Zapljena starog i zahrđalog naftnog tankera Bella 1 u sjevernom Atlantiku, oko 190 milja južno od Islanda, daleko je više od izoliranog incidenta na otvorenom moru. Riječ je o događaju koji simbolizira duboku promjenu u načinu na koji Sjedinjene Američke Države provode sankcije i o trenutku koji Moskva vidi kao otvoreni prelazak iz ekonomskog pritiska u pomorsku prisilu.
The U.S European command has successfully made seizure of Bella 1, following weeks-long pursuit and shortly after the Russian authorities sent another vessel to protect the sanctioned oil tanker. pic.twitter.com/IIehE1wGL6
— Lives&Lores (@LivesandLores) January 7, 2026
Američke snage su se u srijedu u ranim jutarnjim satima ukrcale na tanker pod ruskom zastavom nakon višetjedne potjere koja je započela u Karipskom bazenu, a završila na hladnim vodama sjevernog Atlantika. Bella 1, brod koji su SAD sankcionirale još 2024. zbog povezanosti s takozvanom “flotom iz sjene” koja prevozi iransku naftu, prethodno je plovio pod zastavom Gvajane i bio na putu prema Venezueli. Kada je američka Obalna straža prošlog mjeseca pokušala izvršiti zapljenu, posada je odbila ukrcaj, naglo promijenila kurs i nestala prema otvorenom oceanu.
London pružio logističku pomoć
Prema informacijama koje je objavio CNN, zapljeni je prethodila diskretna, ali značajna vojna priprema. Američka vojna oprema premještena je u Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su zrakoplovi V-22 Osprey danima letjeli iznad Velike Britanije, vježbajući iz baze Fairford. U bazi Mildenhall uočene su i topovnjače AC-130, što je dodatno potvrdilo da se ne radi o rutinskoj akciji, već o visoko koordiniranoj vojnoj operaciji.
Sam čin ukrcaja, prema izvorima upoznatima s operacijom, izveli su pripadnici američkih Navy SEAL-sa, koje je na tanker prevezla elitna 160. zrakoplovna pukovnija za specijalne operacije, poznata kao “noćni vrebači”. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva potvrdilo je da je London pružio logističku pomoć "na američki zahtjev".
🇷🇺🇺🇸 RUSSIA DEPLOYS SUBMARINE TO SHIELD TANKER FROM U.S. SEIZURE ATTEMPT
— Roxom TV (@RoxomTV) January 7, 2026
Russia has sent a submarine and warships to escort the tanker Bella 1 now reflagged as Russian and renamed Marinera after the U.S. tried to seize it near Venezuela.
The ship is being pursued by the U.S.… pic.twitter.com/JZwD0d3jtS
Američka strana nije objavila snimke zapljene, no ruski državni medij RT emitirao je zrnatu video-snimku koja navodno prikazuje brod koji je danima pratio Bellu 1 prije samog ukrcaja. Rusko ministarstvo prometa potvrdilo je da je kontakt s tankerom izgubljen u trenutku kada su se američke snage ukrcale, oko 7 sati ujutro po istočnoameričkom vremenu.
Oštra reakcija Moskve
U Moskvi je zapljena dočekana s otvorenim bijesom. Rusko ministarstvo prometa poručilo je da "nijedna država nema pravo koristiti silu protiv plovila koja su propisno registrirana u jurisdikcijama drugih nacija", pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. godine - sporazum koji Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale. Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je hitan povratak ruskih državljana s broda, dok je ruski zastupnik Leonid Slucki zapljenu nazvao "piratstvom 21. stoljeća".
🚨 BREAKING: NUCLEAR ESCALATION IN THE CARIBBEAN!
— Moon (@MoonCallXBT) January 7, 2026
🇺🇸 U.S. forces are intensifying the showdown—moving to seize the second oil tanker "Bella 1" in the Caribbean, after grabbing a Russian-flagged, Venezuelan-linked vessel in the North Atlantic.
This is a direct chokehold on… pic.twitter.com/KOvtkVevm4
Predsjednik Vladimir Putin zasad se nije javno oglasio, no ruski državni mediji događaj ne tretiraju kao izolirani incident. Naprotiv, u Moskvi se zapljena Belle 1 promatra kao dio šireg, koordiniranog pritiska na energetske tokove koji zaobilaze zapadne sankcije.
S druge strane Atlantika, Bijela kuća pokušava smiriti ton. Glasnogovornica Karoline Leavitt naglasnila je da predsjednik Donald Trump održava "dobre osobne odnose" s Putinom te da će se ti odnosi nastaviti.
Analitička kuća Kpler navodi da Bella 1 u trenutku zapljene nije prevozila naftu, no ističe da je brod u dva navrata isključio svoj Automatski identifikacijski sustav (AIS) na po 99 dana - klasičnu taktiku tankera koji prevoze sankcioniranu iransku naftu. U istom razdoblju, američka Obalna straža presrela je još dva tankera, Skipper i Centuries, povezana s venezuelanskim interesima. Oba su preusmjerena u Teksas, gdje SAD planira zaplijeniti njihov teret.
U odvojenoj operaciji istog dana, američko Južno zapovjedništvo objavilo je zapljenu tankera Sophia u međunarodnim vodama blizu Kariba. Riječ je o, kako je navedeno, "sankcioniranom tankeru bez državljanstva" koji prevozi oko dva milijuna barela sirove nafte utovarene u Venezueli.
Bijela kuća je jasno poručila da će se takva praksa nastaviti. U Washingtonu se to predstavlja kao provođenje embarga, u Moskvi kao otvoreni hibridni rat.
Ruski mediji posljednje poteze SAD-a nazivaju "napadima u zoru" - taktikom u kojoj se trgovački brodovi u međunarodnim vodama tretiraju kao legitimne mete ako ne poštuju američki model sankcija. Takav pristup, upozoravaju ne samo ruski nego i pojedini azijski i bliskoistočni analitičari, predstavlja ozbiljan izazov temeljnim načelima međunarodnog pomorskog prava.
Ako se prihvati presedan prema kojem jedna sila unilateralno odlučuje tko ima pravo na slobodnu plovidbu, globalni trgovinski sustav ulazi u zonu trajne nestabilnosti. Pomorski prostor, nekada simbol otvorene trgovine, sve se više pretvara u produžetak geopolitičkog bojišta.
Mogući ruski odgovor
U tom kontekstu, u Moskvi se sve glasnije raspravlja o potrebi aktivne vojne zaštite trgovačkih konvoja. Prema informacijama koje kruže u ruskim analitičkim krugovima, razmatra se slanje dodatnih snaga, uključujući nuklearne podmornice, u Sjeverno more. Paralelno se spominje i moguća koordinacija s Kinom i Iranom - od zajedničkog financiranja do logističke potpore operacijama zaštite energetskog izvoza.
Najosjetljiviji element tih rasprava jest ideja reciprociteta: zapljena američkih tankera kao odgovor na američke akcije. Takav potez vjerojatno bi doveo do eskalacije u odnosima, jer bi prvi put nakon Hladnog rata američka trgovačka flota bila izravno ugrožena u europskim morima.
Tri mora, jedna poruka
Sjeverno, Crno i Baltičko more nalaze se u središtu te potencijalne eskalacije. Riječ je o akvatorijima u kojima se preklapaju interesi NATO-a i Rusije, ali i o ključnim rutama globalnog energetskog transporta. Svaka destabilizacija u tim područjima imala bi posljedice koje daleko nadilaze regionalni okvir - od rasta cijena energenata do poremećaja u opskrbi Europe.
U Moskvi se naglašava da cilj nije eskalacija radi eskalacije, već povlačenje jasne crvene linije. Poruka je jasna: Rusija više ne želi mirno gledati kako se međunarodne vode pretvaraju u "selektivno lovište" za brodove koji ne slijede zapadna sankcijska pravila.
Iako službene odluke još nema, sama činjenica da se u ozbiljnim političkim i vojnim krugovima razmatra zapljena američkih tankera pokazuje dubinu trenutačne krize. Ako se trend nastavi, iluzija o neutralnim međunarodnim vodama mogla bi nestati brže nego što svijet očekuje, a Atlantik, nekada simbol povezivanja, mogao bi postati nova linija razdvajanja globalnog poretka.
