Završna godišnja izložba na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu bit će otvorena za sve građane 7. lipnja u 12:00h. Završna godišnja izložba tradicionalni je događaj kojim svake godine iznova studenti i diplomanti svih odsjeka ALU predstavljaju svoje najbolje radove nastale tijekom tekuće akademske godine.
Značajan opseg radova predstavljen je kroz maštovite izložbene postave, u ambijentu u kojem su i nastajali, pa je prilikom razgledavanja izložbe posjetiteljima omogućeno doživjeti prostor Akademije gdje se oblikuju i rastu naši mladi suvremeni umjetnici.
Radovi će biti izloženi na sve četiri lokacije Akademije, a uz bogat izložbeni postav, posjetitelji će moći uživati i u glazbenom programu koji će početi od 12:00h uz Super Funk Session i nastaviti do kasnih noćnih sati uz koncert grupe Gretta i DJ-a Maria Kovača. Akademija likovnih umjetnosti ostvarila je i suradnju s Muzičkom te Akademijom dramskih umjetnosti čiji će program posjetitelji moći vidjeti u popodnevnim satima. Izložba je otvorena do 24. lipnja. Ulaz je besplatan.
O ZAVRŠNOJ IZLOŽBI:
Radovi koji će biti izloženi, nastali su tijekom akademske godine 2018./2019. Izloženi su tako na sve četiri lokacije ALU:
Slikarski odsjek, kiparski odsjek, grafički odsjek – Ilica 85
Nastavnički odsjek – Jabukovac 10
Odsjek za animirani film i nove medije – Zagorska 16 i Ilica 85
Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina – Zamenhoffova 14
Kroz prezentaciju studentskih radova predstavljene su sve faze stasanja mladih umjetnika, od početnih vježbi crtanja aktova i portreta neizmjerno značajnih u procesu osvještavanja važnosti promatranja i opažanja, da bi se tijekom kasnijih godina mogli hrabro i nesmetano upustiti u istraživanje medija, okoline i vlastitog unutarnjeg svijeta na jedan vrlo osoban i intiman način donoseći autorske radove duboko prožete originalnošću.
Upravo ovi autorski radovi na izložbi su predstavljeni u okviru klasa cijenjenih profesora Akademije gdje studenti dozrijevaju pod okriljem njihova pedagoškog creda, unutar kojeg otkrivaju, potiču i dovode studenta u komunikaciju s onim nutarnjim, suštinskim stanjem koje treba biti izraženo kroz medij umjetnosti, neumorno ih ohrabrujući u nastojanjima da samostalno prigrle vlastiti izvor kreativnosti.
U okviru završne godišnje izložbe izloženi su i radovi stranih studenata koji u sklopu programa akademske mobilnosti Erasmus dolaze u Zagreb, gdje pod pedagoškim usmjeravanjem naših profesora imaju priliku u novom okruženju svježih utjecaja razvijati umjetnička nastojanja i dopunjavati znanja stečena u domovini.
Radovi nastaju kroz različite slikarske, grafičke, kiparske tehnike i materijale, različite umjetničke medije, a putem ovih vještih sredstava komunikacije s okolinom i materijaliziranja idejnih sklopova aktivnog promišljanja okruženja, studenti daju osvrt, kritiku, prikaz stanja ili pak donose otisak vlastitog internog bivanja.
Putem prezentiranja studentskih radova i otvaranja vrata Akademije javnosti, posjetiocu se pruža dragocjena prilika da iskusi i upije ova nadasve zanimljiva i oplemenjujuća kreativna promišljanja svakodnevice i društvenih kretanja, kao i fascinaciju percipiranjem svijeta i njegove „mehanike“, emocionalnog responsa i intelektualnih konstrukcija.
O AKADEMIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI
Akademija likovnih umjetnosti ove godine obilježava 112. godišnjicu i jedna je umjetničkih akademija 350 godina starog zagrebačkog sveučilišta. Osnovana je kao Viša škola za umjetnost i umjetni obrt na prostoru nekadašnjeg Kraljevskog zemaljskog rodilišta. Početak Akademije bio je organiziran oko rada 6 atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika (R. Frangeša Mihanovića, R. Valdeca, R. Auera, O. Ivekovića, B. Csikosa Sesije, M. Clementa Crnčića).
Nacrte za njih napravio je Herman Bollé, koji je radom na katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta.
Akademija je od svojih početka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba, a njezini nastavnici i studenti su tijekom godina nastavili oblikovati zagrebački vizualni identitet. Razdoblje od 1920-tih do 1940-tih godina na ALU je obilježeno snažnom osobnošću i radom Ivana Meštrovića, koji je u Akademijinoj ljevaonici odlio i svoje Indijance za Chicago te Grgura Ninskoga za Split.
edno vrijeme na ustanovi je djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, autora poznatog Drvenog nebodera. Nastavnici ALU autori su i nekih od neprepoznatljivijih zagrebačkih spomenika: Kralja Tomislava, Zlatareva zlata, Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Kumice i drugih, ali i spomenika u drugim gradovima (Ranjena golubica u Vukovaru). Neki od njih predstavljali su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i drugim poznatim međunarodnim izložbama i smotrama.
Akademija se tijekom svoje duge povijesti mijenjala te otvarala nove odjele i usmjerenja, uvodeći u program nove umjetničke prakse, ali istodobno čuvajući svoje tradicije, primjerice u kvalitetnoj nastavi crtanja.
