Trumpov drski plan za Venezuelu: 'Mi smo sada glavni, radit će što kažemo'

Branitelji Donalda Trumpa bili su samo napola u pravu. Američko svrgavanje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura doista nije identična kopija operacije promjene režima u Iraku. Strategija koja se rađa u Bijeloj kući više nalikuje na "obezglavljivanje" režima koje se sada pretvara u pritisak na Madurove poručnike koji su ostali iza njega, donosi CNN u svojoj analizi.

Administracija od njih zahtijeva potpunu poslušnost Trumpovom snu o pokornoj, "MAGA" zapadnoj hemisferi.

'Mi smo glavni, mi vodimo igru'

Središnja točka cijelog napora postala je venezuelanska potpredsjednica Delcy Rodríguez, privremena predsjednica otkako su američke specijalne snage uhvatile Madura i prebacile ga u New York, gdje će se u ponedjeljak pojaviti pred sudom.

Trump je u nedjelju navečer izjavio da Sjedinjene Države upravljaju Venezuelom kroz pritisak na Rodríguez, koja je sada vršiteljica dužnosti predsjednice.

​- Nemojte me pitati tko je glavni, jer dat ću vam odgovor koji će biti vrlo kontroverzan. To znači da smo mi glavni. Mi smo glavni - rekao je novinarima.

Jonathan Ernst

Rodríguez je u početku oštro osudila operaciju i zahtijevala da SAD oslobodi Madura i njegovu suprugu, ali je kasnije uputila poziv američkoj vladi na suradnju.

​- Predsjedniče Donalde Trump: naši narodi i naša regija zaslužuju mir i dijalog, a ne rat. To je uvijek bila poruka predsjednika Nicolása Madura i to je poruka cijele Venezuele upravo sada - poručila je Rodríguez.

Prizor američkog predsjednika koji tvrdi da je "glavni" u suverenoj državi udaljenoj oko 1600 kilometara od američkog kopna, čak i ako to nije doslovno istina, pokazuje koliko je Trump fundamentalno zaoštrio stav prema ostatku svijeta i otkriva njegovu ambiciju za korištenjem goleme moći. Čini se da ga je akcija u Venezueli ohrabrila, pa je u nedjelju novinarima poručio da je kolumbijski predsjednik "vrlo bolestan" i da se "Meksiko mora sabrati".

NAFTNA BOGATSTVA 360° Trump kaže da će SAD preuzeti naftne rezerve Venezuele: Što to znači?

- Kolumbija je također vrlo bolesna, vodi je bolestan čovjek koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama, i neće to još dugo raditi - rekao je Trump novinarima.

Također je ponovio svoj interes za kupnju Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, za koji kaže da je SAD-u "apsolutno" potreban zbog "nacionalne sigurnosti".

Nova strategija: Prisiliti ostatak na poslušnost

U Washingtonu se užurbano radi na sastavljanju održivog plana za Venezuelu, dok istovremeno raste bijes među demokratima zbog Trumpovog neuspjeha da zatraži odobrenje Kongresa za ono što izgleda kao ratni čin. Rane naznake govore da republikanci čvrsto stoje iza predsjednika kojeg su rijetko dovodili u pitanje.

Državni tajnik Marco Rubio pojavio se u nedjeljnim emisijama kako bi odbacio usporedbe s Irakom od strane, kako ih je nazvao, "klaunovskih" analitičara. Rekao je da će SAD zadržati svoj "karantenski" naftni embargo kako bi prisilio preostale venezuelanske vođe da slušaju Trumpove naredbe. Svježe demonstrirana snaga američke vojske također bi trebala "koncentrirati umove" u venezuelanskoj prijestolnici.

Jonathan Ernst

​- Želimo da prestane trgovina drogom. Ne želimo više da nam dolaze članovi bandi. Ne želimo vidjeti iransku, a usput rečeno, ni kubansku prisutnost iz prošlosti - rekao je Rubio za CBS.

​- Želimo da naftna industrija u toj zemlji ne ide u korist pirata i protivnika Sjedinjenih Država, već u korist naroda. Inzistiramo da se to dogodi - dodao je.

Republikanski senator Tom Cotton, ključni Trumpov saveznik, sažeo je bit strategije na CNN-u.

​- Kad je predsjednik rekao da će Sjedinjene Države voditi Venezuelu, to znači da novi vođe Venezuele moraju ispuniti naše zahtjeve.

Ukratko, Trumpov plan za Venezuelu jest prisiliti vršiteljicu dužnosti predsjednice da postane instrument njegove moći unutar vlastite zemlje.

Šokantan zaokret: Amerika okreće leđa oporbi

Možda najšokantniji trenutak na Trumpovoj subotnjoj konferenciji za novinare bilo je predsjednikovo odbacivanje Maríje Corine Machado. Nobelovki se pripisuje da je osmislila kampanju oporbenog kandidata Edmunda Gonzáleza, kojeg se smatra pobjednikom prošlogodišnjih izbora, rezultat koji Maduro nije priznao.

Američka vlada dosljedno je tvrdila da je González zakoniti predsjednik Venezuele. Mnogi su pretpostavljali da će bilo kakvo američko svrgavanje Madura brzo dovesti do postavljanja Gonzáleza za predsjednika. No, Trump je rekao da Machado "nema podršku unutar zemlje".

- Ona je vrlo draga žena, ali nema poštovanje - rekao je.

Jonathan Ernst

Ovaj zaokret administracije od demokratskog pokreta i suradnja s ostacima režima udarac je za Venezuelance koji su se nadali da će njihova duga politička muka završiti. Rubio, koji je dugo podržavao Machado, pokušao je opravdati neugodnu situaciju.

​- Ovdje mora biti malo realizma. Imali su ovaj režim na vlasti 15 ili 16 godina i svi se pitaju zašto 24 sata nakon uhićenja Nicolása Madura nisu zakazani izbori za sutra. To je apsurdno - rekao je Rubio, tvrdeći da je neposredna briga američki nacionalni interes, a ne trenutna tranzicija u demokraciju.

Ovaj pragmatizam Trumpove administracije potiče bijes na Capitol Hillu.

​- Bože moj, mi smo Sjedinjene Američke Države, zar ne? Stalo nam je, ili nam je barem nekad bilo stalo, do demokratskih normi. Nekad nam je bilo stalo do ideje da narod treba imati nešto za reći o tome tko njima vlada - rekao je Jim Himes, vodeći demokrat u Odboru za obavještajne poslove Zastupničkog doma.

Trump očito žuri po venezuelansku naftu i želi dominirati zapadnom hemisferom. Ali koketiranjem s ostacima Madurovog režima, Sjedinjene Države riskiraju da postanu suučesnici u represiji koju provodi vlada koju su dugo prezirali.

BBC: Uhićenje Madura je opasan presedan za cijeli svijet

Potez uhićenja Madura BBC je opisao kao opasan presedan koji prijeti potkopati same temelje na kojima počiva globalni poredak nakon Drugog svjetskog rata. Dok Washington slavi operaciju kao pobjedu, ostatak svijeta, uključujući i neke američke saveznike, s nelagodom promatra otvaranje Pandorine kutije.

Američka administracija akciju je okarakterizirala kao misiju provođenja zakona s vojnom potporom, tvrdeći da Maduro nije legitimni šef države, već vođa kriminalnog kartela. Međutim, takvo objašnjenje mnogi smatraju tankim pokrićem za upotrebu sile. Analiza BBC-jevog međunarodnog urednika Jeremyja Bowena ističe kako je operacija, iako vojno besprijekorno izvedena, tek prva faza. Povijest američkih nasilnih promjena režima, od Iraka i Afganistana do intervencija u Latinskoj Americi poput one na Haitiju 1994., služi kao mračno upozorenje da vojni uspjeh rijetko vodi političkoj stabilnosti. Upravo suprotno, analize uglednih institucija poput International Crisis Groupa upozoravale su da bi Madurov pad mogao Venezuelu gurnuti u potpuni kaos i nasilje.

@realDonaldTrump

S pravnog stajališta, operacija predstavlja izravno kršenje temeljnih načela međunarodnog prava. Povelja Ujedinjenih naroda u svom članku 2(4) strogo zabranjuje svim državama "prijetnju ili upotrebu sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države". Jedine iznimke su samoobrana od oružanog napada ili izričito odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. U slučaju Venezuele, nije postojao niti jedan od tih uvjeta.

Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da se optužbe za trgovinu drogom, ma koliko teške bile, ne mogu klasificirati kao "oružani napad" koji bi opravdao vojnu intervenciju. Štoviše, korištenje vojnih resursa umjesto standardnih mehanizama pravne suradnje, poput zahtjeva za izručenjem, ovu akciju nedvojbeno svrstava u kategoriju zabranjene upotrebe sile. Argument da Washington ne priznaje Madura kao legitimnog predsjednika također je pravno irelevantan, jer načelo suvereniteta štiti državu kao pravni entitet, a ne pojedinu vladu. Dopuštanje takvog presedana značilo bi da bilo koja moćna država može jednostrano proglasiti neku vladu nelegitimnom i vojno intervenirati, što bi svijet vratilo u eru zakona jačega.

Jednom kad se granica prijeđe, što onda?

Reakcije diljem svijeta bile su gotovo jednoglasno osuđujuće. Glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio je duboku uzbunu, navodeći da razvoj događaja "predstavlja opasan presedan" i da pravila međunarodnog prava nisu poštovana. Kina je osudila "hegemonističke postupke SAD-a" koji ozbiljno krše suverenitet Venezuele, dok je brazilski predsjednik Lula da Silva izjavio da nasilno uhićenje postavlja "još jedan iznimno opasan presedan za cijelu međunarodnu zajednicu". Osudama su se pridružili i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro te malezijski premijer Anwar Ibrahim, koji je američki napad nazvao "nezakonitom upotrebom sile protiv suverene države".

Najveći strah leži u tome kakvu poruku ovaj čin šalje drugim autoritarnim silama.

- Ako Sjedinjene Države prisvajaju pravo na korištenje vojne sile za invaziju i hvatanje stranih vođa koje optužuju za kriminal, što sprječava Kinu da zatraži isto ovlaštenje nad vodstvom Tajvana? Što sprječava Vladimira Putina da ustvrdi slično opravdanje za otmicu ukrajinskog predsjednika? Jednom kada se ova granica prijeđe, pravila koja obuzdavaju globalni kaos počinju se urušavati - rekao je potpredsjednik Obavještajnog odbora američkog Senata, senator Mark Warner.