Francuzi će u danas glasati u prvom krugu predsjedničkih izbora. Ankete ukazuju na to da se radi o četveroboju ravnopravnih kandidata za plasman u drugi krug.
Emmanuel Macron
Kada je Emmanuel Macron prije koju godinu odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni činilo se da mu je suđen vrtoglavi uspon u elitu.
Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku i kao neovisni kandidat kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv establišmenta kojem je pripadao, što ga je pretvorilo u favorita najneizvjesnijih predsjedničkih izbora dosad.
Ako pobijedi na izborima taj će 39-godišnjak, široj javnosti nepoznat do prije tri godine, postati najmlađi šef francuske države od Napoleona.
Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika. A i njegova dobra taktika imala je svoju važnu ulogu.
Osjećajući nezadovoljstvo statusom quo u zemlji, najavio je da će protresti establišment, iako je pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva.
"Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi", rekao je pristašama na skupu u Pauu. "A ja to znam jer sam bio njezin dio".
Još kao ministar počeo je kritizirati 'svete krave' francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza.
Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u trenutno najpopularnijeg političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.
Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.
Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret "En Marche!" (Naprijed!), mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja.
Macronu, međutim, u kampanji ide na ruku to što su socijalisti u rasulu, a njihov kandidat Benoit Hamon tavori na sedam do osam posto podrške, te što istodobno konzervativna uzdanica Franocis Fillon trpi žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal, pa ubrzo izbija na čelno mjesto u anketama .
Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna.
Iako tek treba pobijediti i Fillona i kandidata krajnje ljevice Jeana-Luca Melenchona, njegova će glavna suparnica, ako je suditi po anketama, biti Marine Le Pen.
A ona ga naziva kandidatom bankara. "Gospodin Macron ne brani interese naroda. On brani interese financijskih centara moći, brani interese velikih banaka", rekla je.
Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema 'glossy' časopisa.
Marine Le Pen
Marine Le Pen odvela je Nacionalnu frontu s ruba francuske političke pozornice u njezino središte, a sebe pretvorila u izglednu kandidatkinju za prvu francusku predsjednicu i prvu državnu čelnicu s krajnje desnice od Drugog svjetskog rata.
Otkako je preuzela Nacionalnu frontu 2011., Le Pen se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla za vrijeme višedesetljetnog vođenja njezina oca Jeana-Marie Le Pena.
Dvaput razvedena majka troje djece umjesto toga je stranku pozicionirala kao protuuseljeničku, euroskeptičnu snagu koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.
Ankete je od samoga početka kampanje svrstavaju u drugi krug predsjedničkih izbora. Uspije li u tome, bit će to korak više u odnosu na izbore 2012. i ostvarenje jednako onome njezina oca koji se plasirao u drugi krug 2002., ali ga je tamo 'do nogu potukao' Jacques Chirac.
Iako ankete i sada sugeriraju da se Le Pen neće dobro provesti u drugom krugu, ipak ukazuju na mnogo tješnju utrku nego prije 15 godina.
Unatoč tome mnogi koji se groze populističke politike strahuju da se ne ponovi iznenađujući izborni rasplet poput onih na prošlogodišnjem britanskom referendumu i američkim predsjedničkim izborima.
Sa svojim prepoznatljivim dubokim glasom, 48-godišnja Le Pen ne zazire od toga da ukrsti koplja s novinarima ili suparnicima u televizijskim debatama. Postane li predsjednica planira Francusku povući iz eurozone i povećati javnu potrošnju. Njezina ekonomska politika u skladu je antiglobalizacijskim sentimentom koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću i potaknuo Brexit.
Nastojala je 'dedemonizirati' stranačku i svoju sliku u javnosti čak i uz cijenu sukoba s ocem, kojeg je prije dvije godine izbacila iz stranke jer je izjavio da su nacističke plinske komore bile "tek povijesni detalj".
Bez obzira na to, kreditori nisu željeli financirati njezinu kampanju što ju je dovelo u financijski neravnopravan položaj u odnosu na ostale kandidate.
Uz to je i pod istragom da je pronevjerila novac Europskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika. Ona tvrdi da je istraga politički motivirana kako bi se unazadila njezina kampanja.
Ta štovateljica ruskog predsjednika Vladimira Putina ušla je u politiku s 18 godina. Kao kandidatkinja Nacionalne fronte 1998. biva izabrana za vijećnicu u pokrajini Ile-de-France. Tada odustaje od odvjetničke karijere i počinje se profesionalno baviti politikom.
Od 2004. članica je Europskog parlamenta.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
A izbora,pa mora otići sve k vragu