Znanstvenici s Odjela za genetiku Sveučilišta u Leicesteru objavili su istraživanje koje je otkrilo da su se različite vinske mušice budile (iz faze ličinke do odraslog stanja) u različito doba dana. Autori istraživanja zatim su otkrili da mogu replicirati ponašanje onih koji su kasnije 'ustali' putem selektivnog uzgoja, čime su dokazali da postoji povezanost između spavalačkih navika i genetike.
Vinske mušice se inače često koriste u genetici kao zamjena za ljudska bića, jer dijele 75 posto gena, odgovornih za nastanak bolesti, s ljudima. A nakon ovog istraživanja, znanstvenici tvrde da na to je li netko 'noćna ptica' ili se budi s prvim zrakama sunca, utječe prije svega genetika.
Potrebna su daljnja istraživanja na molekularnoj osnovi kako bi se razumio utjecaj ovog otkrića na naše zdravlje i ponašanje. To je pak bitno zato što nedostatak sna može sa sobom nositi stravične posljedice - prometne nezgode, povećan rizik od fatalnih bolesti popout moždanog ili srčanog udara, gubitak libida ili prerano starenje, piše Mic.
Iako je većini ljudi potrebno između sedam i devet sati sna svaki dan, neki ljudi bez obzira na to koliko su umorni mogu ostati budni do dugo u noć i kasno se dići, dok drugima više odgovara da ranije legnu i ranije se dignu ujutro. Ti prirodni ciklusi mogu drastično varirati od osobe do osobe, iako dosad nije bilo jasno zbog čega do toga dolazi.
Ovo je prvo pokazatelj zašto se toliko razlikuju ti ciklusi, a ako se dokažu potpuno istinitim, zapamtite da nikoga nećete moći kriviti zbog spavalačkih navika. Osim njegovih roditelja.
