Smrt novinara poznatog kritičara saudijske vlasti Jamala Khashoggija pod povećalo javnosti opet je doveo zemlju već ranije poznatu po strašnom kršenju ljudskih prava. Khashoggi je posljednji put viđen 2. listopada prilikom ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu u koji je stigao kako bi preuzeo dokumentaciju potrebnu mu za planirano vjenčanje sa turskom zaručnicom Hatice Cengiz. Iako mnogi smatraju kako ga je ubila njegova vlada, Saudijska Arabija ipak tvrdi kako je poginuo u tučnjavi sa agentima Saudijcima, nedugo nakon što je ušao u konzulat.
Nakon tri tjedna 20. listopada objavili su izjavu o njegovog smrti, a posebno nakon niza kritika koje su dolazile sa svih strana svijeta. Privatne kompanije i investitori povukli su se iz kraljevstva, a američki zakonodavci pozivaju na sankcije.
No ovo nije prvi put da se Saudijska Arabija bori sa oštrim kritikama zbog kršenja ljudskih prava. Koalicija pod saudijskim vodstvom u Jemenu ubila je nekoliko tisuća civila, a poznati su i kao sponzori terorističkih organizacija, pa i optuženi da su odigrali ključnu ulogu u nekim od najgorih terorističkih napada u povijesti. Njihova praksa zatvaranja i javnog kažnjavanja aktivista dovela ih je i do ruba diplomatske krize.
Financiranje globalnog terorizma
Možda je najpoznatija njihova navodna povezanost sa napadom na SAD-a 11. rujna 2001. godine. 15 od 19 otmičara koji su se ili srušili ili udarili u Svjetski trgovinski centar u New Yorku bili su Saudijci, a organizator ovog stravičnog napada bio je vođa Al Kaide Osama bin Laden, sin uglednog saudijskog milijunaša, blisko povezanog sa kraljevskom obitelji.
Izvješće iz 2016. godine pokazalo je kako su neki pojedinci povezani sa saudijskom vladom, pa čak i članovima kraljevske obitelji, koji su financijski pomagali i podržavali neke otmičare. Istraga je otkrila i duboku povezanost Saudijske Arabije sa terorističkim organizacijama.
2010. godine je tadašnja državna tajnica Hillary Clinton upozoravala kako Saudijska Arabija "ostaje kritična financijska baza podrške" nekim islamističkim terorističkim organizacijama, uključujući i Al Kaidu i talibane.
"Donatori iz Saudijske Arabije čine najvažniji izvor financiranja sunitskih terorističkih grupa diljem svijeta", naglasila je.
Takvo financiranje odrađivalo s indirektno, djelomično putem donatora koji su osnovali paravan kompanije kako bi dobivali novac
od vladinih sankcioniranih dobrotvornih organizacija. Po nekim drugim izvorima, američka obavještajna organizacija smatra kako se mnajveća islamistička teroristička grupa u Aziji, Lashkar-e-Tayyiba (LT) oslonila na osobu povezanu s pseudonimom Lashkar-e-Tayyiba, nazvanim Jamaat-ud-Dawah (JUD), piše Business Insider.
Prema izvorima u američkom State Departmentu, službenici JUD-a, "proslijedili su njihove donacije najvjerojatnije organizacijama iza kojih se skriva LT u Saudijskoj Arabiji". Njihovi službenici su, kao se vjeruje, "bili paravan za kretanje LT sredstava", stoji u izvješću.
Lashkar-e-Tayyiba stoji iza terorističkih napada iz 2008. godine u Mumbaiju, Indija, u kojima je poginulo 172 ljudi u 12 koordiniranih pucnjava i bombaških napada. The Washington Post tako navodi kako je Clinton pripisala Rijadu "povećane agresivne napore da ometaju financiranje Al Kaide iz saudijskih izvora", no dodala kako je zemlja "poduzela samo limitirane mjere da to financiranje i zaustavi" prema talibanima i Lashkar-e-Tayyiba.
Restrikcija slobode govora i neovisnih medija
Na dnu ljestvice slobode medija Saudijska Arabija nalazi se već godinama, trenutačno na 169. mjestu od ukupno 180 zemalja, po posljednjem izvješću 2018 World Press Freedom Index. Ne dozvoljavaju slobodu i neovisnost medija, a cenzuriraju svoje građane na internetu i izvan njega. Novinari se nadziru, a po protuterorističkim zakonima u zemlji bilo koja vrsta kritičnog govora može dovesti do zatvora. Prijeti im mogućnost javnog kažnjavanja pa čak i smrti.
2012. godine saudijski pisac Raif Badawi optužen je da je "prekršio islamske vrijednosti i propagirao liberalna mišljenja". Osuđen je na 10 godina zatvora, 1000 udaraca bičem, i novčanu kaznu od oko 266.000 dolara, kako stoji u izvješću US Commission on International Religious Freedom.
U kolovozu se razmišljalo čak i o smrtnoj kazni kojom su htjeli kazniti aktivisticu Israa al-Ghomgham koja je dokumentirala političke demonstracije u istočnoj provinciji. Prijeti joj smaknuće mačem, a njezino posljednja saslušanje trebalo bi biti tijekom sljedećih nekoliko dana.
27-godišnji saudijski aktivist Omar Abdulaziz, koji je objavljivao satirične video snimke na YouTubeu, azil je potražio u Kanadi. Rekao je kako je njegova obitelj bila izložena nizu prijetnji kako bi njega potaknuli da prekine emitiranje tih emisija. Saudijske vlasti nadizale su Abdulaziza, prijetili mu i pokušali ga zastrašiti.
Zatvaranje aktivistica za ljudska prava
Poznati su po uhićenju i zatvaranju aktivistica, što drže u tajnosti, bez da su i službeno optužene za neki zločin. Početkom ove godine uhitili su mnogo aktivistica koje su protestirale kako bi ukinuli zabranu voženje ženama. Neke od njih su uhićene i zatvorene u pokušaju saudijskih vlasti da utišaju bilo koga tko bi možda preuzeo zasluge za ukidanje zabrane, koje su željeli pripisati samo sebi.
Nagrađivana aktivistica za ljudska prava Samar Badawi jedna je od njih. Poznata je po svojim kritičnim stavovima prema zemlji koaj je poznata kao zemlja u kojoj žena mora imati svog 'čuvara', tj. skrbnika bez kojeg ne mogu putovati, studirati, ali i donijeti bilo kakvu važnu životnu odluku.
Ona je sestra već zatvorenog pisca Raif Badawi. Već je i prije bila zatvorena, a zabranjeno joj je i napuštati zemlju. Njezino uhićenje izazvalo je veliku zabrinutost kanadskog ministarstva vanjskih poslova koji su zatražili da se nju i ostale aktiviste "odmah pusti iz zatvora".
Taj potez uzrokovao je trenutačnu i oštru odmazdu, pa su tako Saudijci protjerali kanadskog ambasadora. Zamrznuli su nove trgovinske sporazume, suspendirali putovanja, opozvali studente, zabranili svojim građanima primanje zdravstvene pomoći iz Kanade, itd.
Javna smaknuća i dekapitacije
Saudijska Arabija je monarhija, njihov pravni sistem utemeljen je na islamskim zakonima po kojima oštro kažnjavaju svaku kriminalnu aktivnost. Smrtnom kaznom kažnjava se niz različitih prekršaja, uključujući i krijumčarenje droge, čarobnjaštvo, preljub, sodomija i odricanje od islama. Kazne se izvršavaju kamenovanjem, streljanjem dekapitacijom ili raspećem. Jedina je to zemlja na svijetu koja dozvoljava ove posljednje dvije kazne.
2012. godine 17-godišnji Ali Mohammed Baqir al-Nimr uhićen je zbog sudjelovanja u arapskom proljeću. Proglašen je krivim da je prosvjed poticao putem svog telefona i osuđen na smrtnu kaznu. Njegovo suđenje bilo je zatvoreno za javnost rekao je kako su zatvorenici bili mučeni kako bi priznali svoje ''zločine''.
Njegov ujak Sheikh Nimr Baqr al-Nimr, koji je navodno bio vođa anti državnih prosvjeda, ubijen je pred očima javnosti u masovnoj egzekuciji 2016. godine. Smaknuli su i nekoliko stranih radnika, većina kojih je stigla iz Indonezije, i tako izazvali osudu aktivista i organizacija sa svih dijelova svijeta.
Prema podacima Human Rights Watch, Saudijska Arabija pogubila je 48 ljudi u prvoj polovici ove godine, a polovicu njih zbog ne nasilnih prekršaja povezanih sa drogom.
Tjelesno kažnjavanje
Jedna je od nekoliko zemalja koja i dalje provodi ovu vrstu kažnjavanja i to najčešće bičevanje, šibanje i sakaćenje tijela.
2009. godine Mazen Abdul-Jawad koji se na tv-u hvalio svojim seksualnim životom, osuđen je na 1000 udaraca bičem i pet godina zatvora.
2014. godine 74-godišnji Britanac uhićen je u Saudijskoj Arabiji zbog konzumiranja alkohola, koji je ilegalan u ovom kraljevstvu. U zatvoru je proveo godinu dana, prije nego se vratio u Veliku Britaniju. Nedavno su tužitelji upozorili na javno širenje satiričnih postova na društvenim mrežama, što bi moglo biti kažnjeno novčanom kaznom od 800.000 dolara i zatvorskom kaznom od pet godina.
2014. godine saudijske vlasti su rekle kako su jednom muškarcu iz Jemena odsjekli ruke nakon što su ga uhvatili u krađi. Turski mediji izvještavali su o audio dokazima koji pokazuju kako su Khashoggiju odrezani prsti prije nego mu je tijelo raskomadano u konzulatu.
Unutarnji pritisak na korupciju bez presedana
Nakon što je princu Mohammed bin Salmanu porasla moć na kraljevskom dvoru, učvrstio ju je eliminirajući one koji mu predstavljaju prijetnju, tj. njegovom režimu.
Tako su zatvori i 200 najviših državnih dužnosnika, poslovnih ljudi i članova kraljevske obitelji bili pod sumnjom da su se bavili koruptivnim poslovima. Zadržani su u prošle godine u hotelu Ritz u Rijadu. Kako je pisao New York Times neki od njih nisu uopće znali koje im se optužbe stavljaju na teret.
Neki od onih koje su zadržali ubrzo su zatražili medicinsku pomoć. Najmanje njih 17 hospitalizirano je odmah na početku, a jedan je od zadobivenih ozljeda zbog očiglednog maltretiranja preminuo u zatočeništvu. Članovi njihovih obitelji kažu kako su "patili od neispavanosti i ispitivani sa prekrivenim glavama". U nekim slučajevima ovi najbogatiji ljudi u zemlji bili su prisiljeni upravljanje nad svojim bogatstvom predati vlasti u zamjenu za svoju slobodu.
Saudijski princ Alwaleed bin Talal, s velikim vlasničkim udjelom u Snapchatu, bio je među zatvorenima, a pušten je nakon dva mjeseca. Pohvalio je djela princa, no nije otkrio pojedinosti dogovora kojeg je postigao sa saudijskom vlasti. Međunarodna zajednica osudila je ovo ponašanje, koje je njima omogućilo dobru zaradu - više od 100 milijardi zaradili su kroz razne sporazume sa uhvaćenima.
Libijski premijer Saad Hariri u zarobljeništvu u Saudijskoj Arabiji
U studenom prošle godine tijekom svog putovanja u Saudijskoj Arabiji premijer Saad Haririsasvim iznenadno je najavio ostavku. U Libanonu su vjerovali kako ga saudijci drže u kućnom pritvoru, no oni su to zanijekali. Njegova ostavka šokirala je mnoge. Tijekom televizijskog prijenosa u kojem je ostavku dao, jako je ljutito govorio protiv Irana i Hezbollaha, koji imaju važna mjesta u njegovoj vladi.
Rekao je kako strahuje za svoj život. Mnogi izvori rekli su kako je Saudijska Arabija stajala iza njegove ostavke. Libanononske vlasti tvrdile su kao Saudijska Arabija kontrolira svaki njegov pokret, a navodnu su mu i prijetili optužbama za korupciju ako odbije suradnju. Konačno su razni diplomatski napori urodili plodom i Hariri je mogao otići iz zemlje. Kasnije je povukao svoju ostavku, i obećao kako neće govoriti o detaljima njegova putovanja.
Iako mnogi vjeruju kako je zadržan u Rijadu protiv svoje volje, on tvrdi kako je bio slobodan, što su željeli naglasiti i Saudijci.
Uloga Saudijske Arabije u Jemenu
Rat u Jemenu bjesni od 2015. godine, a u centru jedne od najvećih humanitarnih kriza u svijetu je jako veliki broj djece. I dok je većina njih umrla zbog gladi i raznih bolesti, mnogi su zarobljeni u unakrsnoj vatri između jemenske vlade koju podupire saudijska vlast i pobunjeničkih militanata Houthisa koje podržava Iran u onome što stručnjaci nazivaju proxy ratom zbog regionalne prevlasti među ljutim konkurentima.
Saudijska Arabija intervenirala je u Jemenu 2015. godine, predvodila koaliciju devet afričkih i blisko istočnih zemalja i podržala predsjednika Jemena Abed Rabbo Mansour Hadija. Združene snage izvele su stotine zračnih napada na uporišta Houthija i izvršile pomorsku blokadu te tako onemogućili dolazak hrane, vode i goriva u Jemen.
Optuženi su i zbog ratnih zločina koji su pogoršali ionako strašnu humanitarnu krizu. Tijekom kolovoza Human Rights Watch objavili su izvješće u kojem su dokumentirali sve zločine u Jemenu koji uključuju najmanje 10 zračnih napada. UN je otkrio kako je 6592 ljudi ubijeno od početka rata, a ranjeno 10.470.
Izvješće pokazuje kako je niz tih napada prekršilo i običaje ratovanja ciljajući civilne, a ne samo vojne mete. Jedan od najstrašnijih primjera je i onaj 40 djece koji su ubijeni u autobusu koji je postao meta vojnog zračnog napada. U travnju u sličnom napadu ubijeno je 20 ljudi na vjenčanju. Saudijska Arabija na kraju je priznala da je to bilo neopravdano,
