Velika Britanija napušta Europsku Uniju. Nakon objave vijesti, financijsko tržište je doživjelo pravu buru. Većina rizičnijih financijskih instrumenata, kao što su britanska funta, euro, dionice i futuresi, kako u Europi, tako i u Aziji i SAD-u, doživjeli su nagli pad, a investitori su se preusmjerili na sigurnije instrumente, kao što su japanski jen, američki dolar i zlato.
Što će se dogoditi sada kada je Velika Britanija odlučila napustiti Europsku Uniju?
Tri godine nakon što je David Cameron najavio strategiju o reformi Europe i stavio je na referendum, Britanija je odlučila izaći. Pred njom je neizvjestan put. Do ovog trenutka nijedna članica nije izašla iz bloka, a uvjeti izlaska definirani su Člankom 50 Lisabonskog ugovora.
Što se danas očekuje?
Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, u 9.30 h se sastao s upravnim odborom, kako bi usuglasili zajedničku poziciju. Očekuje se da će tražiti hitnu aktivaciju članka 50, kako bi se izbjegli mjeseci nesigurnosti.
U 11.30 sastaju se četiri najmoćnija člana Bruxellesa: Donald Tusk - predsjednik Vijeća, Jean-Claude Juncker - predsjednik Komisije, Mark Rutte - nizozemski premijer, koji trenutno predsjedava Vijećem i Martin Schulz - predsjednik Europskog parlamenta. Nakon sastanka se očekuju govori.
U subotu 25.06. očekuje se sastanak ministara inozemnih poslova šest članova: Francuske, Njemačke, Nizozemske, Luksemburga, Italije i Belgije, koji će razgovarati o implikacijama rezultata referenduma.
Summit
David Cameron, koji je podnio ostavku, ali će na mjestu premijera ostati još tri mjeseca, će se u utorak i srijedu sastati s partnerima Europskog vijeća na summitu na kojem će biti pod velikim pritiskom da aktivira članak 50 i pregovore o prekidu trgovinskih sporazuma, jer članice ne žele da se ova situacija mjesecima produžava. Jedna od tema bit će i imigrantska kriza, uključujući i prijedlog o deportiranju afričkih izbjeglica.
Članak 50 Lisabonskog ugovora i novi dogovor
Aktivacija članka 50 podrazumijeva formalni početak procesa odvajanja, koji će trajati 2 godine. Nakon toga, zakoni Unije se više neće podrazumijevati za Veliku Britaniju. Uvjeti izlaska će biti dogovoreni od strane preostalih 27 članica, od kojih svaka ima pravo veta i čiji parlamenti također trebaju verificirati dogovor. Sam politički izlazak Britanije je najlakši dio. Mnogo teži dio je ekonomski, postizanje novih trgovinskih sporazuma i uspostavljanje novih tarifa i barijera, kao i dogovora o obavezama, kao što je sloboda kretanja. Prema mišljenju dužnosnika EU, ovaj proces bi mogao potrajati dodatnih 5 godina.
Poslovni privatni sektor želi što više ublažiti uvjete, kako bi se spriječio ekonomski šok, međutim političari smatraju da uvjeti moraju biti brutalni, kako bi se obeshrabrile ostale članice da pođu istim putem.
Zakonska regulativa
Jedna od opcija je da se zakoni EU jednostavno ubace u ustav Britanije. Ipak, postoje i spekulacije da će nova vlada iskoristiti priliku za novu regulaciju. Ovo znači da će vlada morati istovremeno uraditi tri stvari: uspostaviti nov dogovor s Bruxellesom, dogovoriti seriju važnih trgovinskih sporazuma širom svijeta i ponovno regulirati ustav.
Bruxelles
Fokus Bruxellesa sada je na očuvanju projekta EU. Prijedlog o bližoj vojno - obrambenoj integraciji, koji naročito podržavaju Njemačka i Francuska, a koji je danas trebao biti poslan vladama članica, zasad će biti ostavljen po strani, dok će drugi, kao što su javne financije, vjerojatno prijeći u prvi plan. Istovremeno, europski dužnosnici se pribojavaju domino efekta, jer EU bez Velike Britanije postaje manje atraktivna za liberalne, bogate sjeverne zemlje kao što su Danska i Nizozemska, gdje desničari počinju govoriti o sličnom scenariju. Izbori u Nizozemskoj će se održati u ožujku sljedeće godine, u Francuskoj u travnju i svibnju, a u Njemačkoj najesen.
