Top News
2768 prikaza

Tajna lista: Policija prisluškuje telefone od mafijaša do običnih građana

Prisluškivanje
Dusko Marusic (PIXSELL)
Glavne mete državnog nadzora su ljudi uključeni u brojne istrage USKOK-a

Policija nadzire i sluša razgovore tisuće ljudi u cijeloj zemlji! Među njima je mnogo javnosti posve nepoznatih osoba, ali su tu i izuzetno moćni političari, gradonačelnici, bivši ministri, odvjetnici, biznismeni...

Ranko Ostojić | Author: Anto Magzan (PIXSELL) Anto Magzan (PIXSELL)

Premda je Milanovićeva glavna mantra nakon dolaska na vlast bila “bit ćemo drugačiji”, u to više nitko ne vjeruje. Mnogi su uvjereni, iako za to nema dokaza, da Milanovićeva bliskost s Rankom Ostojićem više ovisi o prirodi Ostojićeve funkcije nego o prirodi njegova karaktera.

Slavko Linić prilično je neuvijeno optužio policiju za nadzor i prisluškivanje u svrhu Milanovićeva političkog obračuna s njim, a Ranko Ostojić danas demantirao da je Linić ikada bio praćen ili istraživan.

Afere s prisluškivanjem, u mandatu Kukuriku vlade počele su izbijati koncem 2012. godine, i od tada iskrsavaju ciklički, svako malo. 

Koncem 2012. mogli smo čuti tvrdnje da policija, odnosno policijski Uskok, nelegalno prati telefone tajnih službi i vrh najjačih kompanija. Ranko Ostojić te je tvrdnje odbacio kao laž. Priča nikad nije rasvijetljena, ali je šef SOE Josip Buljević nakon nekog vremena podnio ostavku. 

Poslije toga SOA više nije spominjana u kontekstu prisluškivanja i sva je sumnja pala na MUP. Uskoro su se čule tvrdnje kako postoji dokument prema kojemu se prisluškuju razgovori Jadranke Kosor i DORH-a.

Navodno prisluškivanje razgovora Jadranke Kosor i DORH-a komentirao je tada predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman (HDZ).

"Nisam upoznat s tim dokumentom niti kontekstom", rekao je Tuđman te pojasnio kako postoje dvije razine praćenja razgovora - pojačan ispis poziva i praćenje telefonskih razgovora.

"Za ovo prvo nije potrebno sudsko rješenje, a za ovo drugo jest", rekao je Tuđman. 

Ukratko, policija može elegantno tražiti ispise poziva, to jest, tko je koga zvao, a za nadzor razgovora treba nalog suda. No mogućnosti manipulacija su brojne. 

Uz jedan telefon koji se nadzire s nalogom, moguće je pratiti sve druge koji ga nazivaju ili ga zovu. Na “mjere” se žalio i sudac Ivan Turudić, koji je tvrdio da ga nadziru bez naloga.

Prošle godine suci istrage potpisali su stotine odobrenja za prisluškivanje. Svaki od njih ‘povukao’ je za sobom i stotine kolateralnih žrtava - običnih ljudi na ovaj ili onaj način povezanih s legitimnim subjektom istrage.

Istrage se provode zbog najvećih korupcijskih slučajeva, a u nekima od njih su pronevjerene milijarde kuna.

"Nema dvojbe, zbog sumnji u teški kriminal PN USKOK u tajnosti prisluškuje telefone najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj", govore nam ljudi upućeni u tajne istrage.

Božidar Kalmeta i Zdravko Livaković | Author: Dino Stanin (PIXSELL) Dino Stanin (PIXSELL)

U zgradi USKOK-a na dva stola stoje stotine uredno spakiranih fascikala vezanih uz gradnju ‘Kalmetine’. Dvije ženske osobe u tridesetima dvije se godine bave samo analizom dosjea Božidara Kalmete. Danas zadarskoga gradonačelnika, nekad ministra prometa i veza. 

Sumnjiči ga se za pogodovanje građevinskim izvođačima, izvlačenje novca iz HAC-a, prikupljene su i informacije o njegovoj upletenosti u izvlačenje novca za crni fond HDZ-a, a uredno mu je popisana i sva imovina. 

Kalmetu je policija prisluškivala mjesecima. Odnosno, čitav niz ljudi koji su na ovaj ili onaj način vezani uz njega. Zbog slučaja Kalmeta ispitano je stotine svjedoka. Neki od njih mjesecima su sjedili u pritvoru zbog sumnji da su državu oštetili za milijune.

Kalmetin bliski prijatelj i nekadašnji glavni tajnik u ministarstvu prometa i veza Zdravko Livaković u Remetincu je proboravio šest mjeseci. Istražitelji su se nadali da će teretiti Kalmetu, no to se nije dogodilo.

Livakovićev su telefon slušali mjesecima, kako saznajemo, rade to i danas. Istraga oko Kalmete nije završena, a za sobom je nekad najmoćniji čovjek HDZ-a povukao i čitav niz svojih ‘prijatelja i poznanika’ koji su posredno ili neposredno završili u obradi podataka. 

U slučaju Kalmete nalozi za prisluškivanje dijelili su se ‘šakom i kapom’. Koalicijskoj Vladi on je trn u oku. Zbog njega su se istraživali poslovi i imovina pojedinih vlasnika zadarskih hotela do ‘gospićkih konobara’, građevinskih poduzetnika koji su u vrijeme dok je Kalmeta bio ministar bili vlasnici ugostiteljskih objekata pa se naglo počeli baviti građevinom.

Upravo je nekolicina tih ličko-senjskih poduzetnika radila na navodno spornim dionicama autoceste kao podizvođači. Protiv nekih od njih je podignuta optužnica, a neki su još uvijek samo predmet istrage.

Istraga Kalmete široko je pojasna i radi se o vrlo kompleksnom slučaju. Počeli su zbog toga prisluškivati vlasnike i direktore velikih građevinskih poduzeća Osijek Koteksa, Vijadukta i Strabaga, ali i resorne direktore HEP-a, simpatizere bivše vlasti, koji su se s viđenijim HDZ-ovcima voljeli družiti na obiteljskim slavljima i feštama uz tamburaše.

Slučaj Kalmeta velika je rak rana USKOK-a. Zbog nje se i danas prisluškuju telefoni desecima ljudi, obrađuju se svjedoci, no pravog pokajnika koji bi s dokazima teretio Kalmetu nema. Štoviše, u USKOK-ovim fasciklima stoje samo indicije.

USKOK se bavi i događajima u HŽ Infrastrukturi. Prijavu su podnijeli smijenjeni predsjednik i tri člana uprave, sve od reda Linićev riječki kadar.

Siniša Hajdaš Dončić | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

Ta su četvorica ministra Hajdaš-Dončića prijavila da je oštetio HŽ Infrastrukturu tako da ih je prisilio da operaterima HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz oproste dugove čime su direktno naštetili HŽ Infrastrukturi.

No USKOK-ova istraga u hrvatskom prijevozničkom mastodontu ima posla još od prije.

Zbog niza anonimnih prijava, ali i konkretnih dokumenata koje su USKOK-u dostavili ljudi imenom i prezimenom, spomenutim se tvrtkama već dulje vrijeme vrši tajna obrada sadašnjih i bivših direktora. 

Istražuju se navodi o namjernom upropaštavanju tvrtke, a prema najnovijim informacijama, jedna od važnih stavki u policijskom istraživanju je i neuspjela prodaja HŽ Carga rumunjskoj Grampet grupi.

Istraga koja je, kako nam tvrde naši upućeni izvori iz policije, po nalogu premijera Milanovića ‘must have’ za USKOK, jest ona koja se vodi oko Bandićeva kruga. Zagrebačko gradsko poglavarstvo ‘češlja se’ od jutra do mraka. 

Mjesecima istražitelji PN USKOK-a uzimaju iz svih ureda gradskog poglavarstva originale dokumenata. U jednom od ureda djelatnici se već otvoreno podsmjehuju da plaću primaju samo jer inspektorima fotokopiraju papire.

Dosad je u USKOK-u na obavijesnom razgovoru bilo više od nekoliko desetaka zaposlenih u gradskim uredima - pročelnici, načelnici, referenti i savjetnici. 

Zgradu USKOKA u zagrebačkoj Gajevoj pohodio je i cijeli ured gradonačelnika, od tajnice do, kako doznajemo, i samog gradonačelnika.

Analiza dokumenata i nadzor telefonskih razgovora obavlja se nad čitavim nizom ljudi koji su na neki način povezani s Bandićem i natječajima vezanim uz javne gradske površine, vrtove, niskogradnju, iznajmljivanje ureda, sportske centre, šatorske manifestacije i ugovore s komitentima. 

USKOK se, nedvojbeno, bavi i kaznenim odvjetnicima. Tako su Sanaderovi advokati Čedo Prodanović i Jadranka Sloković 2013. prijavili slučaj praćenja. Pred svojom su zgradom u Kozarčevoj ulici nekoliko puta zatekli automobil koji je stajao ispred njihova stana. 

Zapisali su registraciju te prijavili slučaj policiji. Tamo su pak kazali kako auto nije uveden u registracijski sustav. Opće je poznato da samo automobili MUP-a i sigurnosnih službi nisu uvedeni u sustav. Policija je po običaju negirala svaku povezanost sa slučajem i opovrgnula da prati i prisluškuje Sanaderove odvjetnike.

Oni pak do danas nisu doznali čija je to točno bila registracija. Prije tri godine počeo je i nadzor nad još jednim čovjekom vezanim uz Sanaderov slučaj, sucem Turudićem. On tvrdi da ima i dokaze, a da se policija tajno raspitivala o njegovim ratnim danima, javno je potvrdio i Đuro Dečak, koji je s Turudićem nekad bio u ratu. 

Jadranka Sloković i Čedo Prodanović | Author: Zeljko Hladika (PIXSELL) Zeljko Hladika (PIXSELL)

Turudića su, kako saznajemo, iz policije obavijestili da se nad njim vršila tajna istraga. Javljeno mu je to kad su istražitelji provjeravali porijeklo njegove imovine, najviše ih je zanimalo odakle mu novac za financiranje dviju kćeri koje studiraju u Americi. Istraga je podrazumijevala i prisluškivanje njegova telefona.

U takvoj se obradi našao i niz drugih ljudi vezanih uz Sanadera koji su, kako saznajemo, još ‘u mjerama’. Mesar Stjepan Fiolić, ravnatelj zagrebačke ljevaonice umjetnina Željko Mačešić i mnogi drugi s kojima se Sanader svojedobno rado družio. Istraga oko Sanadera najzahtjevnija je do sada USKOK-ova akcija.

Uključivala je stotine telefonskih prisluškivanja, od kojih se neki slušaju još i danas. Posebice sve što je vezano uz novac za plaćanje obrane odvjetnicima. Razlog - i dalje skriveni Sanaderovi računi. I još nije razjašnjeno kojim novcem financira advokate kad su mu sva sredstva blokirana.

Predmet USKOK-ova prisluškivanja gotovo je svaka istraga koju policija provodi, neovisno o tome radi li se o velikim poreznim dužnicima poput slavonskog poduzetnika Željka Biloša ili Marine Lovrić-Merzel, koja je zbog nekoliko optužnica protiv sebe navukla nadzor telefonskih poziva stotina ljudi vezanih na ovaj ili onaj način uz nju: privatno, stranački, županijski...

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost provjeravao je i Linićeve navode o nezakonitu prisluškivanju pa je usput izbila nova afera kad se saznalo da su HDZ-ovi članovi odbora Miroslav Tuđman i Tomislav Čuljak, osim Linićeva broja telefona, tražili i provjeru svojih vlastitih brojeva, ali i brojeva HDZ-ova glavnog tajnika Milijana Brkića i Milana Bandića. 

SDP-ovci su tvrdili da su tako HDZ-ovci omeli istragu o Bandiću, a HDZ-ovci su SDP-ovce optužili da su upravo oni pustili tajne podatke u javnost. Linić je tvrdio da je PNUSKOK lažno i mimo procedure obavijestio Zorana Milanovića o navodnim negativnostima u predstečajnim nagodbama. To je Milanoviću, tvrdi Linić, bilo dovoljno da zatraži nalog za njegovo tajno procesuiranje.

Linić je u svojoj predstavci u USKOK-u kazao da mu je osobno Ranko Ostojić priznao kako ga je premijer ometao u istrazi protiv bivše šefice porezne Nade Čavlović-Smiljanec jer ju je štitio te optužio Milanovića da je javio Nadi Čavlović-Smiljanec kako će je procesuirati. 

Linić je tvrdio da je riječ o teškoj zloporabi položaja i ovlasti, no saborski odbor nije htio ulaziti u detalje. Linić je u policiji ispričao kako je njegova supruga s poslovnim partnerima ručala u restoranu Rim na Severinu na Kupi, nakon čega se policija kod konobara raspitivala tko je platio račun, koliki je bio iznos i je li i on bio na ručku. Saborski odbor ni o tome nije tražio konkretne podatke.

Slavko Linić | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Liniću su se, tako je tvrdio u USKOK-u, takve situacije događale i u drugim restoranima na relaciji od Gorskog kotara i Rijeke do Krka. Kad bi policija otišla, većina konobara bi mu dojavila da su ih ispitivali. Nijednog od tih ugostiteljskih radnika i objekata saborski odbor nije provjerio niti je zatražio potvrdu njihovih navoda. 

U policiji službenih dokumenata o istrazi protiv Linića nema. Linić je kazao da su ispitivali i knjigovođu jednog komitenta njegove supruge, tražili su podatke faktura prema njezinoj tvrtki. 

A djelatnicima u servisu su prijetili da ništa ne smiju kazati vlasniku. Jesu li se istrage protiv korupcijskih afera u zemlji otele kontroli i postale političko oružje u rukama najmoćnijih?

U svakom slučaju, saborski odbor nije našao potvrde za Linićeve navode, tragova nema, a onaj tko tvrdi da ga prate i prisluškuju, vrlo lako se može na taj način optužiti za paranoju. Linić je tada iznio optužbe da se cijeli sustav koristi za političke obračune.

Čak je i prilično inertni predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman upozorio da u načinu na koji se izdaju zahtjevi za prisluškivanje postoji ‘crna zona’, jer nad radom PNUSKOK- a nema zapravo adekvatnog nadzora.

Naime, prema važećem zakonu, samo dvije institucije imaju pravo tražiti prisluškivanje, USKOK, ako sumnja na kazneno djelo, za što odobrenje moraju tražiti od suca istrage. 

I tajne službe, ako je ugrožena nacionalna sigurnost, ali za to trebaju imati dozvolu Vrhovnog suda. Prisluškuje se putem OTC-a, Operativno tehničkog centra za nadzor komunikacija. OTC se nalazi u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu i opremljen je najsuvremenijim tehničkim pomagalima.

Oni su pak servisna služba policije i sigurnosnih službi. Praktično svi podaci vezani za telekomunikacije, počevši od tajnih mjera prisluškivanja do pribavljanja ispisa telefonskih kontakata osumnjičenih osoba prikupljaju se i provode preko OTC-a. 

Milan Bandić | Author: Zarko Basic (PIXSELL) Zarko Basic (PIXSELL)

Operateri, i mobilni i fiksni, prema uredbi Vlade, morali su OTC-u omogućiti tehnološki pristup svim podacima, što u praksi znači da i bez znanja operatera, ali možda i sudskog naloga, djelatnici OTC-a jednostavno “znaju sve”. Državno odvjetništvo pojedinca najdulje može prisluškivati godinu i pol, a tajne službe četiri mjeseca.

Ako barem pola od toga završi na sudovima, što se događa s ostalima koji ne završe, prisluškivani su, a nisu trebali biti? Nitko ne zna brišu li se ti podaci i mogu li se zlorabiti. 

Nad radom OTC-a ne postoji civilni nadzor, baš kao niti nad radom policije. Tajne službe pojam su za prisluškivanje i praćenje, no u Hrvatskoj SOA ili POA nalog za prisluškivanje moraju dobiti od visoke instance. PNUSKOK od istražnog suca može dobiti dozvolu za svaku anonimnu prijavu. 

Niti tko kontrolira suca niti policijski nalog. Stručnjaci Centra za mirovne studije tvrde da, kao što je slučaj u manje- više svakom našem zakonu, i u zakonima koji reguliraju nadziranje nadziratelja, ima puno rupa.

"Kada je u Saboru u lipnju 2014. izglasavan konačan prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Centar za mirovne studije upozorio je da taj zakon i dalje neadekvatno regulira neovisan nadzor nad policijom. Iako je MUP izašao s prijedlogom zakona u kojemu uvodi građanski nadzor nad mjerama tajnog prikupljanja podataka, ‘iz aviona’ je bilo vidljivo da predloženi model neće moći učinkovito osigurati nadzor", tvrdila je ta udruga.

Centar za mirovne studije smatra potpuno besmislenim osnivanje trećeg Vijeća uz dva postojeća nadzorna tijela - Vijeće za građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim službama i Povjerenstvo za postupanje po žalbama pri MUP-u. 

Najčudnije je da nadziratelji zapravo nemaju nikakav uvid u detalje iz kojih bi mogli izvući mjerodavne zaključke, nego smiju otići samo toliko koliko im se dopusti, a to najčešće ispada puka formalnost.

Ivo Sanader | Author: Goran Jakus (PIXSELL) Goran Jakus (PIXSELL)

Budućim ‘nadzornicima’ onemogućen je, naime, fizički ulazak u prostorije u kojima se obavljaju prisluškivanje i ispisi telefonskih brojeva (Operativno- tehnički centar), nemaju nikakve ovlasti nad nadzorom PNUSKOK-a, ne mogu sami pokretati istrage, Ne postoje, nadalje, jasni kriteriji za članove Vijeća, Vijeće nema novca za svoj rad te na kraju, iako im je zadatak da se brinu o zaštiti ljudskih prava građana, oni će biti odgovorni saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a ne Odboru za ljudska prava.

Centar pritom upozorava da su stručnjaci i organizacije civilnog društva dali konkretne prijedloge kako napraviti učinkovit građanski nadzor, ali ih je MUP odbio.

‘Sve to upućuje na činjenicu da MUP i dalje ne želi učinkovit nadzor pa upozoravamo javnost kako predloženi model neće zaštititi građane’, poručuje Centar za mirovne studije i poziva zastupnike da amandmanima unaprijede konačan tekst zakona.

Ova se vlast klela da će biti bolja, poštenija i transparentnija. Čini se da im se ne može vjerovati. 

Ni jedna afera s prisluškivanjem nije raščišćena do kraja, ni jedan dokaz nije ni osporen ni poduprt činjenicama pa se čini da je svima u interesu zadržavanje sive zone.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.