Pronašao sam izgorjelo tijelo jedne tete na ostacima njene kuće, 400 metara od hipocentra, zajedno s tijelom njenog unuka, studenta. Kuća druge tete se srušila i pretvorila u hrpu drva. Moj djed je čučao, na rubu smrti, s teškim opeklinama po cijelom tijelu. Moja teta je bila teško opečena i umrla je neposredno prije nego što smo stigli. Zatim smo kremirali njene posmrtne ostatke vlastitim rukama, prisjeća se 93-godišnji Terumi Tanaka užasa nakon što je na Nagasaki bačena atomska bomba.
"Moj ujak, koji je u početku bio uglavnom neozlijeđen, napustio je područje kako bi potražio pomoć. Kasnije smo saznali da se srušio u stanici za spašavanje i umro nakon što je tjedan dana patio od visoke temperature. Tako je jedna atomska bomba nemilosrdno transformirala petero mojih rođaka, oduzevši im sve živote u jednom zamahu. Smrti kojima sam tada svjedočio teško bi se mogle opisati kao ljudske smrti. Stotine ljudi patilo je u agoniji, nesposobnih da prime bilo kakvu medicinsku pomoć. Čvrsto sam vjerovao da se čak ni u ratu takvo ubijanje i sakaćenje nikada ne smije dogoditi", kazao je Terumi, jedan od preživjelih, poznati kao "hibakusha", koji i dalje pate od posljedica zračenja i društvene diskriminacije. S obzirom na to da je njihov broj ove godine prvi put pao ispod 100.000, njihove priče potiču kontinuirane napore za zagovaranje svijeta bez nuklearnog oružja.
Taj je grad na zapadu Japana sravnjen sa zemljom 9. kolovoza 1945., kad su Sjedinjene Države bacile bombu izotopa plutonij-239 tešku oko pet tona, nadimka "Debeljko", ubivši smjesta oko 27.000 od procijenjenih 200.000 stanovnika grada. Do kraja 1945. broj poginulih od akutne izloženosti zračenju dosegao je oko 70.000. Uništenje Nagasakija uslijedilo je jer je glavna meta drugog atomskog napada meta Kokura, koja je imala veliki vojni arsenal i tvornice naoružanja, zbog vremenskih uvjeta i raznih problema otpala kao meta. Umjesto toga, posada B-29 koji je prevozio "Debelog čovjeka" odletjela je na alternativni cilj u Nagasakiju. Vjeruje se da je američka vojska odabrala Nagasaki kao metu zbog njegova značaja kao glavnog industrijskog i lučkog grada. Smatralo se da su i geografske značajke grada, uključujući brdovit teren, koncentrirale eksploziju.
Tisuće ljudi u subotu su u Nagasakiju pognule glave kako bi obilježile 80. godišnjicu atomskog bombardiranja grada, dok je gradonačelnik upozorio da bi aktualni globalni sukobi mogli ponovno gurnuti svijet u nuklearni rat. Nakon minute šutnje u 11.02 sati, kojom je obilježeno vrijeme eksplozije, gradonačelnik Shiro Suzuki pozvao je svjetske čelnike da se vrate načelima Povelje UN-a i pokažu konkretan put prema ukidanju nuklearnog oružja, upozoravajući da odgađanje "više nije dopustivo".
"Ovo je kriza ljudskog opstanka koja se približava svakome od nas", rekao je Suzuki okupljenima, kojih je prema procjenama japanskih medija bilo 2700. Kako bi ilustrirao stvarnost nuklearnog napada pročitao je svjedočanstvo jednog od preživjelih: "Oko mene su bili ljudi kojima su iskočile oči... Tijela su bila razasuta poput kamenja."
"Nije li perspektiva 'globalnog građanina' pokretačka snaga ponovnog spajanja našeg fragmentiranog svijeta?" upitao je Suzuki, pozivajući na rješenje temeljeno na međusobnom razumijevanju i solidarnosti. Predstavnici 95 zemalja i teritorija, uključujući nuklearnu supersilu Sjedinjene Američke Države, te Izrael - koji niti potvrđuje niti negira posjedovanje nuklearnog oružja - prisustvovali su godišnjoj ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Nagasakiju povodom ove okrugle obljetnice. Rusija, koja posjeduje najveći svjetski nuklearni arsenal, također je bila zastupljena.
Daiji Kawanaka, 14-godišnji turist iz Osake, osjeća se kao i gradonačelnik. "Iskreno vjerujem da se tragedija poput ove nikada ne smije ponoviti", rekao je za Reuters, rekavši da obljetnica potiče razgovore o miru čak i među njegovim mladim vršnjacima. "Možemo se samo obvezati da ćemo sami preuzeti inicijativu i napraviti korak prema miru."
Vodeća japanska organizacija preživjelih nakon atomske bombe, Nihon Hidankyo, prošle je godine osvojila Nobelovu nagradu za mir za zalaganje za svijet bez nuklearnog oružja. Japan, jedina zemlja koja je pretrpjela nuklearne napade, objavio je svoju predanost nuklearnom razoružanju, ali nije potpisnik niti promatrač UN-ovog ugovora o zabrani nuklearnog oružja.
