Imovinske kartice svih 1752 suca i državna odvjetnika od 1. lipnja bit će javno dostupne na internetskim stranicama Državnog sudbenog vijeća (DSV).
Uoči tog datuma, Večernji list zatražio je od DSV-a imovinske kartice predsjednika najvećih i najvažnijih sudova u Hrvatskoj – Vrhovnog suda (Đure Sesse), njegova zamjenika Marina Mrčele (ujedno i predsjednik GRECA), predsjednika Visokog trgovačkog suda Marija Vukelića, predsjednika Visokog upravnog suda Ante Galića, te predsjednika županijskih sudova u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Šefovi najvažnijih sudova – Vrhovnog (i zamjenik tog suda), Visokog trgovačkog, Visokog upravnog te Županijskog suda u Zagrebu mogu se pohvaliti priličnom imovinom (Sessa, Mrčela, Vukelić), atraktivnim automobilima i ušteđevinom (Turudić, Galić), ali i visokim ekstra prihodima koje zarađuju izvan matičnog posla na sudu na predavanjima, konferencijama i sl. (Vukelić, Sessa, Mrčela)... Navedeni suci nisu ni kreditno zaduženi.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, uz nekretnine; polovicu kuće s vrtom u Dubrovniku koju je naslijedio od majke, stan u Zagrebu od 66,45 kvadrata koji je kupio novcem ostvarenim od prodaje prava na naknadu za imovinu oduzetu u komunizmu njegovu pok. djedu Đuri Sessi te vlastitim novcem i kreditom Zabe, ali i stana na Velom Lošinju od 40,54 kvadrata (koji je darovao supruzi i kupio nakon dobivene parnice protiv HSP-a, Dobroslava Parage, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije te zajma obitelji), samo u 2018. na Pravosudnoj akademiji (pravosudni ispiti), od predavanja, seminara, stručnih radova itd. zaradio je nešto manje od 150.000 kuna.
Sessina neto plaća na Vrhovnom sudu, dok je bio sudac ne predsjednik, iznosila je 18.400 kuna, godišnje dakle 220.800 kuna, što znači da Sessa na ekstra prihodima zaradi nešto više od polovice godišnje neto plaće. K tome, kao predsjednik Vrhovnog suda, Sessa je po funkciji i šef Državnog izbornog povjerenstva gdje godišnje zaradi još 67.600 kn. Sessa godišnje ostvari i 44.000 kuna od najma stana. U 2012. Sessa je, primjerice, na honoraru izvan suda zaradio čak 176.289 kuna plus 2560 eura od OSCE-a u Makedoniji.
Sessin zamjenik na Vrhovnom sudu Marin Mrčela ranijih godina (primjerice 2012.) imao je 95.870 kuna ekstra prihoda (naknada za rad u DSV-u, pravosudni ispiti te prihodi od autorskih i ugovora o djelu s raznim fakultetima, ministarstvima i tvrtkama...) dok su mu ti prihodi zadnje dvije tri godine pali na oko 50.000 kuna. Iz imovinske kartice Marina Mrčele proizlazi da su mu sve nekretnine, kao i automobil, kupili ili darovali roditelji, uz manji udio njegove osobne ušteđevine.
Mrčela je u 2017. prodao četverosobni stan od 98,57 kvadrata u Zagrebu za 210.000 eura koji je ranije procjenjivao na 1,875 milijuna kuna (kupio ga je prodajom zemljišta u vlasništvu majke). Mrčela je i dalje vlasnik stana od 138 kvadrata i dvije garaže u Zagrebu, koji je procijenio na 2,7 milijuna kuna, a taj mu je stan darovao otac. Vlasnik je i kuće, dvorišta i pašnjaka površine od 913 kvadrata pokraj Omiša, koju je procijenio na 587.000 kuna.
I tu nekretninu Mrčeli je darovao otac. U 2011. Mrčela je kupio Toyotu Landcruiser 3.0 D-4D za koju su mu, opet, 410.000 kuna dali roditelji, a on je dodao 63.000 kuna iz ušteđevine. Namještaj, kućanske aparate, slike i knjige Mrčela je procijenio na 120.000 kuna, a stekao ih je vlastitom ušteđevinom i darovanjem roditelja. Mrčela nema ni kune kredita, a pod dugove i kreditne obveze Mrčela je 2012. upisao uzdržavanje punoljetnog djeteta koje se redovno školuje u iznosu od 6500 kuna.
Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, vlasnik je stana u Zagrebu od 95 kvadrata (suvlasnik sa suprugom), apartmana od 50 kvadrata na Krku, vikendice u okolici Sesveta od 40 kvadrata, poljoprivrednog zemljišta na Pelješcu od 2740 kvadrata (dar rođaka) te poslovnog prostora u Zagrebu od 8 kvadrata (suvlasnik sa suprugom).
Vlasnik je i zbirke umjetnina koju je naslijedio (nije procijenio vrijednost), a supruga je 2010. kupila Lexus gs 300 iz 2007. Vukelić nije kreditno zadužen, plaća tek stanarsko pravo (vjerojatno ostalo nakon kupnje stana) u iznosu od 185 kuna mjesečno Gradu Zagrebu (stanje iz 2012.). Vukelić prilično zarađuje na poslovima izvan suda, pa je tako u 2018. ekstra zaradio još 118.722 kune. Predavač je na Vernu gdje godišnje zaradi 88.370 kuna, a na arbitražama u HGK 26.476 kuna. Supruga mu je opterećena kreditom od 9000 eura.
Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, vlasnik je stana od 120 kvadrata u Zagrebu, kupljenog prodajom prethodnog stana i kreditom, zatim polovice kuće od 70 kvadrata u Virovitici, kupljene vlastitim sredstvima te oranice od 14.806 kvadrata u Gradini, što je obiteljsko nasljeđe. Ni Turudić nije kreditno zadužen, u 2012. imao je kredit za auto od 13.500 eura, a otkup stana plaća 300 kuna mjesečno.
Turudić je 2012. bio vlasnik Audija A 4 koji je prodao 2013. te je na leasing kupio Audi Q3 vrijedan 292.730 kuna. Leasing je do svibnja 2018. plaćao 272.34 eura mjesečno. U 2017. Turudić je na leasing uzeo Audi Q5 2.0 TDI quattro, proizveden te godine. Prethodni Audi Q3 vratio je leasing kući, a novi plaća 2500 kuna mjesečno na pet godina. U leasingu je sudjelovao s 20.000 eura iz svoje štednje. Sa suprugom ima 40.000 eura štednje, a kao šef Županijskog suda godišnje zaradi 228.305 kuna. U 2018. izvan suda zaradio je tek nešto manje od 15.000 kuna.
Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog suda, vlasnik je stana u obiteljskoj kući u Drnišu od 88 kvadrata, stana u Zagrebu od 119,6 kvadrata koje je stekao nasljedstvom (prva nekretnina) te kreditom i vlastitim sredstvima (stan u Zagrebu). Galić ima ušteđeno 725.000 kuna od plaće i honorara, mjesečna plaća mu je 19.201 kunu. Supruga mu ima ušteđevinu od 765.000 kuna. Galić je u 2018. prodao Audi A4 iz 2008., a supruga mu je 2018. kupila BMW 320 d iz 2012. vrijedan 170.000 kuna.
Kritike nevladinih organizacija, a bogme i iz europskih institucija, govore da nam je pravosuđe katastrofalno sporo. Jedan od izvještaja o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj upozorava da je jedan od razloga prenapučenosti naših zatvora to što ljudi jednostavno čekaju presudu. Moramo postaviti jednostavno pitanje; ometa li naše suce u njihovom radu to što rade izvan sudnice? Nadamo se da je odgovor ne, ali i dalje nikako ne možemo objasniti sporost pravosuđa i pretrpanost sudova brojnim predmetima.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kakovo to čudo, svi su fušu, doktori-liječnici, političari, a suci svakako, pa u fušu su i biskupi i svećenici i kuda nas to vodi ?