Jedan visoki službenik iz SAD-a rekao je da su američke agencije s lakoćom prikupile financijske podatke koji su ukazivali na to da je plaćao građanima i navijačima kako bi izazivali nasilje protiv makedonskog referenduma. Prema izvještaju novinske istraživačke organizacije OCCRP Savvidis je plaćao oponentima ukupno oko 300.000 eura. Među onima koji su primali novac bili su i makedonski političari, novouspostavljene radikalne nacionalističke organizacije i huligani iz navijačkih kurogva FK Vardara koji su pokrenuli nerede ispred parlamenta, pisao je OCCRP.
Savvidis je snažno odbacio navode.
"To je potpuno pogrešno i izrazito klevetnički", stajalo je u reagiranju njegove tvrtke ovog ljeta.
Zadatak da prenese izvještaj američke agencije grčkoj vladi početkom srpnja zapao je Pyatta, američkog diplomata koji je u Ateni bio dvije godine, otkrili su američki službenici. Pyatt je bio itekako pripremljen za takvu ulogu, ranije je služio kao američki ambasador u Ukrajini, od 2013. do 2016., kada je Rusija zauzela Krim i podržala separatističke snage u istočnoj Ukrajini.
"Ne postoji trik koji Rusi mogu napraviti, a da ga Pyatt ne bi znao", izjavio je u jednom intervjuu demokratski senator iz Connecticuta Christopher S. Murphy, inače i član Odbora za vanjske odnose.
Cipras je ranije odnio pridružiti se ostatku EU u podršci Velikoj Britaniji pri okrivljavanju Rusije za trovanje bivšeg špijuna nervnim otrovom. On je usto iz stranke koja ima povijest dobrih odnosa s Moskvom. Odluku da ovaj put krene protiv Moskve olakšalo je to što je Cipras bio nadomak toga da okonča 30-godišnji spor s Makedonijom, da bi sada vidio da Rusija to pokušava upropastiti. Službenici vlade kažu da je američka diplomacija pomogla.
Obamina vlada stajala je uz Grčku tijekom višegodišnje financijske krize, zagovarala je da Atena ostane u eurozoni kada su neke članice EU-a na početku tražile da ju se izbaci i ovrši. Obamin ministar financija Jacob J. Lew toliko je vremena proveo na grčkom paketu spasonosnih mjera da su viši dužnosnici zbijali šale da je postao službenik ministarstva financija za Grčku. I Obama i Lew putovali su u Atenu tijekom krize, kao i potpredsjednik Joseph Biden mlađi. Prošlog listopada Trump je ugostio Ciprasa u Bijeloj kući kako bi razgovarali o proširenju američke vojne prisutnosti u Grčkoj.
"Kada pogledate geografiju, trenutne operacije u Libiji i u Siriji, vidite potencijal i za druge operacije u Mediteranu. Geografija Grčke i mogućnosti na tom mjestu su značajne", rekao je general Joseph Dunford tijekom nedavnog posjeta Ateni. U američkom obavještajnom establišmentu jasno se tražilo da se Atenu udalji od Moskve, tražilo se da se od Grčke napravi "uporište stabilnosti u istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu".
Cipras je s Moskvom raskrstio 11. srpnja. Njegova vlada protjerala je dva diplomata i uskratila vizu još dvojici, optuživši ih za pokušaj mita neimenovanih službenika, te za potpaljivanjem demonstracija protiv sporazuma s Makedonijom.
"Kontinuirano nepoštivanje Grčke ora prestati", objavilo je grčko ministarstvo vanjskih poslova. "Nitko ne smije niti ima pravo miješati se u grčku unutarnju politiku."
Moskva je naknadno uzvratila protjerivanjem grčkih diplomata. Američka uloga u tom slučaju pokazala je koliki je raskorak između Trumpa i američke obavještajne zajednice koja ostaje duboko ukorijenjena u vjerovanju da je rusko miješanje u izbore u SAD-u i u EU geopolitička prijetnja američkoj sigurnosti. To uvjerenje Trump je izrazio rijetko, ako uopće ikada. No, američki sigurnosni sustav to ponavlja svakog dana.
"Takve štetne aktivnosti koje radi Rusija, od Makedonije do SAD-a", govorio je ministar obrane Jim Mattis 11. rujna pred novinarima i uoči referenduma 30. rujna tijekom posjeta Makedoniji, "uvijek je, što se mene tiče, nedopustivo... Želim poslati jasnu poruku da mi stojimo uz makedonski narod."
Tada su ga pitali i radi li SAD što kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju u referendum u Makedoniji. On je rekao da ne, ali nije objašnjavao što. Iz njegovog ministarstva su, međutim, rekli da postoji zajednička aktivnost vlada Crne Gore, Makedonija i Ukrajine kako bi se suprotstavili ruskim dezinformativnim aktivnostima.
Ništa od američkih aktivnosti iza zavjese, međutim, neće voditi do ničega ukoliko makedonski parlament ne odobri sporazum o promjeni imena. A premijer Zoran Zaev, koji je poslao prijedlog u proceduru u parlament, već je najavio da će sazvati prijevremene izbore u slučaju da prijedlog ne prođe.
U cijelosti preuzeto sa New York Timesa.
