Kremlj nastavlja s naporima destabilizacije Balkana i demontiranja Daytonskog sporazuma iz 1995. kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), vjerojatno kao dio veće kampanje podjele i odvraćanja pažnje u Europi, navodi Institut za rat (ISW). Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastao se s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u ponedjeljak u Moskvi i nakon sastanka održao konferenciju za novinare. Lavrov je izjavio da su se on i Dodik sastali na tridesetu godišnjicu potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je okončana NATO-ova „agresija“ u Bosni i Hercegovini tijekom NATO-ove operacije "Namjerna sila" 1995. Lavrov je izjavio da je Rusija jedan od jamaca Daytonskog sporazuma iz prosinca 1995. i optužio Zapad da „gazi“ sporazume kako bi stekao „nepodijeljenu kontrolu“ nad Bosnom i Hercegovinom i lišio Srbe njihovih prava.
Lavrov je izjavio da je „vanjsko miješanje“ u Bosnu i Hercegovinu nedopustivo te da Rusija osuđuje pokušaje Zapada da ukloni „nepoželjne“ srpske čelnike s vlasti, referirajući se na činjenicu da je žalbeni sud u Bosni i Hercegovini nedavno osudio Dodika zbog nepoštivanja odluka međunarodnog mirovnog izaslanika i prkosa Ustavnom sudu. Lavrov je tvrdio da je „uništavanje konsenzusa koji je temelj Bosne i Hercegovine... poziv na još jedan rat na Balkanu“ te je pohvalio Dodika zbog planiranja referenduma u Republici Srpskoj u listopadu i tvrdio da „Zapad ne voli referendume“, uključujući „transparentni“ referendum na Krimu. Lavrov i Dodik su se, primjerice, sastali istog dana kada je Rusija pokrenula veliki upad dronova u poljski zračni prostor, što je vjerojatno također nastojalo testirati jedinstvo NATO-a i EU. Kremlj je prethodno iskoristio svoj odnos s Republikom Srpskom kako bi dodatno utjecao na Balkan, posijao podjele u Europi i potkopao Daytonski sporazum koji podržavaju SAD kako bi bacio Balkan u nemire.
I dok Dodik često putuje u Moskvu u Sloveniju više ne može. Dežela je bivšem predsjedniku Republike Srpske i predsjedniku SNSD uvela sankcije, koje podrazumijevaju zabranu ulaska u zemlju. Postoji nekoliko razloga zašto je Slovenija uvela sankcije protiv Dodika. Pored presude Suda Bosne i Hercegovine, koju je odbacila Narodna skupština Republike Srpske, tu su i njegove separatističke tendencije i potkopavanje državnih institucija i ustava BiH. Kao važan razlog za meru protiv Dodika navodi se i obimno prelijevanje kapitala sumnjivog porekla iz Republike Srpske i šireg područja Zapadnog Balkana u Sloveniju. Važan razlog je i „osnovana sumnja da Dodik i članovi njegove obitelji u Sloveniji preko različitih osoba i firmi posjeduju značajnu imovinu stečenu na sporan način“.
I, dok se još nije oporavio od američkih sankcija, u travnju iste godine Velika Britanija je uvela sankcije. Njemu i njegovoj suradnici Željki Cvijanović zabranjen je ulazak u zemlju i korištenje bilo kakve imovine koju bi mogli posjedovati na tom teritoriju. Sankcije su im uvedene zbog pokušaja potkopavanja legitimnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, objavila je britanska vlada. Nakon što su nekoliko godina šutjele, ove je godine niz zemalja Europske unije odlučio je kazniti Dodika i njegove suradnike zbog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tako su u travnju ove godine Njemačka i Austrija odlučile zadati težak udarac Dodiku i zabraniti mu ulazak u te zemlje, kao i zamrznuti mu imovinu. U zajedničkoj izjavi, Austrija i Njemačka objasnile su razloge za uvođenje sankcija.
"Napadi na ustavni integritet Bosne i Hercegovine od strane vodećih političara iz Republike Srpske, koji namjerno slabe državu, neprihvatljivi su i predstavljaju prijetnju sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije. Također blokiraju daljnji proces pristupanja EU i ugrožavaju budućnost zemlje u EU." Ubrzo su uslijedile sankcije još dvije zemlje Europske unije – Poljske i Litve. Litva je jedna od rijetkih zemalja koja je Dodiku postavila vremenski limit za ulazak na njezin teritorij – do travnja 2030. Neke od tih zemalja, poput Poljske i Litve, izjavile su da je Dodiku također zabranjen prolazak kroz njihove teritorije. To znači da bi se Dodik mogao suočiti s poteškoćama u organiziranju izravnih letova iz Rusije za Banju Luku, a to bi trebao biti jedan od najvećih problema koje će imati u praksi. Iako ove sankcije neće ograničiti njegove domaće aktivnosti, one su svakako snažan udarac njegovom međunarodnom utjecaju, s obzirom na to da je njegova međunarodna suradnja i sudjelovanje u globalnim forumima i sastancima svedeno na minimum, piše Klix.
Zemlje koje planiraju sankcije
To nije kraj Dodikovim problemima, jer se već nekoliko mjeseci šuška da neke druge europske zemlje planiraju uvesti sankcije. Javnosti je već neko vrijeme poznato da Francuska, Bugarska, Rumunjska i Estonija namjeravaju uvesti takve sankcije Dodiku. Kad su zemlje počele nametati sankcije Dodiku i sprječavati mu ulazak, Dodik ih je omalovažavao i ismijavao, ali u posljednje vrijeme njegove su reakcije sve nervoznije.
Tako je u svibnju, komentirajući sankcije koje su mu nametnule Poljska i Litva, rekao: „Poljska, hoće li ga uvesti ili ne, neka radi što želi. Ne znam ni kad sam bio tamo, ne treba mi. Ali, ono što imamo, ponašat ćemo se recipročno. Vidjet ćemo, negdje će biti važno da Poljska dobije glas Bosne i Hercegovine za nešto, a mi joj ga više nikada nećemo dati ni za što. Nismo bez alata da se borimo“, rekao je. Ako europske zemlje nastave sankcionirati Dodika ovim tempom, broj zemalja u koje bi mogao slobodno ući postajao bi sve manji. Tim više što ej ostao i bez diplomatske putovnice. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković zatražio je, naime, prije 15 dana od Dodika da vrati diplomatsku putovnicu BiH, ali je Dodik to odbio, saznaje Raport. Kako je Dodik odbio postupiti po zahtjevu Ministarstva putovnica mu je automatski poništena i proglašena nevažećom.
