Grupa je, u bliskoj suradnji sa svojim savjetnicima, u preliminarnim provjerama utvrdila da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u izvješćima Grupe. Te se provjere trenutno nastavljaju. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvješća iz prošlosti dok provjere ne budu dovršene, a situacija primjereno razjašnjena - stoji na korporativnim stranicama Agrokora.
U čitavoj strci oko mogućeg raspada i ove vlade HDZ-a i Mosta, praktički ispod radara je proletjelo priopćenje s glavne skupštine kompanija članica Agrokora na kojem je objavljeno da su utvrdili moguće nepravilnosti u financijskim izvješćima za 2016. godinu.
U razgovoru za Express, izvor upoznat s događanjima, kaže da je prijašnja revizorska firma potjerana zato što su ih uhvatili u manipulacijama financijskim izvještajima unatrag tri godine. Specifično na zahtjev Sberbanke angažiran je PriceWaterhouseCoopers kako bi provjerili financijska izvješća čitavog koncerna od 2014. do 2016. godine.
"Gledajte, Agrokor je toliko umrežen koncern da je praktički nemoguće da su samo u Agrokoru otkrili financijske nepravilnosti. Tu svakako postoji elemenata za kazneni progon, ali je i pitanje političke volje. U našem činovničkom društvu, pogotovo nakon ovih problema u Vladi, sve će se zaustaviti. Ni policija ni DORH neće prstom maknuti dok ne saznaju tko im je novi šef", priča nam naš izvor.
Tijekom dana oglasio se i premijer Andrej Plenković kada je najavio da će odgovorni snositi i posljedice. "Ako se pokaže, ako otkriju revizori da je bilo nešto protuzakonito, naravno da netko mora za to odgovarati, ali to nije demagoška, nego odgovorna politika i to je poanta odgovornog europskog ponašanja. Politika je ozbiljan posao, sve to košta, ja sam zadnji koji bi se kockao s time da idemo na izbore zato jer se mi nešto nismo dogovorili, ali sam svjestan da nam u ovakvim trenucima treba stabilna vlada", rekao je Plenković u razgovoru za N1.
Čitavu situaciju komentirao je i politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja. "Zanimljivo je da je donesena odluka o razrješenju ministara MOST-a i da ta odluka stupa na snagu odmah. Očito se netko boji što ministar unutarnjih poslova i ministar pravosuđa rade, tj. namjeravaju napraviti", rekao je on u razgovoru za NovuTV.
Najveća sumnja mogla bi pasti na one naknade za upravljanje koje su Agrokoru plaćale tvrtke kćeri. Usluge nisu stvarno isporučene i postoji realna mogućnost da su ih koristili kako bi smanjili porezno opterećenje određenih tvrtki. Primjerice, Ledo je plaćao velike naknade, dok je višestruko veći Konzum plaćao manju naknadu.
Zbog svega toga, a opet se vraćamo na lex Agrokor, postoji i realna opasnost da će Hrvatsku stići nove tužbe. Plenković se vrlo vjerojatno ne zabrinjava time. "Takve tužbe traju između pet i sedam godina. Neka druga politička garnitura morat će ih otplatiti", kaže nam odlično upućeni izvor.
Payment in kind mjenice, izdane na nizozemskom tržištu, sada nitko ni ne spominje. Njima je Ivica Todorić financirao preuzimanje slovenskog Mercatora, a založio je i vlastitu imovinu. Većinom je tu riječ o dionicama Agrokora i tvrtki kćeri: "Svi kupci tih obveznica sada mogu tužiti Hrvatsku zato što je zakonskim izmjenama obezvrijedila dionice korištene kao jamstvo prilikom izdavanja obveznica".
I ovdje će se vrlo vjerojatno angažirati razni strvinarski fondovi koji će kupovati obveznice po mizernim cijenama i tražiti od Hrvatske da isplati punu, nominalnu, vrijednost obveznica i kredita. Oko Agrokora je aktivan Knighthead Capital Management, relativno mali strvinarski fond, ali i on je dovoljno opasan. Svi ti fondovi spremni su ići do krajnjih granica kako bi naplatili svoja potraživanja.
Podsjetimo samo na primjer Elliott Capital Management iz 2012. godine kada su zaplijenili argentinski školski brod dok je bio u luci u Gani zbog neplaćenih obveznica iz 2001. godine. Nakon godina suđenja su uspjeli dobiti spor kojim je Argentina trebala upotpunosti isplatiti obveznice. Fond je tada samo čekao priliku za naplatu. Prilika im se ukazala kada su argentinski mornari uplovili u luku u Gani, a lokalne vlasti su zaustavile fregatu Libertad, a fond je poslao zahtjev Argentini da plate određeni postotak obveznica. Koliko su Argentinci na kraju platili, nije potpuno jasno, ali brod je vraćen i čini se da su napokon postigli neki dogovor.
