Znanost
21466 prikaza

Apokalipsa na pomolu: "Znamo da dolazi kraj"

Poplave u Bangladešu
1/9
Environmental Justice Federation
Iako nam se može činiti da su klimatske promjene tek nešto ezoterično i daleko, oni svakodnevno žive s posljedicama globalnog zatopljenja

Prošlog rujna, vlada Bangladeša reagirala je na tjedne kiše s nizom statistika. Rekli su kako je 8 milijuna ljudi u 32 okruga pogođeno poplavama, a 307.000 ljudi boravilo je u hitnim skloništima, na teren je poslano 1.945 medicinskih timova. Osim toga, 103.855 kuća je uništeno, s još 633.792 djelomično oštećenih, a 4.636 škola - i nekoliko stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta - bilo je poplavljeno.

Saber Saladas i njegova obitelj bili su ljudsko lice suhoparne statistike vlade. Živjeli su kao ribari i poljoprivrednici već generacijama na jugozapadnoj obali Bangladeša, u blizini Cox's Bazara, ali posljednjih su se godina borili za preživljavanje pod sve snažnijimm olujama i obalnom erozijom. Druge su se obitelji preselile u grad jer su slane vode prodrle na rižino polje, ali Saladasovi su se zadržali.

Prazno dječje igralište Pustošenje zemlje Top News Crno nam se piše! - Hrvatska će se prepoloviti do 2100.

Monsunske poplave bile su posebno teške 2017. godine, ali neprekidan porast razine mora, koji je u Saladasovo selo donosio više slane vode nego ikada prije, konačno je prisilio obitelj da se preseli. S vodom do gležnja u obiteljskoj kući - njihova zemlja bila je kontaminirana, njihova riža nije uspijevala i nisu imali druge mogućnosti - oni su se priklonili neizbježnom i napustili svoje selo, vjerojatno zauvijek.

Poplave u Bangladešu | Author: Environmental Justice Federation Environmental Justice Federation

"Bog zna što će se dogoditi. Znamo da dolazi kraj", ispričao je Saladas, u improviziranom skloništu pokraj Cox's Bazara.

S druge strane Bengalskog zaljeva na rubu mangrovskih šuma Sunderbana, Gopal Munda iz četvrti Kara Mura, priprema se za selidbu dok njegovi usjevi propadaju.

Grafit u Slavonskom Brodu Statistika Top News Svijet Hrvatsku vidi kao potpaljivača ratova

"Jednom, ovo selo bilo je prekriveno zelenilom rižinih polja. Ali sad je voda slana, a stabla su umrla. Možemo samo uzgajati škampe. Poražavajuće je samo kad pomislim da ću se morati odseliti", kazao je znanstvenicima iz Zaklade za zaštitu okoliša (EJF).

"Ovu zemlju je obrađivao moj otac, a i moj djed. Mi smo ljudi, siromašni ljudi koji žive ovdje na selu. Želimo disati, živjeti dug život."

Obje obitelji sada su klimatski migranti. Saladas očekuje da ode u Chittagong, gdje su mnogi ljudi iz njegova sela otišli, a Munda će se vjerojatno preseliti u Dhaku.

Zaključak Zaklade za zaštitu okoliša (EJF) kaže da se desetine tisuća obitelji u Bangladešu suočavaju s činjenicom da će postati izbjeglice u svojoj zemlji.

Emmanuel Macron, Arnold Schwarzenegger Borba za Zemlju Top News Macron i Schwarzenegger: Klimu ćemo spasiti i bez Trumpa!

"Sve češće oluje, erozija rijeke i prodor slane vode prisiljavaju ljude na napuštanje svojih domova zbog uništene zemlje. I kao što je slučaj s toliko mnogo učinaka klimatskih promjena koje danas vidimo, ovo je samo početak nečega što je daleko veće", kaže izvješće.

Dhaka i drugi veliki gradovi već sada su dom sve većem broju ekoloških izbjeglica. "Izgubili smo sve zbog erozije rijeke. Mi smo pobjegli samo s našim životima", kaže Renu Bibi, 80-godišnja žena koja sada živi u stražaro u okrugu Mirpur u Dhaki.

"Danas brodovi prolaze preko mjesta na kojem je bila naša zemlja. Ponekad su uništene čak tri ili četiri kompletna sela."

Poplave u Bangladešu | Author: Environmental Justice Federation Environmental Justice Federation

Ruma Begum, iz Mehendiganj, bila je prisiljena preseliti se u Dhaku sa svojom obitelji i sada živi u Mirpuru. 

"Na obali rijeke bilo je između 100 i 150 obitelji. Svima su im kuće odnijeli. Sve smo izgubili", kaže ona.

Izvješće EJF kaže da je broj ljudi koji žive u slamovima prepunih straćara porastao za više od 60% u posljednjih 17 godina u Bangladešu. "Mnogi od novih dolazaka su 'klimatske izbjeglice' - ljudi prisiljeni napustiti svoje domove zbog ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama", dodaje.

Nitko ne zna točno koliko je Bangladešana prisiljeno svake godine se preseliti zbog privremenih poplava uzrokovanih ekstremnim olujama ili trajnim poplavama uzrokovanim porastom razine mora. Konačna brojka može biti i do 250.000 ljudi godišnje, kaže EJF.

Arktik Propast Znanost Arktik je uništen, više nikada neće biti zaleđen

"Obitelji dolaze na Dhakin trajektni terminal Sadarghat u zoru samo sa stvarima koje su mogli nositi kad bi došle poplave. Dok katastrofalne oluje poput Aile ili Sidra pune naslovnice, tako su mnoge od tih obitelji prisiljene napustiti svoje domove. To je vidljiva i svakodnevna posljedica klimatskih promjena: usporene promjene našeg okoliša koje uništavaju živote i sredstva za život pred našim očima", navodi se u izvješću, a prenosi britanski Guardian.

Povezivanje migracije izravno s klimatskim promjenama je teško, kažu znanstvenici, jer se ljudi sele iz mnogo razloga. No, Bangladeš, službeno, očekuje 25-30 milijuna ljudi da se presele u narednih 50 godina, ili gotovo jedan od šest svojih sadašnjih stanovnika.

"Mi smo država koja je u velikoj mjeri ugrožena utjecajima klimatskih promjena", kaže Munir Muniruzzaman, predsjedatelj Svjetskog vojnog savjetodavnog vijeća za klimatske promjene i bivši vojni savjetnik predsjednika Bangladeša.

"Procjene u izvješćima i analizi UN-ovog IPCC-a da će porast razine mora od samo jednog metru na jugu zemlje značiti gubitak teritorija od 17-20%, što znači da će Bangladeš izgubiti do 20% njegova trenutačnog teritorija. To će stvoriti vrlo velik broj klimatskih izbjeglica."

Goli otok, Rab i Krk Katastrofa Znanost Propast: Pola stupnja više i Hrvatsku guta pustinja

Upozorava kako se zemlja neće moći nositi s time. "Unutarnji kapacitet države, s obzirom na veličinu i resurse, da apsorbira takvo veliko raseljavanje ljudske populacije i veliki broj klimatskih izbjeglica, zasigurno ne postoji u Bangladešu. Stoga ne samo da ćemo vidjeti unutarnju destabilizaciju zbog velikih razmjera selidbe, već ćemo vidjeti i prekogranične migracije klimatskih izbjeglica u susjedne zemlje", kaže Muniruzzaman.

Ali migracije zbog klimatskih promjena nisu dovoljne za dobivanje statusa izbjeglica i nemaju nikakvu zakonsku zaštitu prema UN-ovoj Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. godine. Ovo, kaže EJF, treba hitno riješiti.

Poplave u Bangladešu | Author: Environmental Justice Federation Environmental Justice Federation

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, globalna klimatska promjena mogla bi donijeti dodatnih 250.000 smrti u svijetu godišnje između 2030. i 2050. godine, jer toplije temperature dovode do više slučajeva malarije i drugih, obično tropskih, bolesti.

EJF i ostali sada traže novi sporazum UN-a koji bi prisilio zemlje da prepoznaju probleme ljudi raseljenih zbog pogoršanja uvjeta vezanih uz klimatske promjene. 

"Moramo pomoći izgraditi otpornost na promjene i pomoći onim zajednicama za koje se stanje pogoršalo u tolikoj mjeri da nemaju drugog izbora nego se odseliti; zajednice koje su bile prisiljene napustiti svoje domove i zemlju i ostavljene su bez sredstava za preživljavanje."

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • domXereX 21:20 06.Siječanj 2018.

    Hoćemo sada i ove "klimatske migrante" morati primiti zbog krivnje bijelog čovjeka (gdje nas ne ubrajaju glavni krivci anglikanci i slični WASP) jer naši političari žele biti masoni neko0g višeg stupnja iako znaju da im to nikada neće omogućiti.

  • maraika 12:35 06.Siječanj 2018.

    Hrvatskoj ne treba tih pola stupnja, pustinja već jeste.

  • crazy.dictator 12:11 06.Siječanj 2018.

    ma to ni istina, mr trump naj pametnesi med americanima je lepo rekel da su klimatske promene teska izmisljotina. ak je to rejkel najpametnejsi american kaj tu imaju pripovedati tam nekakvi selaki z drugega kraja sveta