio svoje moguće promaknuće u neformalnog Putinova nasljednika kad je potonji morao prijeći na premijersku funkciju.

Putina je to povrijedilo te se navodno zbog tog domjenka opredijelio za Dmitrija Medvjedeva, koji mu je mirno i bez pogovora prepuštao funkcije kad je to bilo potrebno zbog ustavnih regula.

Vladimir Putin | Author: REUTERS REUTERS

Sad je Ivanov, inače šef veterana KGB-a, udruge uz koju je Putin jako vezan, definitivno ispao iz kruga onih koji svoju moć crpe iz činjenice da su u blizini ruskog predsjednika. No Ivanov je ipak dobio častan otpust. 

Putin se s njim slikao na televiziji, zahvalio mu na suradnji, a Ivanov je rekao kako je ostao čak osam mjeseci dulje nego što su se ranije bili dogovorili. 

Neki drugi suradnici ruskog predsjednika, koji nisu bespogovorno prihvatili silazak s piramide moći, nisu prošli bez vidljivih ogrebotina. 

Tako je prošle godine naprasno smijenio svog saveznika iz St. Peterburga Vladimira Jakunjina s mjesta šefa ruskih željeznica jer je odbio prihvatiti nešto nižu funkciju. 

Nedugo potom otišao je još jedan njegov prijatelj, šef carina Andrej Beljaninov. U njegov dom upali su agenti FSB-a i navodno mu pronašli stotine tisuća dolara u gotovini u kutijama.

Nakon toga je morao podnijeti ostavku. Još nekoliko čelnika istražnih povjerenstava bilo je izvrgnuto javnoj sramoti pod optužbama za mito i korupciju. Jedan od njih bio je i Aleksander Bastrikin, Putinov kolega iz studentskih dana.

Sve do prošle godine ruski predsjednik nije rabio takve metode kako bi se riješio pouzdanika. 

Mito i korupcija bili su, a i sad su, rašireni u Rusiji, međutim, zbog toga se nije završavalo u medijima ili zatvoru. 

Takav vid obračuna je, među ostalim, bio namijenjen samo Putinovim formalnim političkim protivnicima. Sad je očito krenuo i prema svom krugu.

Zbog toga u Kremlju i oko njega vlada priličan strah jer se ne zna tko bi mogao biti sljedeća meta. 

Čini se kako je razlog za tu promjenu odnosa prema suradnicima u gospodarskom stanju zemlje. Rusija je nakon agresije na Ukrajinu i aneksije Krima pod zapadnim sankcijama. 

Iako zbog njih rusko gospodarstvo nije palo, široki slojevi naroda osjećaju te posljedice u srozavanju standarda. 

Vladimir Putin | Author: REUTERS REUTERS

Tu zemlju je, međutim, još teže pogodio pad cijena nafte i plina. Prihodi od tih energenata čine blizu dvije trećine ruskog proračuna. 

Zbog svega toga zadnjih godina zemlja je u recesiji, nije rijetkost da dijelu državnih službenika, prvo je na udaru bilo školstvo, kasne plaće, ponegdje kao na Krimu, dugo se čeka na mirovine, zemlja je u recesiji, ruska srednja klasa koja je slavila Putina jer je uveo red u zemlju i stabilizirao rublju, sada je već prilično nezadovoljna. 

Ne želi povratak natrag u vrijeme kada se u redovima čekalo na robu u trgovinama i kada su plaće zbog inflacije postajale sve bezvrijednije.

Iako zbog ratnih uspjeha u Siriji te aneksije Krima, koju većina Rusa odobrava, Putin i dalje ima nespornu potporu naroda, kroz ove akcije u kojima njegovi FSB-ovci prokazuju koruptivne elemente u društvu, želi se pokazati i kao onaj koji se brine o funkcioniranju državnih tijela. 

U zadnje vrijeme dopušta se i dosta kritika u javnosti na račun premijera Dmitrija Medvedeva zbog nedovoljne angažiranosti u rješavanju gospodarske krize, što je znak kako Putin primarno želi zaštititi svoju poziciju nedodirljivog šefa države koji Rusiju postupno vraća na staze “stare slave” kakve je nekad imao Sovjetski Savez.

No gledajući upravo sudbinu tog imperija, ruski predsjednik želi izbjeći jednu grešku iz tog razdoblja.

Svima je u sjećanju rusko vodstvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća s oronulim Vladimirom Brežnjevim i drugim čelnicima u sličnom stanju od Černjenka do Andropova.

Ima analitičara koji tvrde kako je to jedan od glavnih razloga pada tog komunističkog carstva jer je ta ekipa htjela zadržati sve kako je nekada bilo, i na kraju ih je vrijeme pregazilo, a potom i politički suparnici.

Vladimir Putin  | Author: ?VATICAN POOL/IPA/PIXSELL ?VATICAN POOL/IPA/PIXSELL

Kako se to ponovno ne bi dogodilo, jer već sedamnaestu godinu vlada s istim društvom svojih pouzdanika i prijatelja iz St. Petersburga, Putin se, kako objašnjavaju neki analitičari, postupno rješava svoje stare garde i zbog tog razloga. Okružuje se mlađim ljudima, koji bespogovorno vjeruju u njega, i nerijetko im je to jedina potrebna kvaliteta. 

Kadrovska baza iz koje crpi svoje nove pouzdanike uglavnom je njegova tjelohraniteljska garda i skupina odanih agenata FSB-a.

Putin naginje onima koji mu služe, a distancira se od onih koji bi vladali uz njega, govore oni koji sve to vide iz drukčijeg kuta. 

Drže da je s godinama neograničene moći porasla njegova sklonost diktatorskom načinu vladanja.

Loše stanje ekonomije navelo ga je da traži krivce u pojedincima koje onda javno žrtvuje, pa makar to bili i njegovi prijatelji iz mladosti, umjesto da se provode nužne reforme koje bi rusko društvo u cjelini stavile na zdravije temelje. 

No, to ne želi jer bi time doveo u pitanje i svoju moć. Kao što u vezi s političkim strankama u zemlji postoji privid demokracije (taj sustav zovu “kontroliranom demokracijom”) jer su i vladajuća i oporbena stranka zapravo Putinove, tako i u vezi s gospodarstvom Rusija za njegove vladavine, s ozbirom da ovisi od izvoza sirovina, nije uspjela prijeći onu crtu koja bi je pretvorila u razvijenu zemlju. 

Navodno bi sljedeća 2017. mogla biti vrlo teška jer su se prilično iscrpile postojeće rezerve, dakako, ako se u međuvremenu drastično ne podignu cijene nafte i plina, a to zasad nije na vidiku. 

Vladimir Putin | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Zbog toga se neki boje da bi Putin, kojeg inače krasi nepredvidivost, pa je tako i „kremljologe“ iznenadila njegova smjena, mogao poduzeti još koji rat kako bi prebacio pažnju s problema u zemlji i zaštitio svoju poziciju. 

Za to uvijek može poslužiti Ukrajina, ali zatezanje odnosa s baltičkim zemljama. Nedavno je objavljeno kako će u Kalinjingradskoj oblasti instalirati svoje rakete Iskander s projektilima koje će nositi nuklearne glave, kao odgovor na postavljanje američkog proturaketnog štita u Poljskoj i Rumunjskoj. 

Sve to izaziva zebnju posebice kod ruskih susjeda u srednjoj Europi.

No, neki govore da bi se mogle dogoditi promjene i u samoj Rusiji. Putin bi mogao postati osorniji prema onima koji ga ne doživljavaju kao neprikosnovenog lidera. 

Do prije godinu dana nije javno sramotio svoje nekadašnje suradnike, a sada se toga ne skanjiva. Pred njim je i nekoliko izbornih izazova. 

U rujnu ove godine održavaju se parlamentarni izbori. Pa iako je rezultat izvjestan, opet će pobijediti njegova stranka ‘Ujedinjena Rusija’, ipak mu neće biti svejedno kako će sve to skupa proteći jer u zemlji dosta jačaju komunisti, a nakon zadnjih izbora bili su i prosvjedi zbog vidljivog namještanja rezultata. 

Za dvije godine čekaju ga i novi predsjednički izbori. I njihov ishod je poznat. Putin će dobiti još četiri godine i moći će vladati do 2022. 

Kraj svoje vladavine po svemu sudeći dočekati će s potpuno novom ekipom. Od društva iz St. Peterburga ostat će tek rijetki. Sergej Ivanov gotovo sigurno neće biti među njima.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.