Prije godinu dana Google, Apple i Facebook iskočili su na naslovnice diljem svijeta kao IT divovi koji se utrkuju koji će od njih prvi dosegnuti 100 postotno snabdijevanje pogona električnom energijom iz obnovljivih izvora. Bilo je tu, apsolutno, jako puno reklame. Sigurno je na nekim korporativnim razinama bilo i menadžerskog snobizma iz "silicijske doline".
Ali, koliko je taj trenutak doista bio značajan pokazuje najnovija vijest prema kojoj će industrija povezana s internetom i uopće komunikacijskim tehnologijama, do 2025. godine gutati čak 20 posto svjetske potrošnje električne energije. Prema istim projekcijama to će značiti i 5,5 posto sveukupnog svjetskog godišnjeg zagađenja atmosfere ugljičnim dioksidom.
Još ilustrativnije; tolika količina emisije CO2 značit će više nego bilo koja nacija svijeta, s izuzetkom SAD-a, Kine i Indije za koje se opravdano računa da će, što god se u međuvremenu dogoditi, i dalje predvoditi u ispuštanju plinova u atmosferu koji uzrokuju klimatske promjene. Podatke je u svojoj studiji predstavio švedski stručnjak iz tog sektora Anders Andrae, koji trenutno radi za kineski Huawei.
On je pošao od činjenice da se svjetska potrošnja električne energije za pogon internetski spojenih uređaja, za pokretanje video-prijenosa visoke rezolucije, e-mailova, nadzornih kamera i pametnih televizora nove generacije godišnje raste po 20 posto. Tako se 2015. godine došlo do potrošnje električne energije u tom dijelu diljem svijeta između tri i pet posto. Već danas digitalizirano je sve što se moglo.
Na pomolu je mobilna 5G tehnologija, odnosno peta generacija mobilnih komunikacijskih tehnologija, IP promet viši je nego što je itko ikada predviđao, digitalizirani su automobili, roboti, umjetna inteligencija, ako netko baš želi može na internet spojiti i svoj stroj za pranje rublja ili posuđa. Sve to znači da je za procesuiranje takvog ogromnog prometa potrebno sve više i više električne energije. Danas se na takav način diljem svijeta troši oko 300 TWh električne energije godišnje.
Za 2025. Andrae očekuje da će to biti između 1200 i 3000 TWh, da će već sami podatkovni centri biti odgovorni za ispuštanje 1,9 Gt CO2 u atmosferu godišnje, odnosno 3,2 posto svjetske emisije te godine. Odjednom akcija RE100, koja je prošle godine u ovo doba okupila 118 velikih kompanija u utrci do 100-postotnog pogona na zelenu električnu energiju, počinje izgledati kao spas u posljednji trenutak jer se tu nalaze Google, Apple i Facebook.
Što god netko mislio o Googleu, imao pritom pravo ili krivo, ova je korporacija takav cilj zacrtala još 2012. A kako bi im se netko ne bi "napio krvi zbog neispunjenog obećanja", Google je prije nekoliko dana objavio da kupuje vjetroturbine ukupne snage 536 MW kako bi već ove godine dosegnuo potpunu pogonjenost svojih ogromnih pogona kroz koje, primjerice, godišnje prođu tisuće milijardi pretraga tražilicom po internetu.
Projekcije koje opisuju digitalni svijet već za dvije do pet godina, u računicu uključuju podatke poput onih da će već do 2020. u svijetu biti 4,1 milijardi korisnika interneta, a još 2015. bilo ih je samo tri milijarde. Ili, da će 2020. globalni IP-promet obuhvatiti 10 milijardi uređaja više nego 2015.; bit će to skok sa 16 na 26 milijardi uređaja.
Jedino što svijet može poštedjeti da se takva kretanja izrode u dodatni udarac na ionako katastrofalno stanje s klimatskim promjenama, jest da obnovljivi izvori energije postanu norma, ali i skladištenje energije te energetska efikasnost posebno u ovoj industriji.
