Top News
3694 prikaza

"Ulica je protiv mene, podnosim ostavku!"

Demonstracije u Armeniji
1/14
STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Nakon 200 uhićenih prosvjednika i njihovih vođa, poslušnost vlasti je otkazao i dio vojnika unatoč prijetnjama državnog vrha

Armenski premijer Serž Sargsjan podnio je ostavku dan nakon velikih uličnih prosvjeda u glavnom gradu Erevanu. Pristaše oporbe optužile su Sargsjana da se oslanja na političku moć i silu. Prošli utorak imenovan je za premijera, neposredno nakon što je dva petogodišnja mandata bio predsjednik države. 

"Ulica je protiv mene, ispunjavam vaš zahtjev", rekao je u priopćenju.

Demonstracije u Armeniji | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Nije bilo jasno kada će njegova ostavka stupiti na snagu.

Najava je došla ubrzo nakon što je oporbeni vođa Nikol Pašinjan pušten iz pritvora. Pašinjan je uhićen u nedjelju nakon što su, pred televizijskim kamerama, propali pregovori sa premijerom Sargsyanom.

Pregovori su održani u erevanskom Hotelu Marriott, a Sargsjan je prekinuo sastanak optužujući Pašinjana da ucjenjuje državu. Za razliku od Sargsjana koji je bio u odijelu, oporbenjak Pašinjan došao je na sastanak u maskirnim hlačama i majici, sa zavojem na desnoj ruci. Premijer mu je nakon kraćeg razgovora rekao:

"Ovo nisu pregovori, niti dijalog. To je obični ultimatum, to je ucjenjivanje države i legitimne vlasti."

Serzh Sargsjan i Nikol Pašinjan | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Odmah nakon toga Pašinjan je uhićen s još dva oporbena političara i 200-tinjak prosvjednika, ali je uslijedio iznenadni preokret i premijer je objavio ostavku, piše CNN.

U svojoj izjavi objavljenoj na njegovoj internetskoj stranici, Sargsjan je rekao da se "obraća svim građanima Republike Armenije ... posljednji put kao čelnik zemlje".

"Nikol Pašinjan bio je u pravu, pogriješio sam", rekao je. "Situacija ima nekoliko rješenja, ali ja ih neću donijeti ... napuštam ured premijera."

Njegov glasnogovornik Hovhanes Nikoghošjan izjavio je za BBC da se Sargsjan ponaša odgovorno i ispunjava zahtjeve uličnog pokreta koji su se suprotstavili njegovom imenovanju za premijera:

"Mislim da je njegova ostavka jasna demonstracija moći demokracije, jer nije baš da svaka demonstracija u svakom kutku svijeta dovede do ostavki vlasti", rekao je gospodin Nikogošjan.

Demonstracije u Armeniji | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Prosvjednici su u ponedjeljak na ulicama uzvikivali "Nikol, Nikol" i mahali armenskim zastavama, zazivajući uhićenog Pašinjana. Njima su se pridružile stotine vojnika u odori, unatoč upozorenjima ministarstva obrane da će svaki vojnik koji bude prosvjedovao biti srogo kažnjen. 

Nikol Pašinjan čestitao je ljudima na njihovoj "pobjedi" nakon ostavke. 

"Pobijedili ste, ponosni građani Republike Armenije, i nitko vam ne može oduzeti ovu pobjedu. Čestitam vam, pobjedničkim ljudima", napisao je na Facebooku.

Demonstracije u Armeniji | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Godine 2015., Armenci su glasali na referendumu za prijelaz iz predsjedničkog u parlamentarni sustav, smanjivanje ovlasti predsjednika i davanje većih ovlasti premijeru. Zastupnici u parlamentu u utorak su potvrdili Sargsjana za premijera, i to samo nekoliko dana nakon što je Armenija prešla na parlamentarni sustav.  

Zato su posljednji izbori dovedeni u pitanje i tvrdilo se da Sargsjan sad želi samo zamijeniti fotelje i prijeći iz ureda predsjednika u ured premijera iako je formalno izjavljivao da ne teži premijerskoj funkciji.

Prosvjednici su izašli na ulice da bi zaustavili parlament da donese takvu odluku, pa su se sukobili s policijom. Na dan imenovanja vođa oporbe Pašinjan je rekao da demonstracije predstavljaju 'nenasilnu baršunastu revoluciju'.  

Demonstracije u Armeniji | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Sargsjan je do sad dva puta za redom bio predsjednik Armenije, počevši od 2008., a drugi mandat mu je istekao 9. travnja. Njegov prvi mandat počeo je žestokim sukobima između državnih i oporbenih glasača tijekom izbora, kad je poginulo najmanje osam ljudi. 

Osvojio je drugi petogodišnji mandat 2013. godine. Nekoliko njegovih protivnika napustilo je izbornu utrku, a jedan od njegovih protukandidata preživio je pokušaj atentata.  

Sargsjana oporba optužuje za neuspjehe u rješavanju trajnih napetosti s Turskom i Azerbajdžanom, kao i za veliko siromaštvo stanovništva. Oporba je kritizirala Vladu zbog bliskih veza s Rusijom, čiji je čelnik Vladimir Putin, koji je kao i Sargsjan mijenjao funkcije predsjednika i premijera da bi zadržao političku moć, javlja BBC.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.