Hrvatska je usred najvećeg vojnog opremanja u svojoj povijesti, s planiranim ulaganjima od gotovo 1,5 milijardi eura u iduće dvije godine. Cjelokupni paket modernizacije teži više od dvije milijarde eura, a u jeku globalne nestabilnosti i rata u Ukrajini, postavlja se ključno pitanje - je li ovo nužan odgovor na stvarne prijetnje ili prevelik teret za proračun? I dok se oslanjamo na savezništva, povjesničari upozoravaju da se geopolitička ploča opasno trese.
Najveća modernizacija vojske u povijesti
Hrvatska vojska prolazi kroz dubinsku transformaciju, prelazeći s naslijeđene istočne na modernu zapadnu tehnologiju. Okosnica te promjene je nabava 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale od Francuske, čime je ratno zrakoplovstvo u potpunosti revitalizirano.
Kopnena vojska ne zaostaje. Od SAD-a je nabavljeno 89 borbenih oklopnih vozila Bradley M2A2 ODS, od kojih prva već prolaze modernizaciju u tvornici "Đuro Đaković". Ugovorena je i kupnja 18 moćnih samohodnih haubica Caesar MK2 kalibra 155 mm. U planu je i nabava 44 tenka Leopard 2A8 te stotina teških terenskih kamiona, dok se za mornaricu planiraju nove korvete. Ovim se ispunjavaju i ciljevi preuzeti unutar NATO saveza, poput formiranja srednje pješačke brigade do 2026. godine.
Tko su hrvatski saveznici?
Iako je Hrvatska čvrsto usidrena u NATO-u i Europskoj uniji, povjesničar Tvrtko Jakovina upozorava na dramatične promjene na globalnoj sceni. Gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, istaknuo je da nova američka vanjska politika, započeta još u prvom mandatu Donalda Trumpa, predstavlja zaokret bez presedana.
- Mnogi su ovo nazvali tektonskom promjenom, tsunamijem koji je krenuo prema Europi - rekao je Jakovina, naglasivši da se SAD postupno povlači s europskog kontinenta, što Europu, a posebno male zemlje, stavlja u potpuno novu situaciju.
Naglašava kako se ne radi o naglom udaru, nego o dugotrajnom procesu u kojem se američki interesi postepeno povlače s europskog kontinenta - procesu koji se, prema njemu, neće bitno promijeniti bez obzira tko će sjediti u Bijeloj kući.
To otvara ključno pitanje koje je postavio i sam Jakovina:
- Tko su hrvatski saveznici ako se ulazi u poredak u kojem moć, sila i snaga postaju važniji od zakona i argumenata?
- Do prekjučer smo svi u Europi govorili da su naši sigurnosni kišobran Sjedinjene Američke Države. Danas to više ne možemo tvrditi s jednakom sigurnošću kao prije tri dana - rekao je Jakovina i dodao da je ključno pitanje: hoće li naši prijatelji doći u pomoć kada bude najpotrebnije?
Podsjeća da Hrvatska nije okružena samo dobronamjernim susjedima.
"Srpski svet"
SOA koncept "Srpskog sveta" ocjenjuje kao "apsolutnu prijetnju" i pokušaj operacionalizacije ideje "Velike Srbije". Riječ je o preslici ruskog hibridnog modela "Ruskog svijeta", koji se koordinirano provodi i u Hrvatskoj s ciljem širenja mržnje i destabilizacije.
- Suočeni smo ne samo s politikom ‘srpskog svijeta’, nego i s konceptom 'Velike Mađarske', kao i s talijanskim strujama koje u muzejskim izložbama prikazuju proširene povijesne granice Italije. To je naše okružje - ističe Jakovina.
2/3 of the country was taken away https://t.co/ZYKJH78pcm pic.twitter.com/HGngXuvChw
— About Hungary (@abouthungary) June 4, 2019
Orbanove karte
Iz Mađarske povremeno stižu revizionističke poruke. Političari, uključujući premijera Viktora Orbana, isticali su karte "Velike Mađarske" koje obuhvaćaju dijelove hrvatskog teritorija poput Slavonije, Baranje, Međimurja i Rijeke. Iako službeno nema teritorijalnih pretenzija, takve se geste smatraju opasnim "poliranjem uspomena" na povijesne granice.
Talijanski iredentizam ne spava
Iredentističke težnje za pripojenjem Istre, Rijeke i Dalmacije Italiji i dalje su prisutne u određenim političkim strujama. Incidenti poput objave talijanskog vijećnika Lorenza Giorgija, koji je podijelio kartu Italije s pripojenom hrvatskom obalom, ili skandaloznog govora bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija koji je klicao "talijanskoj Istri i Dalmaciji", pokazuju da ovaj pokret, nastao još u 19. stoljeću, nije samo dio povijesti.
Jakovina ističe kako upravo zbog takvih okolnosti Hrvatska mora promisliti svoju obrambenu i vanjsku politiku.
- Također, Hrvatska mora potpuno promijeniti politički pristup, prestati s unutarnjim podjelama i shvatiti da s 3,8 milijuna ljudi nema kapaciteta za obranu ako je iznutra razlomljena - smatra Jakovina.
Upozorava da je zemlja u posljednjih dvadesetak godina izgubila gotovo milijun stanovnika, što je nenadoknadiv gubitak o kojem se premalo govori. Ističe i da je Hrvatska u tih 30 godina izgubila industrijske i tehnološke sposobnosti koje je nekad imala – od proizvodnje podmornica i tenkova do zrakoplova koji su se izvozili u Libiju i Zambiju.
- Ostali smo na tome da možemo napraviti granatu i metak. To nije dovoljno, zaključuje.
