Sjedinjene Američke Države izdale su ozbiljno upozorenje Poljskoj o mogućoj oružanoj "provokaciji" koju Rusija navodno planira na poljskom tlu kako bi testirala odlučnost NATO saveza. Prema informacijama koje su američki dužnosnici podijelili s Varšavom, Moskva bi u narednim mjesecima mogla izvesti napad s ciljem stvaranja napetosti i pritiska na zapadne saveznike da obustave vojnu i financijsku potporu Ukrajini, piše The Telegraph.
Potencijalni scenariji koje su Sjedinjene Države predstavile poljskim vlastima uključuju niz "hibridnih" taktika. Jedan od mogućih oblika provokacije bili bi napadi na ključnu infrastrukturu, poput elektrana, korištenjem projektila ili bespilotnih letjelica. Druga opcija uključuje simulirane zračne napade čiji bi cilj bio prisiliti Poljsku da aktivira svoje sustave protuzračne obrane, čime bi se testirala brzina i efikasnost reakcije. Najekstremniji, ali ne i isključen scenarij, predviđa kopneni upad manjeg opsega, gdje bi ruski ili bjeloruski vojnici prešli granicu iz ruske eksklave Kalinjingrad ili s teritorija Bjelorusije. Takav bi se upad vjerojatno pokušao prikazati kao nesreća, poput kvara na GPS sustavu ili spasilačke misije za helikopter u kvaru.
Strategija Moskve, kako se procjenjuje, bila bi usmjerena na to da bilo kakav upad rezultira pregovorima, a ne snažnim vojnim odgovorom Poljske i NATO-a. Rusija bi tada mogla zahtijevati prekid zapadne potpore Ukrajini kao uvjet za povlačenje svojih trupa, predstavljajući takav ishod kao vlastitu diplomatsku pobjedu. Ova taktika "puzajuće agresije", kako je analiziraju stručnjaci, omogućuje Moskvi da izbjegne izravnu konfrontaciju s NATO-om dok postupno normalizira kršenja suvereniteta saveznica i erodira zapadne "crvene linije" u neodređenu zonu tolerancije.
Da prijetnja nije samo teoretska, potvrdio je incident u noći s 9. na 10. rujan 2025., kada je, tijekom masovnog ruskog napada na Ukrajinu, zabilježeno čak "19 slučajeva upada ruskih bespilotnih letjelica u poljski zračni prostor". Poljska je ovaj događaj opisala kao kršenje teritorijalnog integriteta "bez presedana" i odmah aktivirala članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa konzultacije među članicama kada je ugrožena sigurnost jedne od njih. Za razliku od prethodnih incidenata, poput pada projektila u Przewodówu 2022. godine kada nije bilo vojne reakcije, Varšava je ovaj put donijela odlučnu zapovijed za obaranje letjelica. U operaciji su sudjelovali poljski lovci F-16, nizozemski F-35, talijanski izviđački zrakoplovi AWACS te NATO-ovi zrakoplovi za punjenje gorivom, demonstrirajući visoku razinu savezničke koordinacije. Jedan od dronova srušio se na stambenu zgradu u selu Wyrki-Wola blizu bjeloruske granice, oštetivši krov, no srećom bez ljudskih žrtava. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je ovaj upad kao izuzetno opasan presedan za Europu.
- Moskva uvijek testira granice mogućeg, i bez snažnog odgovora, ostaje na novoj razini eskalacije. Današnji dan označio je još jedan eskalacijski korak - rusko-iranski Šahedi djelovali su u poljskom zračnom prostoru, unutar teritorija NATO-a - izjavio je tada Zelenski.
Ruska propaganda je, očekivano, incident pokušala relativizirati, negirajući da su dronovi ruski ili prebacujući krivnju na Ukrajinu.
Kao odgovor na rastuću prijetnju, Poljska se transformirala u predvodnicu obrambenih napora NATO-a. U nešto više od desetljeća udvostručila je veličinu svoje vojske, koja je danas najveća u Europi, a na obranu izdvaja gotovo pet posto BDP-a, najviše u cijelom Savezu. U tijeku su nabave vrijedne više od 50 milijardi dolara, uključujući američke tenkove Abrams i južnokorejske K2 Black Panther, dok se istovremeno formiraju nove divizije poput 18. mehanizirane divizije, osposobljene za brzo djelovanje. Ključni element obrane je projekt "Istočni štit", kojim se utvrđuje granica duga 700 kilometara prema Rusiji i Bjelorusiji.
- Rat punog razmjera sada je stvarnost u Europi, hibridno ratovanje je konstanta, a strateško natjecanje se intenzivira – nismo u ratu, ali nismo ni u miru, i moramo u skladu s tim pojačati odvraćanje i obranu - izkavio je potpukovnik Karol Dymanowski, zamjenik načelnika Glavnog stožera Poljskih oružanih snaga.
S druge strane granice, u Kalinjingradu i Bjelorusiji, Rusija drži značajne vojne snage. U Kalinjingradskoj oblasti, stiješnjenoj između Poljske i Litve, trajno su raspoređene raketne brigade Iskander-M s nuklearnim kapacitetom, protubrodski sustavi Oniks te zrakoplovi MiG-31 sposobni nositi hipersonične projektile Kinžal, čime su ciljevi diljem sjeverne i središnje Europe unutar dosega. To područje, zajedno s koridorom Suwałki koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a, predstavlja najveću stratešku ranjivost, ali i potencijalno žarište sukoba između Rusije i Saveza. Rusija redovito održava vojne vježbe "Zapad" s Bjelorusijom, na kojima se, prema procjenama NATO-a, uvježbavaju scenariji napada na Savez, uključujući i moguće zauzimanje koridora Suwałki.
