Bivši šef diplomacije i saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač jedan je od rijetkih hrvatskih dužnosnika koji su pozvani na inauguraciju Donalda Trumpa. Kovač je u Washington otputovao kao član saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO saveza, a o programu praćenja inauguracije je, prije putovanja, kratko rekao za "Planirani su razgovori s kolegama i stručnjacima o budućoj američkoj vanjskoj politici. Bit će promjena, u to možemo biti sigurni, a one će se, po logici stvari, ticati i Hrvatske, koja mora jačati svoju obrambenu moć i vršiti pripreme za moguće promjene političke konfiguracije u Europi, posebno u našem jugoistočnom susjedstvu. Pitanje Bosne i Hercegovine, u kojoj su Hrvati ustavotvoran narod, postaje krucijalno. Mogućnost promjena političke konfiguracije je u zraku."
Jeste li u kontaktu s ljudima iz buduće Trumpove administracije?
Već tijekom prethodnog boravka u Washingtonu, prije mjesec i pol dana, isto tako u organizaciji Parlamentarne skupštine NATO-a, razgovarali smo s kongresnicima iz prijelaznog tima Donalda Trumpa.
Upravo je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović put u SAD opravdala riječima da je otišla stvarati kontakte s novim američkim vodstvom. S obzirom na to da ste dugo u diplomaciji, radi li se to zaista tako, odnosno da predsjednik države odlazi odrađivati sastanke s niže rangiranim lobistima jer je veleposlanik na godišnjem odmoru?
Ima puno naklapanja i podbadanja u javnom prostoru kad je riječ o nedavnom posjetu Kolinde Grabar Kitarović SAD-u. Uvjerenja sam da je svaki ostvareni susret u ovim, politički vrlo maglovitim i neizvjesnim vremenima, za Hrvatsku koristan.
Navodno je to diplomacija 21. stoljeća?
Diplomacija se mijenja. To je činjenica. Znam o čemu govorim. Bio sam diplomat, šef Diplomatskog protokola, veleposlanik u Njemačkoj, pa i ministar vanjskih poslova, a kao povjesničar istraživao sam u arhivima djelovanje poglavito francuske diplomacije u stvaranju prve Jugoslavije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Znate, prije 100 godina su veleposlanici bili ‘mali kraljevi’, danas to više nisu. Ima pregršt aktera na području vanjske politike. Ni ministri vanjskih poslova više nemaju težinu koju su imali prije 100, 50 ili 30 godina. Evo jednog primjera, 1930-ih godina bi francuski veleposlanik u Berlinu osobno telefonom izvješćivao svojeg ministra u Parizu o pisanju njemačkog tiska. Takvo izvješće danas možete dobiti elektroničkom poštom.
Bili ste šef kampanje koja je Kolindi Grabar Kitarović osigurala pobjedu na predsjedničkim izborima, a kao ministar vanjskih poslova bivše vlade usko ste s njom i surađivali, poglavito o vanjskoj politici. U kakvim ste danas odnosima? Nedavno ste joj otvoreno spočitnuli potpisivanje deklaracije s Aleksandrom Vučićem, za koju kao tadašnji ministar vanjskih poslova zapravo niste imali pojma?
S predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović imam vrlo dobar odnos, u kontaktu smo.
Čini se da u državnom vrhu svatko od svakoga svašta krije. Predsjednica od vas potpisivanje deklaracije, vi od nje odlazak na sastanak s američkim državnim tajnikom, a ona opet od premijera Plenkovića odlazak u Ameriku. Nije li to tragično i ne biste li svi trebali surađivati u korist zemlje, a ne raditi na nekom osobnom političkom uspjehu?
Takve su interpretacije i ocjene paušalne. Osobno sam uvijek izvješćivao o planiranim aktivnostima, koordinirao ih. A što se tiče predsjedničina posjeta SAD-u, sam predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da je s njim bio upoznat.
Iako više niste ministar vanjskih poslova, popularnost vam iz dana u dan raste. Neki vas čak vide i kao lidera HDZ-ove desnice.
Ima svakavih nagađanja, priča, kombinacija. Ljudi to vole. Uvijek je tako bilo, uvijek će tako biti, ne samo u Hrvatskoj. Vidite, HDZ je narodnjačka stranka, stožerna u hrvatskom narodu. U njoj ima više struja, tradicionalno-konzervativna, liberalna, demokršćanska... A ako me pitate kojoj od njih ja pripadam, onda ću reći da pripadam cijelom HDZ-u.
