Top News
4724 prikaza

Sessa, Mrčela, zašto naši suci imaju najgore brojke u EU?

Marin Mrčela i Đuro Sessa
Luka Stanzl (PIXSELL)
Upravo katastrofalni rezultati prema svim metrikama redovito nas svrstavaju na dno svih ljestvica učinkovitosti i nezavisnosti pravosuđa

Mediji su krivi za iskrivljenu sliku o hrvatskom pravosuđu. Barem nam tako govore iz baš tog hrvatskog pravosuđa. Nećemo govoriti o tome da gdje ima dima, ima i vatre, ali ćemo jasno napomenuti da suhe brojke govore o tragičnom stanju u našem pravosudnom sustavu. Uopće ne ulazimo u zakone koji su pisani kako su pisani, pa se nerijetko susrećemo sa situacijama gdje tumačenje zakona ovisi o osobi koju ste tog trenutka pitali za mišljenje. 

Ne ulazimo čak ni u to da su neke prekršajne kazne još napisane u davno umirovljenoj njemačkoj marci. Netko se nije sjetio ići u izmjene takvih zakona. Ne ulazimo čak ni u činjenicu da Republika Hrvatska redovito gubi slučajeve na Europskom sudu za ljudska prava. Međutim, neke brojke, a pogotovo kad je riječ o dvjema postotnim brojkama na vrhu stranice, pokazuju da je naše pravosuđe potrebno iz temelja mijenjati. 

Hrvatski suci daju svojim kolegama iznimno loše ocjene, lošije se ocjenjuju samo Bugari, javnost sumnja u njihovu nezavisnost... Tko će se usuditi reformirati taj sustav?

Na vrhu statistike nalazi se broj od 43% hrvatskih sudaca koji vjeruju da neki njihovi kolege nisu imenovani zbog svojih znanja ili sposobnosti, a čak 55% vjeruje da neki njihovi kolege nisu napredovali zbog znanja i sposobnosti, nego iz nekih drugih razloga. 

Koji su to drugi razlozi? E, pa, 18% hrvatskih sudaca vjeruje da njihove kolege dobivaju mito. Jesu li mediji krivi i za te brojke? U nastavku donosimo popis brojki koje govore o katastrofalnom stanju hrvatskog pravosuđa.

  • 55 posto sudaca smatra da neki suci ne napreduju zbog sposobnosti
  • 43 posto sudaca smatra da neki suci nisu imenovani zbog svojih znanja i sposobnosti
  • 75 posto vjeruje u lošu nezavisnost sudstva
  • 387 dana treba za rješavanje slučaja
  • 22.026 revizijskih predmeta nalazi se, prema podacima iz 2017. godine, na Vrhovnom sudu, što govori da suci viših sudova redovito ruše presude nižih
  • 102 posto postotak rješavanja slučajeva
  • 0,4 posto hrvatskog BDP-a odlazi na troškove sudstva
  • 76 posto Hrvata sumnja u nezavisno sudstvo
  • 35.000 novih prigovora na ovrhu godišnje
  • 22,9 je broj novih slučajeva na sto stanovnika
  • 68 posto ispitanika sumnja u politički pritisak
  • 114.000 novih ovrha

GODIŠNJI TROŠAK NAŠEG PRAVOSUDNOG SUSTAVA

53 godišnje per capita

80 posto ide na plaće

988 milijuna kuna

PLAĆE U PRAVOSUĐU

Prosječna plaća upisničara 3200 kuna

Prosječna plaća zapisničara 3800 kuna

Prosječna plaća višeg informatičara 4200 kuna

Suci zarađuju minimalno 11.000 kuna

ČOVJEČE, KOLIKO NAS IMA!

7,2 predmeta zaostatka na sto stanovnika ne izgleda puno, dok ne vidite brojeve u nastavku. Na 100.000 stanovnika imamo 43,3 suca - 17,8 medijan je ostatka Europe.

Nesudaca 140,3 - a medijan je 55,2 Možda bi te brojke izgledale drukčije da se naši suci ispravno obrazuju. Court management proučava okruglo 0% naših sudaca

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • crazy.dictator 17:10 18.Listopad 2019.

    hrvatsko PRAVOSUĐE, kak to jadno zvući 😢